Na prvoj konferenciji za novinare ministrice za�tite okoli�a i prirode Mirele Holy bilo je puno rije?i o energetici, a posebno o obnovljivim izvorima energije, �to svakako veseli. Tako?er veseli ?injenica da su najavljene odre?ene promjene i, rekao bih napredak u tretmanu energetskih postrojenja s aspekta za�tite okoli�a. Predstavnici ovoga Ministarstva su najavili i da ?e biti vrlo aktivni u suradnji s drugim ministarstvima, posebno Ministarstvom gospodarstva prilikom planiranja izgradnje energetskih i industrijskih postrojenja, a u sukladnosti s direktivama IPCC-a. Saznali smo i da se poseban naglasak kroz upravu za odr�ivi razvoj stavlja na predlaganje aktivnosti u energetici upravo u smjeru energetske neovisnosti kroz suradnju s drugim ministarstvima. Ostaje jedino za vidjeti koliko ?e dobro sve skupa funkcionirati.

Jedna od najbitnijih izjava s aspekta ovog portala je da se planira revizija odluke o gradnji vjetroelektrana u za�ti?enom obalnom pojasu. Od samog dono�enja te odredbe nanesena je velika direktna i indirektna �teta otocima i pojedinim investitorima u vjetroelektrane, te je me?u stru?nom zajednicom okupljenoj oko Zajednice OIE pri HGK do?ekana s velikim negodovanjem, a i mi smo u suradnji za ZelenaEnergija.org organizirali potpisivanje peticije (ispalo je da smo morali do?ekati novu vlast za prvu reakciju po tom pitanju) za uklanjanje spomenute odredbe. Ve? godinama se upozorava na apsurdnost ove odluke, posebno u usporedbi sa sasvim druga?ijim primjerima izgradnje takvih objekata u drugim turisti?ki orijentiranim dr�avama u Europi, ali i svijetu. Argument o tome da vjetroelektrane smetaju turistima, dok istovremeno more i obalu zaga?ujemo industrijskim postrojenjima, rafinerijama i termoelektranama je oduvijek bio samo smije�an alibi argument kojem su vjerovali samo oni nedovoljno upu?eni.

Prof. dr. sc. Davor �krlec, pomo?nik ministrice za odr�ivi razvoj je napomenuo i sljede?e: "Pazit ?emo da vjetroelektrane ne naru�avaju krajobraz i da ne ometaju turisti?ku djelatnost. Vjetroelektrane �alju dobru poruku i dobro funkcioniraju u turisti?ki vrijednim podru?jima u Europi i zato ?emo revidirati spomenutu odredbu."

Nadam se da ?e kroz reviziju odredbe za�ivjeti i gospodarska aktivnost proizvodnje elektri?ne energije na nekim pomno odabranim lokacijama na hrvatskim otocima, te da ?e iste donijeti pozitivan pomak u gospodarskim aktivnostima tih otoka, ali i u sigurnosti opskrbe energijom. Kada bih bio malo utopijski raspolo�en, rekao bih da se nadam i da ?e se pokrenuti projekti spremanja energije na otocima, kako bi se neke od njih dovelo u stanje oto?nog pogona i energetske neovisnosti.

Za one koji su relativno novi u svijetu vjetroelektrana, treba napomenuti i da je prva hrvatska vjetroelektrana izgra?ena na otoku Pagu, a prvi hrvatski pilot projekt vjetroelektrane na otoku Visu na lokaciji Stupi�?e je zako?en u visokoj fazi razvoja upravo zbog spomenute uredbe, i to unato? punoj potpori tada�nje vlade. Nadajmo se da se takvi primjeri ne?e ponoviti, kao i da vjetroelektrana na Pagu ne?e ostati zadnja vjetroelektrana izgra?ena na otoku.

Osim dobrih vijesti o vjetroelektranama, na konferencije je spomenuto i da ?e se revidirati studija utjecaja na okoli� za HE Ombla, zbog sumnje u ekolo�ku i ekonomsku isplativost projekta, te da ?e rezultati revizije s prijedlozima daljnjeg postupanja biti dostavljeni Vladi na razmatranje. Oko spomenute studije ve? du�e vrijeme u stru?noj javnosti kru�e razne informacije, a na projekt smo se i sami osvrnuli. Uz sada�nja saznanja ne mogu re?i da se istome sna�no protivim, me?utim dok god se ne iskoriste dostupni i znatno jeftiniji svi potencijali HE Dubrovnik, HE Ombla se ne ?ini kao rje�enje koje je ovog ?asa nu�no potrebno.

Tema je bila i izgradnja termoelektrane Plomin C, aktivnosti za koju su u smislu pripreme dokumentacije ve? po?ele, te je ministrica Holy izjavila da se ne protivi izgradnji ovog objekta radi diverzifikacije proizvodnje, ali da ?e se tra�iti upotreba najmodernije tehnologije radi smanjenja ispu�tanja emisija u okoli�. Iako na ovom mjestu sna�no promoviramo ideju o energetskoj neovisnosti do 2050., te potrebu da se sve snage usmjere na izgradnju obnovljivih izvora energije, isto tako je o?ito da bi termoelektrana Plomin C puno pomogla u smanjenju uvoza velikih koli?ina elektri?ne energije i pokretanju dijela gospodarske aktivnosti, no samo ukoliko se napravi u relativno kratkom vremenskom periodu i uz stroge mjere ekolo�ke za�tite.

�krlec je izjavio i da ?e se morati izgraditi zna?ajan broj novih energetskih objekata, a posebno onih koji ?e pove?ati udio obnovljivih izvora energije, te kritizirao neulaganje HEP-a u prijenosnu mre�u, kao i ograni?enje od 360 MW vjetroelektrana koje se mogu trenutno priklju?iti. Naglasio je da se tome unato? niti toliko objekata nije izgradilo i priklju?ilo. Tako?er je izjavio i da "postoji niz mogu?nosti koje nisu tehni?ke prirode, kako bi se pove?ao udio obnovljivih izvora i na tome treba raditi." O ovoj temi je sve re?eno vi�e puta, pa bih ovim putem izrazio nadu u promjenu ovog stanja po hitnom postupku.

Od interesantnih stvari za enegetiku spomenuta je i reorganizacija i bolje funkcioniranje Fonda za za�titu okoli�a i energetsku u?inkovitost, kao i reviziju trenutne mre�e Natura2000, �to s obzirom na dosada�nju praksu i 32% zauzete povr�ine na kojoj je ograni?ena gospodarska aktivnost (pa i ona u skladu s ekolo�kim ciljevima), tako?er veseli. Takva revizija bi potencijalno otvorila mogu?nosti dodatnih kvalitetnih lokacija za izgradnju vjetroelektrana.

I za kraj, ministrica i njen tim o?ito imaju ozbiljne i ambiciozne planove u implementaciji "zelenih" projekata, �to je svakako pohvalno. Tako?er je sasvim jasno da ?e za provedbu nekih ideja, posebno onih vezanih za energetiku biti nu�na kvalitetna suradnja s Ministarstvom gospodarstva, koje je resorno ministarstvo za energetska pitanja. Ono �to je u svemu ovom nepoznanica je, koliko ?e se uspjeti nametnuti Ministarstvu gospodarstva sa svojim idejama, te koliko ?e predstavnici Ministarstva gospodarstva uvidjeti i prihvatiti sve mogu?nosti koje im obnovljivi izvori pru�aju, te da li ?e dobiti du�nu pa�nju potrebnu za zna?ajniju realizaciju projekata. Na kraju, uz sve dobre namjere mo�da ?emo za godinu ili dvije i opet �aliti za ministarstvom energetike, ili ministarstvom odr�ivog razvoja. Ali ja osobno odbijam biti pesimist prerano, i zasada se nadam da ?e se stvari pomaknuti s mrtve to?ke.