Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Struka

Kako uklju?iti hrvatsku brodogradnju u proizvodnju plovila i dijelova za europske vjetroelektrane na moru E-mail
Autor Iva Zelenko   
Ponedjeljak, 04 Travanj 2011 09:48

Hrvatska Akademija znanosti i umjetnosti održala je 29. ožujka okrugli stol pod nazivom „Može li se hrvatska brodogradnja uklju?iti u proizvodnju specijalnih plovila i dijelova za europske vjetroelektrane na moru?“. Akademici Zvonko Kusi?, Mirko Zeli?, Ivo Senjanovi? i Božidar Liš?i? otvorili su raspravu okruglog stola kojim se željelo dati doprinos napretku brodogradilišta Republike Hrvatske.

Sva velika hrvatska brodogradilišta o?ekuju restrukturiranje i mogu?nost privatizacije, no neovisno o tome kako se te dvije faze završe, svako brodogradilište mora u cilju imati odre?enu koli?inu ekonomski isplativih poslova. Jedno od rješenja za spas hrvatske brodogradnje moglo bi biti ulaganje u nove aspekte proizvodnje kao što je proizvodnja specijaliziranih plovila i dijelova za vjetroelektrane na moru.

Razvoj vjetroelektrana i na kopnu i na moru u velikom je zamahu u cijeloj Europi, a za izgradnju vjetroelektrana na moru i njihovo održavanje trenutno je registrirano 113 tipova specijaliziranih plovila koja su u upotrebi ili u fazi projektiranja, odnosno izgradnje. Rije? je o plovilima manjih dimenzija od onih koja se ina?e grade u hrvatskim brodogradilištima, ali koja su, zbog svoje opremljenosti i tehnološke složenosti, zahtjevnija za izradu, te znatno skuplja.

Prema rije?ima akademika Senjanovi?a, brodogradnja poti?e i održava tehnološki razvoj zemlje, te zapošljava veliki broj radnika, no s obzirom na dosadašnja dostignu?a, ulaganja u razvoj i istraživanja su minimalna i ne mogu dati ozbiljnije rezultate. Iako se nastoji ponovo pokrenuti veliki makroprojekt brodogradnje, razvoj ovisi isklju?ivo o entuzijazmu pojedinaca, nadodao je Senjanovi?.

Jedan od najve?ih problema za razvoj i napredak hrvatske brodogradnje je nedostatak strategije, izjavio je Vedran Slapni?ar, predstojnik Zavoda za brodogradnju i pomorsku tehniku na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, te je istaknuo ?injenicu da Europska unija do 2020. godine planira ulaganja u 25 brodova za instalaciju, te ih se još toliko o?ekuje u ostatku svijeta, a tu su još i brodovi koji služe za opsluživanje vjetroelektrana. Za sudjelovanje u proizvodnji plovila i dijelova za europske vjetroelektrane klju?no je formirati konzorcij u koji moraju biti uklju?eni svi relevantni ?imbenici od po?etka, a ne da svaki proizvo?a? nudi parcijalno svoje projekte i usluge, zaklju?io je Slapni?ar.

Za kraj okruglog stola, Ku?an Edi, predsjednik uprave brodogradilišta 3. MAJ, zaklju?io je kako hrvatska brodogradilišta mogu graditi takva plovila, no vanjsko tržište ve? je puno i blokirano, što je 3. MAJ imao prilike iskusiti na prijašnjim projektima. Najve?i problem brodogradilišta je nedostatak referenci u nekim segmentima, te vrlo visoki troškovi materijala u odnosu na isto?ne zemlje koje su, upravo zbog toga, u velikoj prednosti.

Iz svega navedenog možemo zaklju?iti da je hrvatskim brodogradilištima svakako potrebno kadrovsko, financijsko i organizacijsko restrukturiranje, kao i pove?anje konkurentske sposobnosti, a brodogradnja se mora pretvoriti u morsku tehnologiju koja ?e biti spremna sudjelovati u novim aspektima proizvodnje, uklju?ivati doma?u industriju i pove?ati fleksibilnost prema novitetima u budu?nosti.

Tags:     HAZU      okrugli stol      specijalizirana plovila
 

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Vaš e-mail:
Naslov:
Komentar:
  Verifikacijska rijeÄŤ. Samo mala slova bez razmaka.
Verifikacija:

Vjetroelektrane za po?etnike

VE u regiji

Nove tehnologije

Podržavate li izgradnju vjetroelektrana u vašoj regiji?