Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Energija vjetra

Energija vjetra u energetici E-mail
Autor Edo Jerki?   

Energija vjetra se u posljednih 10 godina promovirala u najbrže rastu?u granu industrije na svijetu, te u jedan od izvora energije s kojim svaka ozbiljna elektroenergetska mreža mora ra?unati u svom sustavu. Vjetroelektrane su prestale biti posao samo za entuzijaste i relativno male privatne investitore i postale su glavna tema svih velikih elektroenergetskih kompanija i velikih investitora.

Prije samo 10 godina takav scenarij je bilo teško zamisliti.

Energija vjetra danas stvara stotine tisu?a novih radnih mjesta diljem svijeta. Vjetroelektrane su u zadnjih par godina zaslužne za ve?inu novoinstalirane snage za proizvodnju elektri?ne energije u energetskom sektoru. Vjetroagregati su narasli do skoro nezamislivih dimenzija i postali su specijalizirani za skoro sve vrste terena i klimatskih uvjeta, te ih se može prona?i u tropskim podru?jima, ali i arkti?kim uvjetima. Kombinirana visina stupa i lopatice na najve?im svjetskim vjetroagregatima dosiže visine i iznad 200 m, što je skoro dvije tre?ine visine Eiffelovog tornja. Pojedina?na snaga najve?ih vjetroagregata danas prelazi 6 MW, što je više od ukupne snage prve vjetroelektrane u Hrvatskoj na Pagu, a koja se sastoji od 7 vjetroagregata. Standardne dimenzije vjetroagregata su se udvostru?ile u 10 godina, a snaga se pove?ala i do tri puta.

Istovremeno sa razvojem dimenzija su se razvile i nove tehnologije i spoznaje o u?inku vjetroelektrana na elektroenergetsku mrežu, razvijeni su vjetroagregati koji pružaju potporu mreži i imaju pozitivan utjecaj na stabilnost sustava, razvijeni su napredni prognosti?ki modeli vjetra sa visokom to?noš?u do nekoliko dana unaprijed, a posebno za razdoblja do 24 sata unaprijed, cijene proizvedenog kilovatsata padaju, a gorivo je ?isto i besplatno. Sve to je dodatno osnažilo argumente za što ve?i prodor vjetroelektrana u elektroenergetske sustave diljem svijeta.

EU energetski miks 2008. godine
EU energetski miks 2008. godine, izvor: EWEA


Ukupno instalirane vjetroelektrane u 2009. godini u svijetu
Ukupna instalirana snaga vjetroelektrana na svijetu u 2009. godini, izvor: GWEC

Trenutno je u svijetu instalirano blizu 200 GW vjetroelektrana, što je snaga koja je ekvivalentna kao 285 nuklearnih elektrana Krško. Pregled instaliranih kapaciteta u svijetu možete pogledati na slici gore. Na ljestvici prvo mjesto drže SAD, dok ih slijedi Kina, a ljestvicu onih koji imaju instaliranih preko 10 GW popunjavaju još i Njema?ka, Španjolska i Indija. Pri tome je Kina samo u 2009. godini instalirala gotovo nevjerojatnih 13.803 MW!

Prema novo instaliranim kapacitetima elektrana u zadnjih 5 godina vjetroelektrane se nalaze u samom vrhu u odnosu na sve izvore energije.

Novo instalirana snaga proizvodnih pogona elektricne energije u EU po tehnologijama 2000-2008 godine
Pregled novo instalirane snage elektrana u EU po tehnologijama, za razdoblje od 2000.-2008. godine, izvor: EWEA


Prema regijama, vode?i proizvo?a? i korisnik energije vjetra je i dalje Europa, ali Sj. Amerika i Azija svakim danom sve više napreduju. I u godinama globalne financijske krize interesantno je primijetiti kako tržišta Europe i SAD-a, pa i Kine i Indije i dalje premašuju sva o?ekivanja novo instalirane snage, što je samo dokaz koliko su energija, i posebno obnovljivi izvori energije trajna vrijednost u koju se uvijek isplati ulagati. Mnoge države su obnovljive izvore energije, a posebno vjetar uvrstile u svoje dugoro?ne planove ekonomskog oporavka i posebno sve ve?e želje za energetskom neovisnoš?u.

Kada govorimo o svjetskim regijama, treba spomenuti da su regije Južne Amerike i Afrike izuzetno bogate energijom vjetra i njihov ja?i prodor na svjetsko tržište je zapo?eo, ali se pravi boom tek o?ekuje u sljede?ih nekoliko godina, a zna?ajan doprinos ukupnoj instaliranoj snazi se o?ekuje i u Australiji.

Prema zadnjoj direktivi EU iz 2009. godine 34% elektri?ne energije do 2020. godine mora biti proizvedeno iz obnovljivih izvora, a najve?i doprinos bi trebale ostvariti upravo kopnene vjetroelektrane koje su trenutno najjeftinija tehnologija za iskorištavanje nekog obnovljivog izvora energije. Sukladno tome EWEA je podigla ciljeve instaliranja vjetroelektrana sa 180 GW na 230 GW do 2020., i uklju?ila u tu brojku i 40 GW sve naprednijeg tržišta priobalnih vjetroelektrana. Cilj za 2030. je podignut sa 300 GW na 400 GW.

Vjetroelektrane u Europi 2008. godine
Vjetroelektrane u Europi krajem 2008. godine, izvor: EWEA


Njema?ka i Španjolska su apsolutni Europski lideri u ukupnoj instaliranoj snazi vjetrelektrana (24 GW i 17 GW), i 63% ukupne instalirane snage vjetra u Europi se nalazi u te dvije zemlje. U 2008. tri velike zemlje: Italija, Francuska i Velika Britanija su doživjele veliki uzlet, te su sa 3,7 GW, 3,4 GW i 3,2 GW ukupne instalirane snage pretekle Dansku (3,2 GW), prvog pionira energije vjetra uz Njema?ku i Španjolsku. Osim tih država zna?ajnu instaliranu snagu imaju i Portugal (2,8 GW), Nizozemska (2,2 GW), Švedska i Irska (1 GW), te Austrija, Gr?ka i sve naprednija Poljska.

Udjeli ukupno instalirane snage vjetroelektrana u EU
Ukupno instalirana snaga vjetroelektrana krajem 2008. godine u EU po državama, izvor: EWEA

Od novo instalirane snage u vjetroelektranama u 2008. godini i opet vode Njema?ka i Španjolska sa 1,6 GW, dok se primje?uje zna?ajan rast Italije (1 GW), Francuske (950 MW), Ujedinjenog Kraljevstva (836 MW), Portugala (712 MW), itd.

Udjeli novo instalirane snage vjetroelektrana u EU u 2008. godini po državama
Novo instalirana snaga vjetroelektrana krajem 2008. godine u EU po državama, izvor: EWEA

Trenutno jedine zemlje bez instaliranih vjetroelektrana unutar EU su Cipar, Malta i Slovenija.


Iz slike dolje jasno se vidi da su razvoj vjetroelektrana na EU tržištu vukli Njema?ka, Španjolska i Danska, no isto tako se vidi da se ostatak ?lanica sve više uklju?uje u tu raspodjelu i predvi?a se da ?e preuzeti daljnji teret razvoja zna?ajnih instaliranih snaga u vjetroelektranama na tržištu EU.

Udjeli vjetroelektrana na EU tržištu 2002-2008. godine
Udjeli novo instaliranih vjetroelektrana na tržištu EU u razdoblju 2002.-2008. godine, odnos Danske-Njema?ke-Španjolske i ostatka EU, izvor EWEA

Krajem 2008. godine instalirana snaga priobalnih vjetroelektrana iznosila je 1,5 GW, ili 2,3% ukupne instalirane snage vjetroelektrana. No priobalna energija vjetra se brzo razvija, tako da su 2008. Ujedinjeno Kraljevstvo i Nizozemska instalirale preko 100 MW priobalnih vjetroelektrana svaka. Time se broj država s priobalnim vjetroelektranama popeo na devet.

Prema udjelu korištenja energije vjetra u ukupnoj elektroenergetskoj potrošnji apsolutni lider na tržištu je Danska. 20% ukupne potrošnje elektri?ne energije u Danskoj se proizvodi u vjetroelektranama! Slijede Španjolska sa 12,3% i Portugal sa 11,4%, te Irska (9,3%) i Njema?ka (6,9%). Prosjek na razini zemalja EU je 4,1%.

Udio vjetroelektrana u potrošnji elektri?ne energije po državama
Udio vjetroelektrana u potrošnji elektri?ne energije za ?lanice EU krajem 2008. godine, izvor: EWEA

U instaliranoj snazi vjetroelektrana na 1.000 stanovnika i opet uvjerljivo vodi Danska sa 589 kW na 1.000 stanovnika. Slijede Španjolska, Njema?ka i Portugal.

Još jedan interesantan podatak je da je u EU na svakih 1.000 km2 izgra?eno 14 MW vjetroelektrana. I u ovoj kategoriji EU lider je Danska, uz pratnju Njema?ke.


A Hrvatska? Trenutno, u jesen 2010. godine Hrvatska ima instalirano i u pogonu 26,55 MW raspore?enih u tri vjetroelektrane. Vjetroelektrana Ravne1 na Pagu prva je Hrvatska vjetroelektrana puštena u pogon 2005. godine snage 5,75 MW, vjetroelektrana Trtar-Krtolin u Šibenskom zale?u snage 11,2 MW puštena je u pogon 2007. godine, a vjetroelektrana Orlice snage 9,6 MW, tako?er u Šibenskom zale?u je puštena u pogon krajem 2009. godine. Tako?er postoji instaliran jedan testni prototip Kon?arevog vjetroagregata snage 1 MW. Postoji i jedna izgra?ena vjetroelektrana ve?e snage (42 MW) koja ulazi u pogon ovih dana/mjeseci, te jedna snage 9,2 MW koja je u izgradnji i trebala bi biti dovršena krajem ove ili po?etkom sljede?e godine.

Vjetroelektrana Ravne1 - Pag
Vjetroelektrana Ravne1, Pag

Postoji i zna?ajniji broj ve?ih projekata s važe?om lokacijskom, pa i gra?evinskom dozvolom koji su tu zaustavljeni iz administrativnih razloga, a koji se s vremenom samo kompliciraju i to u samom tijeku razvoja projekata!! Umjesto da se isti pojednostave i omogu?e velika ulaganja u mahom nerazvijene regije Hrvatske.

Nažalost, relativno loš zakonski okvir, a posebno nedostatak politi?ke volje da se riješe zapreke za izgradnju takvih postrojenja doveli su do apsolutnog podba?aja u ostvarivanju ciljeva Hrvatske za 2010. od 5,8% udjela obnovljivih izvora energije u potrošnji elektri?ne energije i instaliranja 360 MW vjetroelektrana. Ova ?injenica dodatno dobija na težini kada se zna da su u istom periodu (2007.-2010.) gotovo sve zemlje u Europi debelo nadmašile svoja (ina?e optimisti?na) predvi?anja instaliranja nove snage u vjetroelektranama.

Ako se povu?e paralela Hrvatske i nama po veli?ini i ekonomiji usporedivog Portugala situacija za Hrvatsku izgleda još nepovoljnije. Portugal je naima u zadnjih dvije do tri godine izrastao u jednu od vode?ih „obnovljivih nacija“, te se sa zna?ajnim udjelima instalirane snage vjetra nalazi na svim Europskim kartama i u vrhu svih statisti?kih kategorija.

Tags:     energije vjetra      energetika      vjetroelektrane      vjetroagregat
Vezane vijesti
Index ÄŤlanka
Energija vjetra u energetici
#2
#3
#4
#5
#6
Sve stranice
 

Vjetroelektrane za po?etnike

VE u regiji

Nove tehnologije

Podržavate li izgradnju vjetroelektrana u vašoj regiji?