Sljede?a dva desetlje?a bit ?e razdoblje velikih promjena u Europskom elektroenergetskom sustavu. Samim time ?e i zemlje na�e regije biti prisiljene pratiti te trendove da bi ostale konkurentne na sve otvorenijem tr�i�tu elektri?ne energije, ali i tr�i�tu svih drugih roba i usluga. 42% EU elektrana ?e u tom razdoblju morati zbog svoje dotrajalosti biti zamijenjeno novim elektranama, a zbog sve ve?e nesta�ice fosilnih goriva i sve ve?e nesigurnosti opskrbe i cijene istih ?e dosada�nji izvori energije morati biti zamijenjeni novim i dostupnijim izvorima. Taj proces ?e, zbog neravnomjerne distribucije novih, obnovljivih izvora energije tako?er utjecati na potrebu za otvorenijim tr�i�tem elektri?ne energije, ali i stvaranjem sve Europskog elektroenergetskog sustava.

Time bi se i pove?ala konkurentnost Europe u jednoj od klju?nih grana industrije koja mora do�ivjeti potpunu preobrazbu u 21. stolje?u. Ve? sada je jasno da se s pozicije obnovljivih industrija uz dana�nji stadij razvoja tehnologije ciljevi od 20% energije iz obnovljivih izvora energije do 2020. mogu relativno lako dosti?i.

Godi�nji broj novo instaliranih megavata vjetroelektrana do 2020. godine, plavo: nove kopnene vjetroelektrana, zeleno: "repowering" kopnenih vjetroelektrana, svjetlo plavo: nove priobalne vjetroelektrane, izvor: EWEA

EWEA je, isto kao i Bijela knjiga Europske komisije 1997. postavila cilj od 40 GW vjetroelektrana do 2010. godine. Tri godine poslije cilj su povisili na 60 GW do 2010. i 150 GW do 2020. 2003. je EWEA i opet podigla letvicu na 75 GW i 180 GW, a 2007. je uslijed priklju?enja novih ?lanica EU povisila ciljeve na 80 GW do 2010., 180 GW do 2020., i postavila cilj od 300 GW do 2030. godine. 2009. cilj je dodatno pove?an na 230 GW do 2020. i 400 GW do 2030. Istovremeno se krajem 2010. o?ekuje ukupna instalirana snaga od 82,5 GW.

Razvoj vjetroelektrana u EU do 2030., usporedba predvi?anja Europske komisije (EC), IEA, i EWEA, izvor: EWEA

Ove brojke jasno pokazuju dinamiku kojom vjetroelektrane osvajaju svijet, i dinamiku potpuno nekarakteristi?nu za postoje?e trome elektroenergetske sustave. Time se jo� vi�e isti?e potreba za �to hitnijom promjenom paradigme elektroenergetskog sustava i ulaganjima u razvoj istoga � a sve da bi se mogao prilagoditi na vjetar promjena koji donose vjetroelektrane i ostali obnovljivi izvori energije.