Zbog razvijenosti tehnologije, u?inkovitosti i ekonomike, vjetar trenutno izgleda kao najperspektivniji izvor energije budu?nosti, ali je ve? i zna?ajan izvor elektri?ne energije sada�njosti. No, treba priznati i da nije i ne mo�e biti jedino rje�enje svih energetskih izazova koje donosi doba u kojem ?emo iscrpiti sva fosilna goriva koja nam je Zemlja stvarala milijunima godina.

Razdoblja bez ili sa manje vjetra ?e se mo?i predvidjeti � disperzijom izvora i smanjiti na minimalnu mogu?u mjeru � ali ?e se ipak de�avati. Zbog toga svi oni koji rade u industriji vjetra razmi�ljaju i o upotrebi solarne energije i posebice energiji vode, kao izvoru koji se idealno nadoponjuje s vjetrom (akumulacijske hidroelektrane i pumpno-akumulacijske hidroelektrane su iznimno u?inkoviti spremnici energije koji mogu balansirati promjenjivost prozvodnje energije iz vjetroelektrana, kao i promijenjivost potro�nje energije krajnjih kupaca). Tako?er, glavni akteri u industriji vjetra su se okrenuli i drugim tehnologijama spremanja energije (npr. gorive ?elije) kao rje�enju koje mo�e pomo?i �to ve?em udjelu vjetroelektrana u elektroenergetskom sustavu.

Jednom kada se otplati kapitalna investicija vjetroelektrane, tj. kada se njena ukupna vrijednost amortizira � to je uz solarne elektrane najjeftiniji izvor energije. Tro�kovi goriva su nepostoje?i, a tro�kovi pogona i odr�avanja minimalni. Da ne govorimo o prakti?ki nepostoje?em utjecaju na okoli�, pogotovo u usporedbi s drugim izvorima energije � posebno fosilnim gorivima.

Neke regije su ve? dokazale da su visoki udjeli vjetroelektrana mogu?i u dana�njim sustavima. Dodatnim razvojem sustava i primjenom nove paradigme upravljanja sustavom, kao i upotrebom drugih obnovljivih izvora energije, te sustava spremanja energije o?ekuje se da ?e se granice udjela vjetroelektrana u elektroenergetskim sustavima samo pomicati prema naprijed. EWEA ?ak predvi?a da bi vjetar mogao pokriti i 80% potreba ?ovje?anstva za elektri?nom energijom do 2050. godine.

Predvi?anje razvoja tr�i�ta vjetroelektrana do 2014., izvor: GWEC

Nedavna predvi?anja GWEC-a (Global Wind Energy Council) govore o tri milijuna radnih mjesta u industriji vjetra do 2030. godine, i instaliranju po jednog novog vjetroagregata svakih 7 minuta, te ukupnoj instaliranoj snazi od ?ak 2.300 GW!

Sljede?a dva desetlje?a bit ?e razdoblje velikih promjena u Europskom elektroenergetskom sustavu. Samim time ?e i zemlje na�e regije biti prisiljene pratiti te trendove da bi ostale konkurentne na sve otvorenijem tr�i�tu elektri?ne energije, ali i tr�i�tu svih drugih roba i usluga. 42% EU elektrana ?e u tom razdoblju morati zbog svoje dotrajalosti biti zamijenjeno novim elektranama, a zbog sve ve?e nesta�ice fosilnih goriva i sve ve?e nesigurnosti opskrbe i cijene istih ?e dosada�nji izvori energije morati biti zamijenjeni novim i dostupnijim izvorima. Taj proces ?e, zbog neravnomjerne distribucije novih, obnovljivih izvora energije tako?er utjecati na potrebu za otvorenijim tr�i�tem elektri?ne energije, ali i stvaranjem sve Europskog elektroenergetskog sustava.

Time bi se i pove?ala konkurentnost Europe u jednoj od klju?nih grana industrije koja mora do�ivjeti potpunu preobrazbu u 21. stolje?u. Ve? sada je jasno da se s pozicije obnovljivih industrija uz dana�nji stadij razvoja tehnologije ciljevi od 20% energije iz obnovljivih izvora energije do 2020. mogu relativno lako dosti?i.

Godi�nji broj novo instaliranih megavata vjetroelektrana do 2020. godine, plavo: nove kopnene vjetroelektrana, zeleno: "repowering" kopnenih vjetroelektrana, svjetlo plavo: nove priobalne vjetroelektrane, izvor: EWEA

EWEA je, isto kao i Bijela knjiga Europske komisije 1997. postavila cilj od 40 GW vjetroelektrana do 2010. godine. Tri godine poslije cilj su povisili na 60 GW do 2010. i 150 GW do 2020. 2003. je EWEA i opet podigla letvicu na 75 GW i 180 GW, a 2007. je uslijed priklju?enja novih ?lanica EU povisila ciljeve na 80 GW do 2010., 180 GW do 2020., i postavila cilj od 300 GW do 2030. godine. 2009. cilj je dodatno pove?an na 230 GW do 2020. i 400 GW do 2030. Istovremeno se krajem 2010. o?ekuje ukupna instalirana snaga od 82,5 GW.

Razvoj vjetroelektrana u EU do 2030., usporedba predvi?anja Europske komisije (EC), IEA, i EWEA, izvor: EWEA

Ove brojke jasno pokazuju dinamiku kojom vjetroelektrane osvajaju svijet, i dinamiku potpuno nekarakteristi?nu za postoje?e trome elektroenergetske sustave. Time se jo� vi�e isti?e potreba za �to hitnijom promjenom paradigme elektroenergetskog sustava i ulaganjima u razvoj istoga � a sve da bi se mogao prilagoditi na vjetar promjena koji donose vjetroelektrane i ostali obnovljivi izvori energije.

CILJEVI

Interesantno je da je prvotni cilj Europske komisije iz 1996. za vjetroelektrane do 2020. postavljen na 12,3 GW instalirane snage, i da je dosegnut dva desetlje?a prije roka! Ve? 2000. godine!

Od tada se scenarij razvoja vjetroelektrana Europske komisije i IEA mijenjao pet puta. 2008. je Europska komisija predvidjela 120 GW vjetroelektrana do 2020. Danas je ve? sasvim jasno da ?e bli�e cilju biti EWEA s predvi?enih 230 GW iste godine, tim prije jer je i EWEA u zadnjih 15 godina nekoliko puta morala revidirati svoje projekcije koje su se tako?er pokazale prekonzervativne za nagli razvoj vjetroelektrana.

Prema procjenama nekih neovisnih kompanija koje se bave istra�ivanjem tr�i�ta, a za razdoblje od 5 godina, predvi?anja iz EWEA su jo� uvijek konzervativna. BTM Consult tako predvi?a 91.910 MW u 2014., a EWEA �samo� 66.323 sveukupno instaliranih megavata iste godine.

Tr�i�te vjetroelektrana do 2014., predvi?anja EWEA (tamno plavo) i nekoliko nezavisnih tvrtki koje se bave istra�ivanjem tr�i�ta, izvor EWEA

Razlog velikom optimizmu i nastavljanju skoro pa nevjerojatnog rasta instalirane snage vjetroelektrana i u budu?nosti ne po?iva samo na kopnenim vjetroelektranama, nego prije svega na priobalnim vjetroelektranama, i u razdoblju iza 2020. godine na razvoju plutaju?ih vjetroagregata za iskori�tavanje pu?inskog vjetra.

Zemlje koje ?e i u budu?nosti predvoditi EU po novo instaliranoj snazi vjetroelektrana su Njema?ka i �panjolska, ali ?e im se pribli�iti Velika Britanija i Francuska, a zna?ajnu ulogu ?e igrati i Italija i Poljska, te �vedska, Nizozemska, Gr?ka, Irska, Portugal itd.

Pregled predvi?ene nove snage vjetroelektrana do 2020. po zemljama EU, izvor EWEA

EWEA trenutno predvi?a porast prioblanog sektora vjetroelektrana od 2008. do 2020. prakti?ki na isti na?in kako je izgledao rast instalirane snage kopnenih vjetroelektrana u razdoblju od 1992. do 2004. godine.

Tim ciljevima bi se u 2020. godine do�lo do proizvodnje od 582 TWh elektri?ne energije godi�nje! Dovoljno za ?ak 131 milijun prosje?nih EU ku?anstava! U�tedilo bi se i 28 milijardi � koji bi ina?e bili potro�eni za ekvivalentnu proizvodnju energije iz fosilnih goriva! A izbjeglo bi se i ispu�tanje u atmosferu 333 milijuna tona CO₂ godi�nje.

Proizvodnja energije iz vjetroelektrana u EU do 2020., izvor: EWEA

Do 2030. se o?ekuje 400 GW vjetroelektrana, i ukupna proizvodnja od 1155 TWh elektri?ne energije godi�nje. 592 TWh iz 250 GW kopnenih vjetroelektrana i 563 TWh iz 150 GW priobalnih i pu?inskih vjetroelektrana. Tako?er se o?ekuje izbjegavanje tro�ka od ?ak 56 milijardi � za fosilna goriva godi�nje. Tako se u 2030. godini o?ekuje da ?e vjetroelektrane pokriti izme?u 25% i 34% ukupnih potreba EU za elektri?nom energijom.

Drugim rije?ima, temeljem predvi?anja broja ljudi i ku?anstava, te prosje?ne godi�nje potro�nje istih u 2030. energija iz vjetra bi te godine trebala i vi�e nego pokriti potro�nju svih ku?anstava u EU !!

Isto tako, pretpostavljaju?i upotrebu elektri?nih auta u 2030., a uzev�i u obzir prosje?nu potro�nju jednog takvog auta od 0,2 kWh/km i prosje?nih 10.000 km prevaljenih godi�nje, EWEA predvi?a da bi energija iz vjetroelektrana mogla te godine pokretati 577 milijuna auta. 2020. bi taj broj iznosio 291 milijuna auta. Za ilustraciju, u Europi je 2006. godine prometovalo 230 milijuna auta!

Jedno od najboljih svojstava vjetroelektrana je da je gorivo besplatno, tako da jedino kapitalni tro�kovi prilikom izgradnje vjetroelektrane odre?uju ukupnu investiciju kroz vrijeme eksploatacije elektrane. Predvi?anja su da ?e cijena po MW instalirane snage u budu?nosti zna?ajno pasti, unato? tome �to je zadnjih godina zabilje�en o?it rast cijena zbog velike potra�nje za opremom i relativno malog broja proizvo?a?a vjetroagregata.

Va�na je i ?injenica da industrija vjetra svake godine zapo�ljava sve vi�e ljudi, a zbog svoje naravi zapo�ljavaju se stru?njaci i radnici naj�ireg mogu?eg spektra profesija.

Predvi?anja postoje i za poslije 2030. Tako EWEA i Europska komisija predvi?aju da se 50% ukupne potro�nje pokriva iz vjetra 2050. godine. Za to ?e biti potrebno 600 GW vjetroelektrana � od ?ega 350 GW na morima koje ?e ukupno proizvoditi 2.015 TWh.

HRVATSKA

Gdje je u svim tim velikim brojkama Hrvatska? Krajem 2008. godine izdana je prilago?ena i nadogra?ena strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske, koja u obzir treba uzeti sve ve?u potrebu za iskori�tavanjem obnovljivih izvora energije. Prema ciljevima strategije, Hrvatska bi do 2020. godine trebala instalirati 1.200 MW vjetroelektrana, ?ime bi se po broju MW po glavi stanovnika pribli�ila �panjolskoj danas. Naravno, do tada ?e �panjolci biti na daleko ve?em nivou.

Predvi?a se i da ?e do 2030. biti instalirano oko 2.000 MW vjetroelektrana. U ovom trenutku u Hrvatskoj ima instaliranih oko 70 MW vjetroelektrana. Dono�enjem podzakonskih akata za reguliranje tr�i�ta obnovljivih izvora energije 2007. godine bilo je predvi?eno 360 MW vjetroelektrana u pogonu krajem 2010. godine. Sasvim je o?ito da je zabilje�en ogroman podba?aj u dostizanju tog cilja. Krivnja pri tome le�i samo na administrativnoj proceduri i nedore?enom zakonskom okviru, jer u registru obnovljivih izvora energije ima upisano oko 6.000 MW projekata vjetroelektrana, izdana su rje�enja studije utjecaja na okoli� za oko 35 vjetroelektrana � me?utim tek ih je nekolicina dobila mogu?nost priklju?enja na elektroenergetsku mre�u. I to unato? ?injenici da Hrvatska uvozi 30% elektri?ne energije i da proizvodimo 40% ukupne potro�nje iz hidroelektrana koje su idealni partner za reguliranje energije iz vjetra u trenucima kada vjetra nema.

Proizvodnja iz vjetroelektrana u Hrvatskoj do 2020., izvor: Zelena knjiga, Strategija energetskog razvoja RH do 2020. sa pogledom prema 2030.

Dosada�njim tempom razvoja cilj od 1.200 MW do 2020. ne?e biti dostignut. Potrebne su drasti?ne promjene u zakonskoj proceduri i politi?koj volji, koja mora prestati biti samo deklarativna da bi se ostvarili postavljeni ciljevi � koji ?e uz to biti obvezuju?i ulaskom Hrvatske u EU. I dok skoro sve zemlje EU do�ivljavaju procvat investicija u obnovljive izvore i prema�uju unaprijed zadane ciljeve, posebno u instaliranju vjetroelektrana, i to ?ak i u doba krize kada sve druge grane gospodarstva imaju ozbiljnih problema � u Hrvatskoj se de�ava jako malo toga. I to ne zbog nedostatka zainteresiranosti investitora.

Ravne 1, prva vjetroelektrana u Hrvatskoj

Op?enito razmi�ljanje koje vlada u Hrvatskoj je kako su obnovljivi izvori energije potrebni za ispunjavanje odre?enih ciljeva i normi koje name?e EU. Na�alost takva klima nije nimalo poticajna za razvoj obnovljivih izvora. Vjetroelektrane su u susjednim i drugim zemljama EU postale zama�njak razvoja i razvijanja novih kompetencija za svijet budu?nosti. Hrvatska u tome prili?no zaostaje, kao �to i zaostaje u razvoju vjetroelektrana. Ta ?injenica je tim prije neshvatljiva jer Hrvatska ima zna?ajne potencijale energije vjetra koje bi mogla iskoristiti i na na?in da izvozi tako proizvedenu zelenu energiju u zemlje koje nemaju toliko obnovljivih potencijala.

Na�alost, sli?na situacija, ako ne i gora po pitanju iskori�tavanja energije vjetra je i u drugim zemljama regije, posebno Srbiji i Bosni i Hercegovini. Te dvije dr�ave su tek ove godine donijele zakone koji reguliraju tr�i�te obnovljivih izvora energije.