�ivot ljudi je nemogu? bez tri stvari: hrane koju jedemo, vode koju pijemo i zraka koji di�emo. Iz toga crpimo energiju za svoje svakodnevne aktivnosti. No, dana�nji moderan �ivot je tako?er nemogu? i bez dodatnih izvora energije koje tro�imo i koristimo � posebno u obliku elektri?ne energije, ali i u obliku toplinske energije i direktne upotrebe fosilnih goriva za pokretanje u prometu. Elektri?na energija je pri tome u zadnjih 100 godina odigrala najve?u ulogu u tehni?kim dostignu?ima koja danas na po?etku 21. stolje?a uzimamo zdravo za gotovo.

Tu elektri?nu energiju smo po?eli proizvoditi iz energije vodotoka, koriste?i potencijalnu energiju u rijekama, a koristimo je i danas, no vrlo brzo se linijom manjeg otpora pre�lo na puno ve?e kori�tenje ugljena i nafte, a kasnije i nuklearne energije za izgradnju velikih termoelektrana koje su postale okosnica svih elektroenergetskih sustava. I sada ve? sto godina u najve?oj mjeri koristimo tehnologiju koja se bazira na izgaranju fosilnih goriva i na grijanju i hla?enju vode za proizvodnju elektri?ne energije. Naravno, sukladno tome je izgra?en i sustav prijenosa elektri?ne energije do potro�a?a koji je odgovarao upravo kori�tenim tehnologijama.

U poznatoj povijesti ?ovje?anstva do sada nije zabilje�en slu?aj ovako brzog i dramati?nog razvoja civilizacije prema novim postignu?ima i relativnom blagostanju. Stoga je i logi?no da se nitko ne �eli odre?i svega �to je ste?eno kroz mobilnost ljudi i komfor koji donosi upotreba elektri?ne energije.

No ono �to ve? du�e vrijeme kao civilizacija znamo i ignoriramo, a o ?emu se nije ?ak ni razmi�ljalo u po?ecima masovnog kori�tenja nafte i ugljena je da su to izvori koji su ograni?eni i koji se ubrzano tro�e. Pri tome su jeftini izvori nafte gotovo pa iscrpljeni i ne mogu podr�avati daljnji rast i razvoj, a ugljen se uslijed toga ubrzano tro�i. Tako?er, vrlo uspje�no ignoriramo i zaga?enje koje ti izvori donose, a koje direktno utje?e na na�e zdravlje, ali i na zdravlje cijelog eko sustava planeta na kojem se nalazimo.

Gledam tako u sliku svijeta u kojem cijeli sustav (ekonomski i dru�tveni) po?iva na potro�nji takve energije, sliku u kojoj se zadnjih par godina de�avaju velike pukotine � primarno zbog porasta cijene energenata (nafta, plin, ugljen, fisijski materijal za nuklearne elektrane), ali i svijesti da im se primi?e kraj. Pa se onda na to nadove�u �pekulacije i inducirane panike u financijskom sektoru koji odjednom umjetno postaje sam sebi svrha, umjesto servis. Dodatno, promjena klime i �tetnost na?ina �ivota u kojem se energija iz fosilnih goriva tro�i sve vi�e i vi�e, sve dublje prodire u svijest ljudi i stvara �elju za promjenom. Pa se na to nadovezuje i ?injenica da mi te i takve izvore energije i poti?emo � i to daleko vi�e na globalnoj razini nego obnovljive izvore koji su nam trenutno jedina mogu?nost za odr�ivu opskrbu energijom u budu?nosti, ali i mogu?nost koju mo�emo primijeniti ve? danas i uklopiti ih u �ivot kakav poznajemo.

Sre?om, u cijeloj toj slici promjena (da ne ka�em revolucija) je zapravo ve? stigla i de�ava se u cijelom svijetu, te dokazuje svoju ekonomsku, dru�tvenu i ekolo�ku opravdanost. No, isto tako mnogi upozoravaju i da te promjene dolazi presporo, te da ima puno onih koji ih ko?e. Znate li za onaj osje?aj kad ste pod paskom svojih roditelja, i vi ba� �elite silno ne�to, i znate da to mo�ete ostvariti, ali vam ne daju? E, to.

Kroz tu globalnu prizmu promatram i najave, ali i odra?ene� konferencije i seminare o obnovljivima u Hrvatskoj zadnjih mjeseci i ne mogu se na?uditi koli?ini skepticizma i ukazivanja na probleme glede razvoja obnovljivih, umjesto optimizima i ukazivanja na rje�enja. Jer rje�enja za sve postoje, samo treba malo in�enjerskog razmi�ljanja, zakondavne dobre volje i dobro organiziranog ekonomskog sustava. No kod nas izgleda barem dva od tri ta elementa (ako ne i sva tri) nedostaju.

I u jeku europske obnovljive revolucije, stvaranja tr�i�ta elektri?nom energijom, gdje veliki europski proizvo?a?i elektri?ne energije prakti?ki prestaju ili su prestali s aktivnostima na planiranju novih elektrana na fosilna goriva i okre?u se Suncu, vjetru, spremanju energije, pametnim mre�ama, (reverzibilnim) hidroelektranama � �to radi Hrvatska? Politi?kim nasiljem nad strukom forsira izgradnju termoelektrane na ugljen kojeg 100% uvozimo, a za koju ne postoje javno dovoljno transparentno prikazane procedure i pokazatelji financijske isplativosti. Dapa?e, zbog koje se smjenjuju visoki djelatnici ministarstva koje se usprotivilo takvoj praksi pona�anja. A sli?no se mo�e primijeniti i na projekt hidroelektrane Ombla, kod koje, ?ak ako se i dopusti da je visoko vrijedan i isplativ projekt, treba imati na umu da su ljudi u ?ijem se dvori�tu isti gradi protiv toga. Takav obrazac pona�anja sigurno ne?e donijeti uspje�ne projekte i odr�ivu opskrbu doma?om energijom u Hrvatskoj. Dapa?e, sljede?im nara�tajima ?e ostati problemi tih projekata � jer ljudi koji na njima trenutno rade i forsiraju ih na svojim radnim mjestima ne?e biti na istima za 10, 20 ili 30 godina.

Jedna od zanimljivijih teza koje sam ?uo na nedavnoj raspravi je da se Plomin C gradi upravo stoga da bi se omogu?ilo ve?u integraciju vjetroelektrana i solarnih elektrana. Ali se istovremeno tvrdi i da ?e ona pokrivati bazni re�im rada. Da je to bacanje pra�ine u o?i i dvostruki kriterij, sasvim je jasno jer to nikad nije bila namjena Plomina, niti je ina?e uobi?ajena praksa raditi regulacijske elektrane na ugljen (a posebno ako se reguliraju vjetroelektrane). Iako osobno nisam sasvim protiv ovog projekta, ?injenica je da se on trenutno na vrlo lo� na?in prezentira u javnosti i da ima velikih problema s rokovima izgradnje - te da mu svaki novi izgubljeni dan i svaka nova skrivena i nepovoljna informacija koje ?e jo� isplivati uporno drasti?no smanjuju opravdanost izgradnje.

U cijelom tom �umu informacija, svi oni koji lobiraju za elektrane na ugljen i plin su si sada stvorili novi argument � to nam treba, jer eto za svaki MW vjetroelektrana i/ili solarnih elektrana (za�to o solarkama uop?e pri?amo kad se u Hrvatskoj poti?e vrlo mali broj istih koji uop?e nema smisla regulirati) treba jedan MW stabilnog izvora � i to elektrane na plin i ugljen. Postavljam si jedno pitanje � ako je tome tako, onda nam odr�iva opskrba energijom nikako nije zajam?ena u budu?nosti, jer kako ?emo balansirati tu energiju kad ugljena i plina vi�e ne bude ili bude preskup?

Pa se pred takvim argumentima javljaju stru?njaci koji tvrde da je to mo�da� to?no, ali da se eto o tome mora dobro promisliti, pri?ekati, planirati. Sla�em se, ali na primjeru Hrvatske � gdje ste bili zadnjih 20 godina? Ma ajde, neka je i 10? Sada kre?emo planirati ne�to �to je vani u punom zamahu. Pa se puno govori o neprilago?enosti mre�e (�to je samo dijelom istina) i intermitentnosti vjetra i Sunca, �to su samo floskule, jer evo, visoki du�nosnici HEP-a ?ak tvrde i znaju da je na godi�njoj i sezonskoj bazi vjetar stabilniji izvor energije od hidropotencijala. Pa i s namjerom i rizikom da ispadnem grub � za sve te rasprave sada vi�e nema vremena! Moramo preuzeti dobra iskustva drugih i pokrenuti se, te svoje probleme rje�avati u hodu, kad ve? nismo zadnjih 20 godina.

Neki pak tvrde da treba pri?ekati nuklearnu fuziju ili neki drugi oblik nepresu�nog i ?istog izvora energije. No zapravo, mi druge i nepresu�ne izvore energije koji mogu i vi�e nego zadovoljiti na�e i najve?e potrebe za energijom, i to na odr�iv i dru�tveno i ekonomsko prihvatljiv na?in imamo ve? danas! A poti?emo fosilna goriva i istovremeno se �alimo na poticanje obnovljivih? U dana�njem svijetu medija to se obi?no zove spin, ili izvrtanje ?injenica.

Drago mi je da ?emo na ovom portalu (i na Obnovljivi.com) tokom ljeta objaviti cijeli niz ?lanaka koji razra?uju scenarij stvaranja energetske neovisnosti u Hrvatskoj, a koji se temelje na konkretnim brojkama i prora?unima.

Danas je vrlo aktualno pitanje krize, te kako pokrenuti gospodarstvo. Njema?ka je svoje pokrenula i okrenula prema obnovljivima, te im o?ito dobro ide. Novi gr?ki premijer najavljuje vi�e obnovljivih za izlazak iz krize. Isti model bi se mogao primijeniti na Hrvatsku, koja je druga zemlja uvoznica elektri?ne energije po glavi stanovnika na svijetu! Koja ima puno Sunca, vjetra, pa i relativno zna?ajne hidropotencijale, ali i potencijale biomase. Koja nu�no treba proizvodnju elektri?ne energije. I koja nema ugljena, tek ne�to malo nafte i ne�to vi�e plina. Te energente koje nemamo moramo uvoziti i nemamo ih nikakve �anse nadomjestiti ili proizvesti, dok opremu za obnovljive mo�emo sami po?eti proizvoditi relativno brzo. Isto tako obnovljive izvore, posebno fotonaponske i vjetroelektrane mo�emo instalirati u velikom broju u samo godinu ili dvije dana, dok za druge najavljene projekte ne?e biti dovoljno ni nekoliko godina.

Ili da rezimiram, svi argumenti za daljnji razvoj elektrana na fosilna goriva, a na u�trb onih na obnovljive izvore su ve? danas prili?no diskutabilni, a svakim danom postaju sve diskutabilniji, da ne ka�em neargumentirani spinovi lobista. Jer znate, na kupljeni ugljen ili naftu se lako naplati neka dodatna provizija ili porez, no jo� nitko nije izmislio porez na vjetar ili Sunce.