Portal Analitika prenosi vijesti sa seminara na temu��Uklapanje vjetroelektrana u �ivotnu sredinu, sa specijalnim fokusom na ptice� koji organizira Ministarstvo ekonomije Crne Gore u suradnji sa Zavodom za za�titu prirode.

Cilj seminara je da uka�e na mogu?e utjecaje vjetroelektrana na Mo�uri i Krnovu na �ivotnu sredinu, sa fokusom na za�titu ptica, kako bi se do�lo do zaklju?ka kojim tehni?kim i drugim rje�enjima se ti utjecaji mogu smanjiti na �to manju mjeru, kako bi se onda ti zahtjevi postavili pred investitore.

Pohvalno je za Crnu Goru da ?e na seminaru svoja iskustva prezentirati stru?njaci u podru?ju odr�ivog razvoja iz zemalja EU i regije koji ?e predstaviti primjere tehni?kih rje�enja primijenjenih pri izgradnji i pogonu vjetroelektrana kako bi se na najbolji mogu?i na?in o?uvala �ivotna sredina i istovremeno omogu?io odr�ivi razvoj obnovljivih izvora energije.

Prenosi se i da direktor Zavoda za za�titu prirode Zlatko Buli? ka�e da je to upravo i bila ideja kada se krenulo u realizaciju seminara, te da ?e svi zaklju?ci i prezentacije biti publicirani kako bi se i ostale zemlje mogle voditi upravo tim primjerima.

Borut Rubini? iz organizacije Birdlife iz Belgije ka�e i sljede?e:��Da su sve zemlje radile po principu koji je ovim seminarom predstavila Crna Gora, sigurno je da ne bi imale problema u gradnji vjetroelektrana.�.

Tako?er se prenosi da je "predstavnik zagreba?kog BIOM-a Kre�imir Mikuli? podsjetio da Hrvatska ima pet aktivnih vjetroelektrana sa 53 vjetroagregata, te da su u taj�posao krenuli jo� 2004. godine. Ono �to je glavni nedostatak u Hrvatskoj su ekolo�ke studije i upravo je ovaj seminar dobar na?in da se razgovara i o tom pitanju."

Kako smo nedavno pisali o nekim problemima koji se javljaju u Hrvatskoj prilikom izrade studija utjecaja na okoli�, ba� po pitanju �ivotinjskog svijeta, posebno ptica i �i�mi�a, tako je i ovaj seminar putokaz kojim putem bi se trebalo krenuti i u Hrvatskoj da se takvi problemi sa neznanjem i neinformirano�?u vi�e ne javljaju.

Isto tako, umjesto da se u studijama "izmi�lja topla voda" krajnje je vrijeme da ministarstva u Hrvatskoj poduzmu dodatne korake u obrazovanju kadrova kroz iskustva s okoli�em iz zemalja sa zna?ajnim brojem i udjelom vjetroelektrana. Tada bi i sami saznali za�to veliki broj vjetroelektrana i njihov utjecaj na ptice ne brinu Dance, koji su ustanovili da su im u tom smislu daleko ve?i problem primjerice autoceste.

A bilo bi vrijeme i da se objave i rezultati motrenja i smrtnosti ptica na postoje?im vjetroelektranama u Hrvatskoj. Iz informacija dostupnih od samih investitora u zadnjih nekoliko godina rada broj takvih slu?ajeva je zanemariv.

Za kraj, jo� jednom treba ?estita Crnoj Gori �to je na vrijeme konzultirala stru?njake s iskustvom kako sami sebi ne bi stvorili problem tamo gdje ga nema, tj. gdje je on ve? rije�en.