HRVATSKA

Gdje je u svim tim velikim brojkama Hrvatska? Krajem 2008. godine izdana je prilago?ena i nadogra?ena strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske, koja u obzir treba uzeti sve ve?u potrebu za iskori�tavanjem obnovljivih izvora energije. Prema ciljevima strategije, Hrvatska bi do 2020. godine trebala instalirati 1.200 MW vjetroelektrana, ?ime bi se po broju MW po glavi stanovnika pribli�ila �panjolskoj danas. Naravno, do tada ?e �panjolci biti na daleko ve?em nivou.

Predvi?a se i da ?e do 2030. biti instalirano oko 2.000 MW vjetroelektrana. U ovom trenutku u Hrvatskoj ima instaliranih oko 70 MW vjetroelektrana. Dono�enjem podzakonskih akata za reguliranje tr�i�ta obnovljivih izvora energije 2007. godine bilo je predvi?eno 360 MW vjetroelektrana u pogonu krajem 2010. godine. Sasvim je o?ito da je zabilje�en ogroman podba?aj u dostizanju tog cilja. Krivnja pri tome le�i samo na administrativnoj proceduri i nedore?enom zakonskom okviru, jer u registru obnovljivih izvora energije ima upisano oko 6.000 MW projekata vjetroelektrana, izdana su rje�enja studije utjecaja na okoli� za oko 35 vjetroelektrana � me?utim tek ih je nekolicina dobila mogu?nost priklju?enja na elektroenergetsku mre�u. I to unato? ?injenici da Hrvatska uvozi 30% elektri?ne energije i da proizvodimo 40% ukupne potro�nje iz hidroelektrana koje su idealni partner za reguliranje energije iz vjetra u trenucima kada vjetra nema.

Proizvodnja iz vjetroelektrana u Hrvatskoj do 2020., izvor: Zelena knjiga, Strategija energetskog razvoja RH do 2020. sa pogledom prema 2030.

Dosada�njim tempom razvoja cilj od 1.200 MW do 2020. ne?e biti dostignut. Potrebne su drasti?ne promjene u zakonskoj proceduri i politi?koj volji, koja mora prestati biti samo deklarativna da bi se ostvarili postavljeni ciljevi � koji ?e uz to biti obvezuju?i ulaskom Hrvatske u EU. I dok skoro sve zemlje EU do�ivljavaju procvat investicija u obnovljive izvore i prema�uju unaprijed zadane ciljeve, posebno u instaliranju vjetroelektrana, i to ?ak i u doba krize kada sve druge grane gospodarstva imaju ozbiljnih problema � u Hrvatskoj se de�ava jako malo toga. I to ne zbog nedostatka zainteresiranosti investitora.

Ravne 1, prva vjetroelektrana u Hrvatskoj

Op?enito razmi�ljanje koje vlada u Hrvatskoj je kako su obnovljivi izvori energije potrebni za ispunjavanje odre?enih ciljeva i normi koje name?e EU. Na�alost takva klima nije nimalo poticajna za razvoj obnovljivih izvora. Vjetroelektrane su u susjednim i drugim zemljama EU postale zama�njak razvoja i razvijanja novih kompetencija za svijet budu?nosti. Hrvatska u tome prili?no zaostaje, kao �to i zaostaje u razvoju vjetroelektrana. Ta ?injenica je tim prije neshvatljiva jer Hrvatska ima zna?ajne potencijale energije vjetra koje bi mogla iskoristiti i na na?in da izvozi tako proizvedenu zelenu energiju u zemlje koje nemaju toliko obnovljivih potencijala.

Na�alost, sli?na situacija, ako ne i gora po pitanju iskori�tavanja energije vjetra je i u drugim zemljama regije, posebno Srbiji i Bosni i Hercegovini. Te dvije dr�ave su tek ove godine donijele zakone koji reguliraju tr�i�te obnovljivih izvora energije.