U intervjuu koji je ju?er objavljen u Novom listu Ministar gospodarstva Radimir ?a?i? se ponovno osvrnuo na obnovljive izvore energije. A posebno interesantno je �to se osvrnuo na mogu?nost gradnje pu?inskih vjetroelektrana u Jadranskom moru. Pri tome je spomenuo mogu?nost gradnje velikih platformi na kojima bi se onda gradile vjetroelektrane, a �to bi mogao biti veliki posao za doma?a brodogradili�ta. U intervjuu nije spomenut nikakav vremenski okvir pokretanja takvog jednog projekta.

Izme?u ostaloga u intervjuu se ponovno osvrnuo i na solarnu energiju te je potvrdio pojednostavljenu proceduru za manje sustave, i tako?er spomenuo poticajnu cijenu od 3,16 kuna po kWh kroz 14 godina �to je za 50 lipa vi�e od prvotnog prijedloga novog tarifnog sustava, a za nekih 70 lipa manje od trenuta?ne poticajne cijene koja vrijedi za 12 godina. Spomenuo je i velike solarne elektrane u kontekstu zaustavljanja takvih projekata, tako da po svemu sude?i u Hrvatskoj ne?e tako skoro biti velikih elektrana na energiju Sunca.

No prava tema ovdje, a�koje se Ministar ?a?i? dotaknuo su bile pu?inske vjetroelektrane koje bi se gradile na moru na platformama koje bi mogla izgraditi na�a brodogradili�ta. To je prvi put da je neki politi?ar u Hrvatskoj ozbiljno spomenuo i razmatra mogu?nost kori�tenja takve tehnologije, a o kojoj smo pisali vi�e puta na ovim stranicama. Tehnologiju pu?inskih, tj. plutaju?ih vjetroelektrana trenutno razvijaju Japanci (Marubeni sa Mitsubishijem), Vestas sa EDP-om, EDF i Statoil. Svi projekti su ili u fazi planiranja izgradnje protoipa (Marubeni i EDF) ili u fazi testiranja prototipnih rje�enja (EDP i Statoil). Osim toga Danci razvijaju tehnologiju Posejdon o kojoj smo tako?er pisali koja koristi energiju vjetra, ali i valova.

Prema tome, vijest da se i Hrvatska sprema na razvoj takvog projekta zvu?i sjajno. Jer radi se o sasvim novoj tehnologiji i novom pristupu koji je na razini prototipova u svijetu. Tako?er, s obzirom na ograni?enost kvalitetnih lokacija na kopnu, te na ?injenicu da zbog dubine Jadranskog mora ne postoje mogu?e lokacije za gradnju priobalnih vjetroelektrana (niti je to preporu?ljivo zbog utjecaja na turizam), pu?inske vjetroelektrane se svakako name?u kao dio budu?eg rje�enja na putu prema energetskoj neovisnosti. Time bi po?etak ovakvog projekta bio jedan iznena?uju?e vizionarski potez Vlade, koji bi otvorio velike mogu?nosti na�im brodogradili�tima i na stranom tr�i�tu.

Naravno, gledaju?i pri tome razvoj ovih tehnologija u svijetu te�ko je o?ekivati da ?e se ba� graditi velike platforme koji bi kao mali otoci na sebi imale vjetroagregate, ili da bi se takav projekt mogao realizirati za manje od 10 godina - no samo izraz politi?ke volje da se primijeni takva ideja je veliki korak naprijed i �ansa za hrvatskoj gospodarstvo.�Treba imati na umu da je ova tehnologija i u slu?ajevima postoje?ih prototipova jo� barem 5 do 10 godina udaljena od komercijalne upotrebe, te da se trenutno ne znaju to?ni tro�kovi izgradnje takvih vjetroelektrana (zna se me?utim da ?e investicijski tro�kovi biti ve?i nego za kopnene vjetroelektrane, ali i da ?e im u?inkovitost biti zna?ajno bolja zbog karakteristika vjetra koji pu�e nad otvorenim morem). Tako?er, trenutno se testiraju razne tehnologije da se utvrdi koja ?e biti najpogodnija za iskori�tavanje u svrhu izgradnje plutaju?ih vjetroelektrana. Stoga je prakti?ki neizvedivo da takav projekt i takve elektrane sudjeluju u energetskom miksu prije 2020. godine, odnosno u kontekstu 1.200 MW potrebnih vjetroelektrana do te godine, a �to je Hrvatska obaveza sukladno energetskoj strategiji i direktivama EU.

U svakom slu?aju je pohvalno da su u Vladi po?eli razmi�ljati i o budu?nosti energetike i da se �eli uklju?iti i hrvatsku brodogradnju u takve projekte. Ali s obzirom da to izgleda kao dugoro?ni cilj, a brodogradili�ta trebaju br�i oporavak, mo�da bi trebalo i brodogradili�ta orijentirati prema proizvodnji brodova za prijevoz priobalnih vjetroagregata ili za izradu stupova za vjetroagregate, po�to je to tr�i�te u velikoj ekspanziji. Isto tako treba biti realan i prije svega omogu?iti daljnji razvoj vjetroelektrana na kopnu kako bi se ispunile obveze Hrvatske prema Europskoj Uniji i kako bi Hrvatska �to prije ostvarila veliki udio obnovljivih izvora u energetskoj bilanci, te kako bi doma?a industrija i stru?njaci stekli iskustvo u izgradnji i upravljanju takvim projektima.