U Hrvatskoj se ugradnja malih vjetroagregata u principu ne poti?e, te se isti mogu na?i samo vrlo rijetko kao plod entuzijazma pojedinaca ili djelomi?nog rje�enja napajanja potro�a?a izoliranih i udaljenih od elektro energetske mre�e (npr. mobilne stanice). Trenutno tako?er nema nijednog sustava koji koristi male vjetroagregate za proizvodnju energije i isporuku iste u mre�u po poticajnoj cijeni.

Naime sukladno proceduri isho?enja dozvola, mali vjetroagregati su prakti?ki izjedna?eni s velikim sustavima �to isho?enje dokumentacije za stjecanje statusa povla�tenog proizvo?a?a energije ?ini izuzetno kompliciranom procedurom za mali sustav � ne�to sli?no kao za male fotonaponske sustave prije par godina. Tako?er, ne postoji skaliranje otkupne cijene energije, te je time ugradnja malih vjetroagregata u velikoj ve?ini slu?ajeva neisplativa, ukoliko im je jedina namjena proizvodnja i prodaja elektri?ne energije, a ne postoje ni drugi organizirani oblici subvencioniranja ugradnje istih. I za kraj, uredba o za�ti?enom obalnom pojasu, onako kako je napisana se odnosi i na male vjetroagregate � �to zna?i da se oni ne bi smjeli instalirati na otocima ili u podru?ju 1km od obale. Apsurdno, ali tako slijedi iz trenutnog zakonskog okvira. A to su upravo najbolje lokacije za instaliranje malih vjetroagregata.

Zapravo je primjetno da se prilikom izrade pravilnika i ostalih dokumenata povezanih s obnovljivim izvorima energije nije uop?e pridavalo pa�nje mogu?nosti kori�tenja malih vjetroagregata.

Preduvjet masovnijem kori�tenju energije vjetra na ovaj na?in bi bio pojednostavljivanje procedure prilikom postavljanja malih sustava, te tretiranje takvih malih vjetroagregata (do snage od 20kW) kao jednostavnih gra?evina, poticanje njihove ugradnje kroz poticajnu feed-in tarifu koja je definirana odvojeno od one za velike vjetroagregate ili kroz subvencioniranje investicije (direktno ili kroz porezne olak�ice). S obzirom na razne namjene, subvencioniranje investicije od slu?aja do slu?aja se ?ini kao rje�enje koje bi imalo bolji u?inak za poticanje ugradnje malih vjetroagregata, te poticanje kori�tenja te proizvedene elektri?ne energije na mjestu proizvodnje. Takav oblik poticanja bi se mogao u potpunosti ostvariti direktno kroz Fond za za�titu okoli�a i energetsku u?inkovitost.

Kako je ve? spomenuto, s obzirom na svoje radne karakteristike mali vjetroagregati su naju?inkovitiji (i najisplativiji) pri postavljanju u priobalju i na otocima, te im u nekim izvedbama ne smetaju niti velike brzine vjetra, a ni turbulencije. Pri tome bez utjecaja na krajobraz mogu pomo?i opskrbi otoka elektri?nom energijom i smanjiti zna?ajne gubitke u podvodnim kabelima, a ujedno mogu pokrenuti i odre?enu gospodarsku aktivnost i ostvariti u�tedu za oto?ane.

U Hrvatskoj ima nekoliko malih vjetroagregata u ponudi na tr�i�tu, od kojih smo neke naveli u pro�lom ?lanku. Tako su dostupni vjetroagregati tvrtke Artas, snage 0,5 i 1,5 kW s horizontalnom osi vrtnje, koje tvrtka Artas sama i sklapa. Od doma?ih proizvoda predstavljen je, ali ne i dostupan mali vjetroagregat s vertikalnom osi vrtnje tvrtke Energy Plus, o ?emu je bilo rije?i u pro�lom ?lanku, dok se u ponudi iste tvrtke mo�e kupiti vjetroagregat AirDolphin japanskog proizvo?a?a Zephyr koji ima horizontalnu os vrtnje, izuzetno kompaktnu izvedbu i radi pri brzinama vjetra do 50 m/s. Nedavno je i tvrtka Pramac dobila svog zastupnika u Hrvatskoj za svoje posebno dizajnirane vjetroagregate snage 0,4 i 1 kW. Male vjetroagregate s horizontalnom osi vrtnje nude i tvrtka Sunato, Hvaljen budi, te Energoberen koji u svojoj ponudi ima vjetroagregate snage od 50W do 50kW.

Kada bi se upustili u dodatna razmatranja, ne bi li bilo lijepo ovu sliku

vidjeti na rivama primorskih gradova � rasvjeta pokretana obnovljivim izvorom, koja je oku ugodna, u?inkovita, tiha i poru?uje: ovo je grad koji brine o sebi i svom okoli�u, ?istom zraku i moru na odr�iv na?in, ne zanemaruju?i pri tome svoj vizualni identitet.

Sve �to je za to potrebno je malo dobre volje, poticaja i pojednostavljenja procedure...