Cilj koji je Hrvatska postavila o izgradnji i pu�tanju u pogon 360MW vjetroelektrana do kraja 2010. godine, a koji je postavljen 2007. godine, uz svoju potvrdu kroz energetsku strategiju 2009. godine - jo� nije ostvaren. Dapa?e, energetska strategija je postavila cilj izgradnje 1200MW vjetroelektrana do 2020. godine, da bi taj cilj trenutno bio srezan na 400 MW - nelegalno, tj. suprotno jo� uvijek va�e?oj energetskoj strategiji i uz zna?ajne posljedice.

Tako danas u Hrvatskoj u punom pogonu ima 14 vjetroelektrana ukupne instalirane snage 254,25 MW. U probnom pogonu su jo� dvije vjetroelektrane ukupne snage 85 MW (koje ?e biti u punom pogonu kroz par tjedana ili mjeseci), a jo� dva projekta su pred izgradnjom ukupne snage 79 MW (plus dodatni vjetroagregat na VE Pometeno brdo snage 2,5 MW). Sveukupno 420,95 MW.

Osim toga jo� sedam vjetroelektrana ima potpisan ugovor o otkupu elektri?ne energije, kao i isho?ene sve dozvole za izgradnju, ali su na listi ?ekanja u kvoti HEP-a.

Bit ?e vrlo interesantno vidjeti kako ?e se razvoj sektora odvijati u budu?nosti. Naime vjetroelektrane su se na politi?koj osnovi na�le u raskoraku izme?u jo� uvijek va�e?e Energetske strategije i Nacionalnog akcijskog plana koji je u osnovni nelegalan. S druge strane HOPS ni nakon 7 godina nije poduzeo konkretne korake i mjere da omogu?i daljnju integraciju vjetroelektrana u sustav, iako im je to trebala biti strate�ka odrednica i iako mnogi stru?njaci tvrde da tehni?kih ograni?enja nikada zapravo nije ni bilo. Trenutno se ipak radi na studiji koja bi trebala pokazati mogu?nost ve?e integracije vjetroelektrana u sustav, no konkretnih pomaka ili naznaka rezultata te studije jo� nema.

Novom direktivom EU se pak ograni?ava daljnje poticanje vjetroelektrana feed-in-tarifom, te se propisuje pribli�avanje svih obnovljivih izvora energije tr�i�no konkurentnim modelima poslovanja. Postavlja se pitanje zna?i li to, ako ?e vjetroelektrane biti najjeftiniji novi izvor elektri?ne energije na tr�i�tu, da ?emo vidjeti njihov procvat na hrvatskom tr�i�tu u sljede?im godinama? Ili ?e vlada, kada ustanovi da ukidanje poticaja nije dovoljno za ko?enje razvoja istih prona?i druge na?ine ko?enja dok se istovremeno vrlo netransparentno gura izgradnja Plomina i drugih velikih termoelektrana?

Vi�e nego ikada, sada bi bilo pravo vrijeme da se kona?no uvede red u tr�i�te elektri?nom energijom u Hrvatskoj i prepusti istome tome tr�i�tu da odlu?i koji su to izvori stvarno ostvarivi i najpovoljniji sa ekonomskog, okoli�nog i socijalnog aspekta. Kojim to izvorima energije i tehnologijama Hrvatska stvarno raspola�e na kojima mo�e temeljiti svoju neovisnost u energetskom smislu u budu?nosti, a istovremeno pokrenuti gospodarstvo i inovacije u sektoru?

Trenutno stanje tehnologije kao i trendovi u energetici upu?uju na to da je sada prilika da se energetika kona?no opet vrati u slu�bu gra?ana na na?in da se zadaju jasna tr�i�na pravila i odrede jasno mjerljive veli?ine, te uspostavi transparentan sustav koji ?e omogu?iti razvoj energetike u odr�ivom smjeru. Mo�emo li kona?no o?ekivati vi�e transparentnosti u sektoru koji nam je od toliko velikog zna?aja i kojega svi mi i trebamo i pla?amo?