Povijest kori�tenja energije vjetra se�e u doba kada su ljudi prvi puta postavili jedra na brodove i time si omogu?ili daleka putovanja i isto tako odlu?ili svoje �ivote povjeriti u ruke tog nepredvidljivog izvora enerije. Mo�e se re?i da je na neki na?in vjetar bio taj koji je pokrenuo eru istra�ivanja i omogu?io prijenos robe i dobara u neslu?enim koli?inama na velike udaljenosti. Dugo vremena nakon prvih jedara uslijedilo je kori�tenje energije vjetra za obavljanje mehani?kog rada u mlinovima i za pokretanje vodenih pumpi (posebice u Nizozemskoj, na srednjem zapadu SAD-a i u zaba?enim dijelovima Australije). U modernim vremenima s dolaskom i izumom elektri?ne energije po?inju se upotrebaljvati u svrhu proizvodnje iste, no tek u zadnja dva desetlje?a zbog sve ve?eg zaga?enja okoli�a po?inju svoj zna?ajan uzlet da bi danas to bio jedan od glavnih izvora energije za blisku budu?nost.

Davna povijest

Jedrenjaci kao prvi oblik kori�tenja energije vjetra postoje ve? najmanje 5500 godina i od tih davnih vremena do danas rade na istim principa koriste?i ?isti i svudgje dostupan izvor energije. Isto tako jedrenjaci su najva�niji oblik vodnog transporta u povijesti ?ovje?anstva s izuzetkom modernih vremena.

"Vjetreni rotor" Herona Aleksandrijskog

Najraniji poznati slu?aj kori�tenja energije vjetra za pokretanje stroja putem rotora je "vjetreni rotor" iz 1. stolje?a Gr?kog in�enjera Herona Aleksandrijskog.

Prve vjetrenja?e za prakti?nu primjenu bile su u upotrebi u pokrajini izme?u Afganistana i Irana najranije u 9. stolje?u, a mogu?e ve? i u 7. stolje?u. To su bile vjetrenja?e s vertikalnom osi vrtnje i pravokutnim lopaticama s jedrima, a upotrebljavale su se za mljevenje i pumpanje vode. Njihova uporaba je bila ra�irena u srednjoj Aziji i na Bliskom istoku. Vjetrenja?e s horizontalnom osi vrtnje su u�le u �iru primjenu u sjeverozapadnoj Europi po?etkom 1180-tih godina i bile su kori�tene za mljevenje. Mnoge stare Nizozemske vjetrenja?e i danas postoje. U to doba vjetrenja?e su se tako?er koristile i za pumpanje morske vode za dobivanje soli u Kini i na Siciliji.

Najstariji sigurni spomen jedne vjetrenja?e s horizontalnom osi datira iz 1185. godine u Weedley-u, Yorkshire, Velika Britanija. Europske vjetrenja?e s horizontalnom osi su konstrukcijski bile zna?ajno razli?ite od Afganistanskih i Iranskih vjetrenja?a s vertikalnom osi vrtnje, te se op?enito smatra da su to dva potpuno odvojena i neovisna otkri?a. U srednjovjekovnoj Velikoj Britaniji su lokacije vodotoka i samim time iskori�tavanje energije vode obi?no bile rezervirane za plemstvo, pa je time energija vjetra bila va�an izvor energije za ni�e stale�e. Do 14. stolje?a Nizozemske vjetrenja?e su se koristile za isu�ivanje (pumpanje vode) delte Rajne.