U dana�njoj Slobodnoj dalmaciji iza�ao je ?lanak pod naslovom "Vjetroparkovi uni�tavaju okoli� i blokiraju gradnju naselja", a u podnaslovu pi�e "Ozbiljno smo ugro�eni bukom koja prema�uje dopu�tene dnevne granice od 50, odnosno no?ne od 40 decibela. Prijeti nam opasnost od eventualnih lomova lopatica, rotora, otkidanja komada leda pri hladno?i".

Ako i zanemarimo ?injenicu da su parkovi mjesta odmora i zabave, a ovdje pri?amo o vjetroelektranama koje proizvode elektri?nu energiju, sama tvrdnja da vjetroelektrane uni�tavaju okoli� je ve? vrlo zabrinjavaju?a. Jer ukazuje na ?injenicu da je to jedan oblik proizvodnog pogona elektri?ne energije koji bi bio krajnje neprihvatljiv za okoli�. Na svijetu postoji tisu?e i tisu?e nezavisnih studija (a zadnja je iza�la prije par dana) koje pokazuju upravo suprotno - da je proizvodnja elektri?ne energije iz vjetra upravo ekolo�ki i u svakom drugom pogledu najprihvatljiviji oblik proizvodnje elektri?ne energije.

Nadalje - vrijeme je da se prestanemo lagati i preuveli?avati "probleme" koje vjetroagregati stvaraju. Jedan od pretjerano potenciranih problema je i buka. Nejasno je temeljem ?ega to autor i sugovornici koji izjavljuju takve stvari imaju problema s bukom dok vjetroagregati jo� nisu ni u pokusnom radu. A isto tako, u obaveznom procesu isho?enja Studije utjecaja na okoli� je buka jedna od glavnih tema, te se na istu uvijek postavljaju rigorozni zahtjevi - upravo zbog smanjenja njenog utjecaja. U nastavku ?lanka se spominje i blizina vjetroagregata autocesti - autocesta je daleko ve?i zaga?iva? po pitanju buke od vjetroelektrana i vrlo vjerojatno se u podno�ju samih vjetroagregata ne?e mo?i ?uti njihova buka uslijed maskiranja iste pozadinskom bukom s autoceste. U svakom slu?aju gra?ani imaju pravo zatra�iti dodatno mjerenje buke nakon ovakvog zahvata u okoli�u i interventne mjere (ograni?enje izlazne snage pri radu ili od�tetu u visini izrade nove stolarije s boljom izolacijom od buke na ku?ama) ukoliko se poka�e da buka stvarno prema�uje zakonom odre?ene granice.

Opasnosti od lomova lopatica i rotora su zanemarive. U cjelokupnoj povijesti rada vjetroagregata na svjetskoj razini se na prste jedne ruke (ako i toliko) mo�e nabrojati slu?ajeve u kojima se desilo pucanje lopatica, s tim da u tim incidentima nije bilo nastradalih i komadi nikad nisu letjeli dalje od 200 metara od vjetragregata.

Isto tako, poznavaju?i klimatsku zonu u kojoj je vjetroelektrana smje�tena, zale?ivanje lopatica je skoro pa nemogu?e, no u slu?aju zale?ivanja vjetroagregati i tako ne mogu raditi zbog naru�ene aerodinamike lopatica.

U tekstu se spominje i mala udaljenost od autoceste od 200 metara na pojedinim mjestima. Samo za ilustraciju, to je udaljenost na koju se u Njema?koj i Danskoj sasvim normalno postavljaju velike vjetroelektrane s mnogobrojnim vjetroagregatima - te se za iste nikada nitko nije �alio da negativno utje?u na promet u bilo kojem pogledu.

A tvrdnje da vjetroagregati svojim odbljescima i vrtnjom stvaraju mu?nine su toliko pau�alne da ih ne �elim ni komentirati.

Uostalom, u procesu isho?enja dozvola, svaka vjetroelektrana mora prvo dobiti suglasnost te iste lokalne zajednice koja se sada buni, a u procesu isho?enja studije utjecaja na okoli� organizira se javna rasprava o rezultatima studije koji se daju na uvid i gdje su navedeni (i pa�ljivo uzeti u obzir) svi �tetni utjecaji vjetroelektrane na bli�u i �iru regiju. Studija utjecaja na okoli� je u Hrvatskoj za vjetroelektrane trenutno kompliciranija za odraditi nego za neke po okoli� daleko �tetnije projekte - da po?nemo samo od toga da je gradnja vjetroelektrana zabranjena na otocima, dok istovremeno na njima nije zabranjena gradnja termoelektrana.

A o motivima ovakvih istupa tek za vrijeme gradnje zna?ajne investicije (koja donosi i veliku financijsku korist lokalnom stanovni�tvu) ne �elim ni naga?ati - to zaklju?ite sami.

No da ne bi sve ostalo na Slobodnoj dalmaciji, sli?an ?lanak s istim problemima prenio je i stru?ni portal Energetika.ba.

Da stvar bude jo� bolja, u Slobodnoj dalmaciji od prije par dana (04.12.) u vijesti o gradnji ove vjetroelektrane navodi se da je to "prva investicija u vjetroelektrane u Hrvatskoj u kojoj glavnu rije? vodi doma?a tvrtka." �to je jo� jedna potpuno kriva informacija. Naime prije nekoliko tjedana zavr�ila je gradnja VE Velika Popina / ZD6 u kojoj je investitor (bez partnera!) i izvo?a? dijela radova Dalekovod. A �to bi na to trebali re?i Hrvatski vlasnici tvrtke Adria Wind Power, koja je 100% vlasnik i developer prve vjetroelektrane u Hrvatskoj Ravne 1 na otoku Pagu!

Uglavnom, jedan od razloga postojanja ovog portala je upravo reakcija na ovakve napise u novinama kojima se ko?i napredak, potkopava mogu?nost za bolje sutra i ?istu energetsku neovisnost, te ozbiljno �teti dr�avnim interesima - jer na kraju krajeva dr�ava je sama propisala da su vjetroelektrane i ostali obnovljivi izvori energije od dr�avnog interesa. Pri tome ne treba bje�ati od utjecaja koje vjetroelektrane imaju na okoli�, ali ih treba stru?no i s mjerom staviti u okvire u koje i pripadaju - bez senzacionalizma, pau�alnih procjena i izmi�ljotina!