Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Struka

E-mail
Autor Edo Jerki?   
Utorak, 19 Travanj 2011 09:27

Ju?er je na FER-u održan okrugli stol pod nazivom „Obnovljivi izvori energije, napredne energetske mreže i energetska u?inkovitost“ u organizaciji devet tehni?kih fakulteta i pod pokroviteljstvom Vlade RH na kojem su dekani tih fakulteta izložili svoje vi?enje razvoja predmetnih grana gospodarstva, te iznijeli svoju punu znanstvenu i svaku drugu podršku razvoju gospodarstva u tom smjeru. Ovakvu inicijativu bi svakako trebalo pohvaliti - ali nažalost ona kasni u najblažem slu?aju 10 godina, a zapravo i 15 - 20 godina!

Stoga je sam skup uspio samo dodatno naglasiti koliko Hrvatska kaska za trendovima razvoja u ovom podru?ju za zemljama EU, pa ?ak i onima na koje smo donedavno gledali s podsmijehom.

Kako smo i najavili, uvodnu rije? je dao rektor Sveu?ilišta u Zagrebu, nakon kojega su slijedila izlaganja Ljube Jur?i?a, Nevena Dui?a, Tajane Kri?ka i Nedjeljka Peri?a. Svakako tu treba pohvaliti kriti?ku prezentaciju Ljube Jur?i?a koji je vrlo jasno dao do znanja kolika je važnost obnovljivih izvora energije za izlazak zemlje iz gospodarske krize i kako se po tome pitanju ne ?ini dovoljno. Tako?er je naveo poantu o kojoj smo ve? puno puta pisali - primarni cilj korištenja obnovljivih izvora energija u velikom broju danas nije pitanje ekologije (makar je to super nusprodukt), nego je puno više pitanje sigurnosti opskrbe energentima i formiranje stabilnog tržišta energije (u ekonomskom smislu) otpornog na svjetska geopoliti?ka kretanja povezana s naftom i ostalim fosilnim gorivima.

Prezentacija Nevena Dui?a nije otkrila ništa novoga i samo je još jednom potencirala i naglasila koliku mogu?nost zapošljavanja i otvaranja novih radnih mjesta s visokom dodanom vrijednoš?u otvaraju obnovljivi izvori energije.

S druge strane prezentacija Tajane Kri?ka je izazvala najve?i pljesak jer je autorica dala oštar kriti?ki osvrt na stvarno mizerno iskorištavanje potencijala biomase i bioplina u Hrvatskoj - jasna numeri?ka usporedba sadašnjeg stanja poljoprivrede i uzgoja stoke i peradi u odnosu na 1980. godine je najblaže re?eno šokantna., te se jasno vidi mogu?nost strahovitog napretka u proizvodnji hrane, ali i biomase i bioplina kao goriva na površinama koje su prije služile toj namjeni, a sada stoje neiskorištene.

Nedjeljko Peri? je prezentirao tehni?ke i tehnološke izazove koji stoje pred obnovljivim izvorima energije i energetskom u?inkovitosti. I dobro ih je identificirao, ali isto tako i pokazao da nije u toku s vremenom u kojem živi. Izjava da ?e fosilna goriva biti dominantan izvor energije u Europi sljede?ih 4 do 5 desetlje?a je u najmanju ruku nespretna u trenutku kada i Europska komisija priprema obavezu korištenja 100% OIE u ukupnoj potrošnji elektri?ne energije do 2050. godine - prema tome govora o dominantnosti fosilnih goriva u to doba uop?e ne bi smjelo biti, tim više jer je veliko pitanje s koliko ?emo uop?e fosilnih goriva tada raspolagati.

Panelisti (Stjepan Car, Goran Grani?, Darko Horvat, Mladen Vedriš, Željko Tomši?) su svi redom naglašavali važnost uklju?enja doma?e proizvodnje i pameti u izradu rješenja i inovacija na podru?ju obnovljivih izvora energije. I to je teza s kojom se svesrdno slažemo, ali žalosna je ?injenica da se s intenzivnim razvojem novih tehnologija na tom podru?ju trebalo krenuti davno prije i da sada moramo hvatati korak s Europom i svijetom. Isto tako izme?u redaka (a g. Car je i javno izrekao da je dobro da je administracija spora, a da bi se stigao razviti doma?i proizvod) se ?itala i želja da se uspori razvoj obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj dok doma?a industrija ne stasa. No baš bi razvojem obnovljivih izvora i pla?anjem strane opreme, te u?enjem na dobrim iskustvima drugih zemalja doma?a industrija i stru?njaci mogli najviše profitirati u kratkom vremenskom roku za razdoblje koje tek dolazi. Ovako ispada da Hrvatska sebe smatra jednim zatvorenim sustavom gdje se pokušava izmisliti toplu vodu u korist nekih tvrtki koje percipiramo kao Hrvatske, iako je stvarnost druga?ija (Narodne novine).

Darko Horvat ispred Ministarstva gospodarstva je bio predmet prozivanja mnogih i, iako je iznio odre?ene podatke kojima podupire tezu da zakonski okvir i provedba istoga funkcioniraju savršeno, ti su podaci nažalost izvu?eni iz konteksta i više su odraz tvrdoglavosti ili dobrih veza pojedinaca nego dobre provedbe strategije. Nažalost, ve? samim uvidom u portal oie.mingorp.hr se može zaklju?iti da postoji odre?eno proizvoljno tuma?enje pravilnika o OIEKP, što ne vodi transparentnosti u realizaciji projekata. A novog zakonskog okvira još nema.

U publici su se za rije? javili mnogi i bilo je sasvim jasno da su problemi koji vladaju u ovom sektoru preveliki da bi stali u jedan dan, a kamoli u tri sata koja su bila na raspolaganju. Interesantno je primjetiti, osim uobi?ajenih govornika, da se s oštrom kritikom javio i predstavnik op?ine Promina, kao glas lokalne uprave koja zbog nedore?enog zakonskog okvira ne može u suradnji sa stranim investitorima realizirati jedan veliki projekt termosolara. Ina?e, vrijedi re?i da veliki broj investitora, stranih ili doma?ih ima najbolju namjeru projekte OIE graditi po principu javno privatnog partnerstva s lokalnim samouprava, te bi stav vlade i ministarstva u takvim slu?ajevima trebao biti posebno blagonaklon prema takvim projektima koji izravno i u velikom obimu razvijaju lokalnu sredinu (?esto u podru?jima od posebne državne skrbi) u kojoj se grade.

Za kraj je voditelj panela Zdenko Šimi? pro?itao usuglašenu i potpisanu deklaraciju 9 tehni?kih i biotehni?kih fakulteta Sveu?ilišta u Zagrebu kojoj je cilj potaknuti razvoj OIE u Hrvatskoj i koja na raspolaganje stavlja sve znanje i stru?nost ljudi s tih fakulteta. Nadajmo se da deklaracija ne?e ostati mrtvo slovo na papiru.

Ova i ovakva rasprava je potpuno fulala vremenski trenutak u kojem se održava i tužna je ?injenica da se znanost, koja bi trebala biti predvodnik u novim idejama i inovacijama u ovu granu gospodarstva uklju?uje tek sada nakon što je velika koli?ina poduzetnika ve? debelo zagazila u te vode. Da ne spominjemo sve silne mlade (pa i budu?e) inženjere koji svoj veliki entuzijazam prema obnovljivim izvorima energije ne mogu preto?iti u kvalitetan posao u tom polju. Osim nekolicine sretnika kojima je to pošlo za rukom.

Tags:     obnovljivi izvori energije      FER      okrugli stol      smart grids      energetska u?inkovitost      napredne mreže      Sveu?ilište u Zagrebu
Vezane vijesti
 

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Vaš e-mail:
Naslov:
Komentar:
  Verifikacijska rijeÄŤ. Samo mala slova bez razmaka.
Verifikacija:

Vjetroelektrane za po?etnike

VE u regiji

Nove tehnologije

Podržavate li izgradnju vjetroelektrana u vašoj regiji?