Steve Sawyer, glavni tajnik GWEC-a (Svjetskog vije?a za energiju vjetra) je napisao jedan vrlo zanimljiv ?lanak o plutaju?im tehnologijima energije vjetra, te budu?nosti tog tr�i�ta koji prenosimo u nastavku ?lanka.

Razvoj plutaju?e tehnologije vjetroelektrana nudi rje�enje za neke logisti?ke probleme, te probleme utjecaja na okoli� koji su povezani sa gradnjom priobalnih vjetroelektrana. Sada kada su neki pilot projekti u�li u pogon postavlja se pitanje da li je taj sektor financijski isplativ?

Priobalna energija vjetra koja se prvi put pojavila u Danskoj prije 20 godina tek sada po?inje sa ubrzanim razvojem. Procesi gradnje priobalnih vjetroelektrana su do�ivjeli velike vremenske zaostatke zbog te�ke adaptacije industrije, vlada i regulatora na prebacivanje fokusa sa kopnenih vjetroelektrana na priobalne. Sada se ?ini da su dje?je bolesti, bar u sjevernoj Europi rije�ene i da kona?no kre?u sve ve?i projekti u kojima dolazi do sinergije i smanjenja tro�kova.

S druge strane u zadnjih pet godina se pojavila nova vrsta plutaju?ih tehnologija koja bi mogla rje�iti dva velika problema priobalnih vjetroelektrana: problem logistike i utjecaja na okoli� pri odabiru lokacije i izazov gradnje trajnih temelja u morskom okoli�u na sve ve?im dubinama kako bi se �to bolje iskoristili ja?i, stabilniji i manje turbulentni potencijali vjetra koji se nalaze na otvorenom moru. Osim toga, ideja da se temelj u potpunosti slo�i u luci i samo odveze brodom do lokacije je puno prakti?niji nego gradnja temelja na samoj lokaciji �to se sada radi, a koja je vrlo problemati?na zbog konstantno lo�eg vremena na sjeveru Europe gdje se trenuta?no nalazi velika ve?ina priobalnih vjetroelektrana. Dodatno se time puno lak�e rje�avaju kvarovi jer se cijela konstrukcija mo�e jednostavno brodom vratiti nazad u luku. Bonus je i �to bi takve vjetroelektrane bile izvan vidokruga kopna, te ne bi smetale nikome.

Prvi uspje�ni pilot projekti

Prvi pilot projekt plutaju?eg vjetroagregata je postavljen pokraj obale Sicilije u ljeto 2008. godine od strane tvrtke Dutch Blue H Group Technologies koja je postavila mali 80 kW vjetroagregat sa dvije lopatice na inovativnu polu-potopljenu platformu. Plan je bio postaviti i 2 MW vjetroagregat kasnije, ali to se jo� nije ostvarilo.

Prvi pravi test ideje je bio poznati projekti Hywind Statoila koji je postavljen 200 metara jugozapadno od obale Norve�ke. Postavljen je temelj koji ide 100 metara pod more, sa promjerom od 8 metara (tzv. �spar buoy�) koji podr�ava �est metarski temelj. Na tom temelju se nalazi standardni Siemensov 2,3 MW vjetroagregat. Projekt je u pogon pu�ten u rujnu 2009., te je bio izuzetno uspje�an sa faktorom proizvodnje od 40% i bez problema je izdr�ao i oluje koje su kao nuspojavu uzrokovale valove visoke i do 11 metara.

Najve?e pitanje koje je sve mu?ilo je �to ?e biti sa strukturalnim, elektri?nim i hidrauli?kim sustavima vjetroagregata koji se sam vrti na vrhu platforme koja je pomi?na. Odgovor na to pitanje je, tako za sada izgleda, ni�ta posebno po�to zapravo i vjetroagregati na kopnu ostvaruju dinami?ke pomake na vjetru, a i spar buoy platforma koja ide 100 metara pod more je vrlo stabilna, te se vrlo malo pomi?e i to vrlo polako.

Novi pilot projekti

Drugi pilot projekt u punoj veli?ini je lansiran pokraj obale Portugala u lipnju pro�le godine kroz konzorcij kojeg ?ine EDP, Repsol, Principle Power, ASM, InovCapita i Vestas pri ?emu je Vestas isporu?io 2 MW V-80 vjetroagregat koji se nalazi na polu-uronjivoj WindFloat platformi o kojoj smo ve? pisali na ovim stranicama.

Pro�lo ljeto je postavljena i plutaju?a priobalna platforma pokraj Nagasakija na jugu Japana. Radi se o 100 kW Fujijevom vjetroagregatu koja isto koristi �spar buoy� platformu. Osim toga planiraju se i drugi projekti uklju?uju?i i 2 MW Hitachijev vjetroagregat koji se treba postaviti ove godine. Idu?e godine se planira postaviti i Mitsubishijev 7 MW vjetroagregat na polu-uronjivoj platformi. �Drugi Mitsubishijev vjetroagregat bi trebao bit postavljen 2015., na naprednijoj platformi.

Krajem svibnja je postavljen i prvi plutaju?i vjetroagregat u SAD-u pokraj Maine i to u jednoj osmini prave veli?ine. Model od 6 MW se planira postaviti najranije 2017. godine.

Jedna od glavna prednosti ovakvih platformi je da teoretski postoji mogu?nost gradnje vjetroagregata pojedina?ne snage od�10, 12, 15 pa ?ak i 20 MW.

Ipak, incijalni tro�kovi ovakvih projekata su vrlo visoki te ?e biti potrebno mnogo godina testiranja da se�procjeni ekonomi?nost i pouzdanost platforme. A nakon toga ?e biti potrebno osmisliti na?in kako izgraditi velike projekte da budu�financijski isplativi.

Izvor: www.gwec.net