Nedavno se na portalu Energetika.ba pojavio ?lanak u kojem Du�an Mraki?, dr�avni sekretar u srpskom Ministarstvu energetike obja�njava da "ukoliko bi bile usvojene primjedbe Srpskog udru�enja za energiju vjetra (Sevea) moralo bi do?i do zna?ajnog poskupljenja struje da bi Elektropvrivreda Srbije (EPS) mogla ispuniti sve financijske obaveze prema investitorima u vjetroparkove."

A primjedba se odnosi na produ�enje garantiranog perioda otkupa elektri?ne energije iz obnovljivih izvora energija sa 12 na 20 godina. Isto tako obja�njava kako EPS struju iz obnovljivih izvora otkupljuje po znatno ve?im cijenama od trenutnih iz drugih elektrana.

Sli?ne zahtjeve o produ�enju ugovora o garantiranom otkupu elektri?ne energije Zajednica OIE pri HGK redovno upu?uje na Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetni�tva u Hrvatskoj. I dobija sli?ne odgovore.

U istom ?lanku se spominju i ostale uobi?ajene paradigme o negativnom ekonomskom u?inku, tj. skupo?i obnovljivih izvora energije kojima se poku�ava diskreditirati njihova primjena.

Kao npr. da investitori imaju zagarantirani povratak investicije, te da zemlje (a kao primjer se navodi Danska) s najve?im udjelom obnovljivih izvora energije imaju najskuplju cijenu elektri?ne energije za gra?ane.

Naravno, sli?na razmi�ljanja su vrlo aktualna i u Hrvatskoj.

Te i takve izjave na�alost ne govore do kraja cijelu istinu, te se time poku�ava stvoriti negativno ozra?je za primjenu obnovljivih izvora energije. Istina je da obnovljivi izvori energije u prakti?ki svim zemljama svijeta dobivaju ili ?e uskoro dobivati garantirane ugovore o otkupu elektri?ne energije na odre?eno vrijeme da bi se privukle privatne investicije i osigurao br�i povrat sredstava, tj. osiguralo da privatne investicije u?u i u sektor energetike, a ne samo u druge daleko isplativije sektore. To je jednostavno nu�no da bi se i energetski sektor podvrgnuo zakonu tr�i�ta, te se time pokrenuo br�i napredak jedne grane gospodarstva koja se u zadnjih 100+ godina bazira na istim principima � a za koje je danas sasvim jasno da su dugoro?no neodr�ivi.

Me?utim, elektroprivrede koje pri tome tvrde da su klasi?ni izvori energije iz vlastitih pogona daleko jeftiniji od cijene koju pla?aju za obnovljive zaboravljaju da su i fosilna goriva, te njihovo kori�tenje itekako subvencionirani na vi�e na?ina (ne samo ?injenicom da vrlo rijetki pla?aju penale za zaga?enje okoli�a) i da je pri tome ve?ina tih izvora ve? jednom, ako ne i vi�e puta amortizirana, te je stoga lako odrediti minimalnu otkupnu cijenu energije sebi samima.

Primjerice, proizvodna cijena elektri?ne energije iz vjetroelektrana danas, nakon povrata investicije i amortiziranja opreme u garantiranom otkupnom roku elektri?ne energije na prosje?nim lokacijama je jeftinija od bilo kojeg drugog izvora energije. Razlog je jednostavan. Gorivo je besplatno, a tro�kovi vo?enja i odr�avanja su minimalni s jednim godi�njim servisom i daljinskim upravljanjem pogona putem sofisticirane elektronike i ra?unala.

To ukazuje na potrebu druga?ije evaluacije obnovljivih izvora energije i njihove uloge u ekonomskoj strukturi proizvodnih pogona elektri?ne energije. Jer, iako je istina da su zbog jako velikih kapitalnih tro�kova oni u po?etku skuplji, dugoro?no gledano kroz cijeli vijek rada su itekako konkurentni bilo kojem drugom izvoru elektri?ne energije. Razlog je i opet � besplatno gorivo! A s obzirom da i ovdje spomenute Srbija i Hrvatska nu�no moraju pove?ati svoje proizvodne pogone elektri?ne energije vrlo je upitno da li bi novi proizvodni pogoni mogli proizvoditi struju jeftiniju od one poticajne za primjerice vjetroelektrane u periodu dok se isti ne bi amortizirali.

Argumenti o najskupljoj elektri?noj energiji u Danskoj isto ne govore cijelu pri?u. Jer Danska i sli?ne dr�ave nemaju samo najskuplju elektri?nu energiju za potro�a?e. Me?u najskupljima su u tim dr�avama i nekretnine, automobili, gorivo, itd. To je vi�e odraz standarda i socijalnog karaktera dr�ave nego upotrebe OIE. Istina je da je cijena elektri?ne energije trenutno sko?ila i da ?e se to desiti u svakoj zemlji koja po?ne zna?ajnije koristiti OIE, no ta ista Danska ?e zbog ranog starta prva po?eti osje?ati i prednosti manje cijene energije iz ve? amortiziranih obnovljivih izvora energije. Isto bi se vjerojatno desilo i gradnjom ve?eg broja novih termoelektrana, neovisno o gorivu koje pri tome koriste. A prva ?e osje?ati i prednosti ve?e sigurnosti opskrbe energijom uslijed sve nestabilnijeg tr�i�ta fosilnim gorivima.

Zagarantirani povratak investicije OIE? Svatko tko se imalo ozbiljnije bavi ovim poslom mora znati da pri kori�tenju energije Sunca, vode, a posebno vjetra nema nikakvih garancija. Procjene proizvodnje iz tih izvora u dalekoj budu?nosti, odabir opreme i puno tehni?kih detalja prilikom kori�tenja takvih izvora utje?u na nesigurnost proizvodnje, samim time na nesigurnost i varijabilnost prihoda, pa i povrata investicije u garantiranom roku otkupa elektri?ne enrergije. I takvim problemima se sa tehni?kog aspekta mora pristupiti krajnje ozbiljno da bi projekt bio uspje�an.

Isto tako, izjave da bi pove?anje perioda otkupa sa 12 na 20 godina pove?alo cijenu elektri?ne energije za potro�a?e nisu realne. Jer unato? silnom trudu te�ko je prona?i ijednu ozbiljnu procjenu ko�tanja fosilnih goriva za samo nekoliko godina unaprijed, a kamoli 12. A svi smo mi svjedoci velikih svakodnevnih potresa na tom tr�i�tu, koje ?e po nekim procjenama i nestati za nekoliko desetlje?a zbog iskori�tenosti ve?ine komercijalno dostupnih sirovina. Prema tome tko to danas mo�e tvrditi da ?e sada�nja otkupna cijena elektri?ne energije iz OIE biti skuplja od struje proizvedene iz klasi?nih elektrana za 12 godina? Dapa?e, produljenjem otkupa mo�da bi si dr�ava dugoro?no osigurala jeftiniju elektri?nu energiju. A istovremeno bi se pojednostavilo trenutno izuzetno zahtjevno i komplicirano financiranje projekata OIE u na�oj regiji koju banke smatraju nesigurnom, te sukladno tome name?u ve?e kamatne stope nego u razvijenim i stabilnim dr�avama, �to vrlo negativno utje?e na investicije.

I na kraju, iako je ovdje puno pa�nje posve?eno ekonomici obnovljivih izvora energije, upotrebu istih ne bismo uop?e smjeli gledati (samo) kroz tu prizmu, nego i kroz prizmu ve?e dru�tvene koristi, sigurnosti opskrbe, ?istijeg okoli�a, kvalitetnijeg �ivotnog prostora i sli?nih �sitnica�, na koje se (a nadam se da ve?ina misli isto) ne mo�e staviti cijena.