U Opatiji je u ponedjeljak 21.5. odr�an seminar pod naslovom "Pove?anje udjela promjenjivih obnovljivih izvora elektri?ne energije u proizvodnom sustavu Republike Hrvatske, s naglaskom na velike vjetroelektrane", koji smo i najavili. Svoje vi?enje ovoga problema iznijeli su Goran Majstrovi? sa Energetskog instituta Hrvoje Po�ar, Ranko Goi? sa FESB-a u Splitu i Marko Lovri?, zamjenik direktora HEP-OPS-a. Autori seminara su kroz predavanja iznijeli svoja stajali�ta, utemeljena na vlastitom iskustvu i znanstveno-istra�iva?kom radu, s ciljem su?eljavanja razli?itih stavova prisutnih autora i sudionika seminara, o aspektima integracije ve?eg udjela promjenjivih obnovljivih izvora elektri?ne energije u elektroenergetsku mre�u Hrvatske. U nastavku vam donosimo kompletni rad/prezentaciju dr.sc. Ranka Goi?a.

U radu su iznesene poznate ?injenice o problemima izgradnje vjetroelektrana u Hrvatskoj, unato? velikom interesu i dobrom potencijalu vjetra. Kao klju?ni problemi navedeni su nedovoljno definiran pravni okvir (a posebno provo?enje istoga), definirana kvota HEP-OPS-a od 400 MW, rezerviranost od strane HEP-OPS-a po pitanju vo?enja sustava s visokim udjelom vjetroelektrana, nefunkcioniraju?e tr�i�te elektri?ne energije i problemi sa uvjetima i na?inom priklju?ka na elektroenergetsku mre�u.

Tako?er analizirana je potreba za regulacijskim sposobnostima sustava uslijed integracije ve?eg broja vjetroelektrana i njihove intermitentne proizvodnje, temeljem vlastitih prora?una i stranih iskustava. Razmotrene su i svi potrebni preduvjeti integracije ve?eg broja vjetroelektrana, kao �to su predvi?anje proizvodnje, funkcionalno tr�i�te elektri?ne energije, upravljanje proizvodnjom i potro�njom, dobra povezanost EES-a, spremanje energije i regulacija.

U radu dr. Goi?a je spomenuto i da se integracijom 20% vjetroelektrana u sustav suvremenim metodama planiranja dodatni tro�kovi u sustavu svode na svega 5� po proizvedenom MWh, a za �to treba implementirati mjere kao �to su bolja prognoza proizvodnje, uvo?enje tr�i�nih mehanizama u sustav, kao �to su unutarsatna promjena dnevnog rasporeda, upravljanje potro�njom i dinami?ka promjena voznog reda elektrana. Kao dodatni mehanizmi za jo� ve?u integraciju vjetroelektrana navode se i ograni?enje proizvodnje iz vjetroelektrana u odre?enim trenucima, te na kraju reverzibilne i plinske elektrane, te spremnici energije.

Istaknuto je i da moderne vjetroelektrane mogu sudjelovati i na tr�i�tu pomo?nih usluga, regulacijom frekvencije, te regulacijom napona i jalove snage.

Cijela prezentacija u PDF-u je dostupna na: Obnovljivi.com/pdf/PDF_VJETROELEKTRANE_COM/MIPRO_Goic.pdf