Sektori morskog i zrakoplovnog sektora su mo�da dva podru?ja sa najmanje o?itim potencijalom za kori�tenje obnovljivih izvora energije. Unato? tome istra�iva?i poku�avaju u?initi ove industrije odr�ivima. Jedna od takvih tehnologija su Flettner rotori kojima bi se brodovi mogli iskoristiti za proizvodnju energije.

U globalnoj tranziciji se puno radi na kori�tenju elektri?ne energije iz obnovljivih izvora energije, ali se malo radi u toplinskom sektoru i sektoru prijevoza. Brodovi su posebno problemati?ni u prijevozu po�to� elektri?ni motori te�ko mogu omogu?iti prijevoz na duge staze. Rotor brodovi mogu u?initi taj sektor efikasnijim. Oni bi proizvodili energiju iz vjetra, a sva oprema bi se nalazila na brodu.

Sama ideja za ove brodove nije nova te su prvi bili testirani jo� 1920-ih godina. Do sada je glavna ideja iskoristiti rotore za proizvodnju dodatnog pogona iz vjetra, te time smanjiti potro�nju goriva. Njema?ki istra�iva?i sada dodatno razvijaju koncept stvaranjem sinteti?kog plina (elektri?na energija u plin). Rotiraju?e turbine bi se gibale zbog kineti?ke energije broda te bi time proizvodile elektri?nu energiju, koja bi se onda koristila za proizvodnju sinteti?kog plina pomo?u elektrolize. Plin se onda mo�e koristiti kao gorivo, te proizvoditi elektri?nu energiju ukoliko je potrebna.

Ova tehnologija se osim za smanjenje potro�nje goriva broda mo�e koristiti za proizvodnju sinteti?kog plina iz priobalne energije vjetra. A po�to se brodovi gibaju za razliku od priobalnih vjetroagregata mogu pratiti vjetar. Rezultat toga mo�e biti konzistetnije kori�tenje energije mora i vjetra ?ime bi se smanjila potreba za nadogradnjom mre�e i dodatnim spremanjem energije. Dodatno gledano, energija vjetra bi se mogla koristiti na puno �irem podru?ju, te bi ovi brodovi mogli iskori�tavati prosje?ne brzine vjetra od ?ak 15 m/s. Obi?an priobalni vjetroagregat je optimiran za brzine vjetra do 12 m/s, dok bi ovakav energetski brod mogao biti optimiran za vi�e brzine vjetra ?ime bi pove?ao iskoristivost energije vjetra.

Problem je �to se energija vjetra na takvim brodovima mo�e proizvoditi skoro non-stop, te se mora negdje pohraniti kada se ne koristi. Energija spremljena kao plin ili teku?ina se mo�e vratiti nazad na obalu kada se napune rezervoari, te se onda mo�e iskoristiti kao izvor elektri?ne energije.

Ovaj pristup rje�ava osnovni problem P2G-a (elektri?na energija u plin). Trenuta?no se o tehnologiji raspravljaja na na?in da se sprema �vi�ak� zelene elektri?ne energije, ali u stvari ovakvi sustavi imaju ekonomskog smisla samo ako se koriste konstantno. Kombinirano spremanje vjetra i hidro energije omogu?uju vrlo u?inkovit rada, te se s njom osim sinteti?kog plina mogu proizvoditi dizel, kerozin i drugi materijali za kemijsku industriju.

Ovakav plin i goriva se lagano mogu izvoziti za trenuta?nu infrastrukutru kako bi se tro�ili u automobilima i elektranama. Osim na obali takvi brodovi bi se mogli opsrkrbljivati i na morskim platformama gdje se ve? vadi prirodni plin, ?ime se �tedi na putu nazad na obalu te se dodatno pove?ava kapacitet brodova. To je posebno zanimljivo na plinskim poljima koja nisu u mogu?nosti proizvoditi vr�nu koli?inu plina. Druge opcije su isporuka goriva na udaljene otoke i davanje goriva drugim brodovima na moru.

Energetski brod duljine 100 metara sa 5 MW snagom elektrolize bi mogao raditi sa 80% kapaciteta tokom tri mjeseca odjednom. Flota od 2.000 takvih brodova bi mogla pokriti 5% Njema?kih potreba za gorivom (koliko danas isporu?uju obnovljivi izvori energije). U ovom trenutku za isporuku takve koli?ine biogoriva treba imati oko 2,4 milijuna hektara �itarica. Ovaj sinteti?ki plin iz priobalnog vjetra omogu?uje kori�tenje obnovljivog plina bez da se koristi obradiva zemlja koja se treba koristiti za proizvodnju hrane. Njihov utjecaj na okoli� je prakti?ki nepostoje?i po�to ne utje?u na floru i faunu te, ?ak smanjuje emisiju uglji?nog-dioksida.

�

Izvor: www.renewablesinternational.net