Vjetroelektrane u slu�bi razvoja

Ekonomija vjetroelektrana ne odnosi se samo na isplativost projekata vjetroelektrana, ve? i na utjecaj vjetroelektrana na razvoj gospodarstva.

U 2009. i 2010. godini u Europi je instalirano vi�e vjetroelektrana nego bilo kojeg drugog izvora elektri?ne energije. Na drugom mjestu su bile plinske elektrane (9).

U EU-15 ukupni broj zaposlenika zaposlenih direktno na poslovima vezanima za vjetroelektrane bio je preko 100.000, od ?ega je skoro 60% bilo zaposleno u proizvodnji vjetroagregata ili pripadaju?ih komponenti (11). Ipak, 40% zaposlenika radi na ostalim poslovima, kao �to su planiranje i razvoj projekata, financijske usluge, odr�avanje objekata, konzultantske usluge, istra�ivanje i razvoj itd. Ve?ina tih poslova zahtijeva visokoobrazovane kadrove. Kada se govori o zapo�ljavanju ?esto se misli na poslove u proizvodnji i uglavnom na zapo�ljavanje niskoobrazovanih kadrova. Istovremeno, kapacitet visokoobrazovanih kadrova ?esto nije u potpunosti iskori�ten, �to dovodi do poznatog fenomena �odljeva mozgova�. Primjerice, samo na dva fakulteta � Fakultetu elektrotehnike i ra?unarstva u Zagrebu i Elektrotehni?kom fakultetu u Osijeku u posljednjih nekoliko godina oko 50 diplomanata na �energetskim� smjerovima diplomiralo je na temi vezanoj za vjetroelektrane. Kada bi se tome pribrojali studenti ostalih tehni?kih fakulteta u Hrvatskoj, uklju?uju?i i ne-energetske smjerove, te dru�tvene fakultete, primijetili bismo veliki interes mladih visokoobrazovanih ljudi za vjetroelektrane i obnovljive izvore energije. Takvi se kadrovi ?esto zapo�ljavaju na potpuno druga?ijim pozicijama, jer u Hrvatskoj naprosto nema dovoljno kvalitetnih radnih mjesta na podru?ju vjetroelektrana. Najsposobniji kadrovi �eljni izazova ?esto odlaze u inozemstvo �to nastaviti studij, �to zaposliti se u nekom od inozemnih poduze?a, �to predstavlja direktan odljev i pameti, ali i novca koji je ulo�en u njihovo �kolovanje. Zato je krajnje vrijeme da kada se govori o zapo�ljavanju kadrova na podru?ju vjetroelektrana, ali i energetike op?enito, da se ne zanemaruju poslovi visokoobrazovanih kadrova , koji su upravo ti koji bi trebali doprinijeti napretku i uvesti svje�inu i novi na?in razmi�ljanja. Novi, visokoobrazovani mladi kadrovi su ti koji ?e u budu?nosti raditi u potpuno novom okru�enju, s pove?anim zahtjevima na za�titu okoli�a, s pove?anim cijenama energenata i s pove?anom konkurencijom. Svakako ih treba obrazovati na na?in da razumiju sada�nje prakse i tradicionalan na?in razmi�ljanja, ali im tako?er dati prostora za samostalno kriti?ko promi�ljanje i inovacije, �to u smislu novih proizvoda, �to u smislu promjene na?ina razmi�ljanja i ustaljenih praksi.

Jasno je da je proizvodnja motor razvoja ekonomije i da bez proizvodnje te�ko mo�e do?i do napretka. To je pogotovo va�no za vjetroelektrane i obnovljive izvore energije op?enito jer se oni financiraju iz naknade za obnovljive izvore koju pla?aju svi potro�a?i elektri?ne energije u Hrvatskoj. Zato je potpuno opravdano pitanje � za�to bi hrvatski potro�a?i poticali inozemnu tehnologiju i inozemnu proizvodnju? Sli?na situacija bila je prisutna u Portugalu prije nekoliko godina. Tehnologija se uglavnom uvozila, a doma?i zaposlenici bili su uglavnom zaposleni na poslovima razvoja projekata, financiranja itd. Sada u Portugalu samo njema?ki Enercon ima �est tvornica vjetroagregata. U prosincu 2009. u Portugalu je bilo 3.535 MW vjetroelektrana s jo� oko 300 MW u razvoju (12). Za usporedbu, ukupna instalirana snaga svih elektrana u Portugalu bila je oko 14 GW (13), �to zna?i da je vjetar zauzimao udio od oko 25% instalirane snage. Portugal je izgradnju vjetroelektrana uvjetovao suradnjom s doma?im proizvo?a?ima opreme i doma?im poduze?ima, te otvaranjem tvornica u Portugalu. Sli?an model mogao bi se primijeniti u Hrvatskoj, koja bi mogla postati regionalno sredi�te industrije vjetroelektrana. U okolici Hrvatske, pogotovo u Bosni i Hercegovini i Srbiji postoji vrlo veliki interes za izgradnju vjetroelektrana. Hrvatska bi mogla kapitalizirati svoj geografski polo�aj i jadranske luke i postati �vrata� ovog dijela Europe i lider u proizvodnji i transportu vjetroagregata i pripadaju?e opreme. Tako?er, ne treba zanemariti i izvoz usluga (know-how) u razli?itim aspektima planiranja, procjene vjetropotencijala i izgradnje vjetroelektrana, koje bi mogli obavljati instituti, fakulteti, financijske institucije i poduze?a, ali i Hrvatska elektroprivreda.

Vjetroelektrane su u Hrvatskoj otvorila mnoga nova pitanja i potaknula cijeli niz aktivnosti razli?itih sudionika gospodarstva. Jedno od takvih pitanja je i pitanje privatnih investicija u energetici. Dosad je elektrane gradila samo Hrvatska elektroprivreda, eventualno u suradnji s nekim europskim partnerom (npr. RWE u Plominu 2). Sada se pojavljuju privatni investitori koji �ele graditi vjetroelektrane i priklju?iti ih na EES. Takva je situacija pokrenula svu silu pitanja, od toga kako ?e HEP-Operator prijenosnog sustava priklju?iti svu tu koli?inu vjetroelektrana, preko kriterija priklju?enja (kako razlu?iti �ozbiljne� od �neozbiljnih� investitora), izgradnje (tko je vlasnik transformatorske stanice, tko �to odr�ava), pa sve do pitanja o prioritetu i u?inkovitosti rada (jeftina energija iz hidroelektrana ili energija iz vjetroelektrana koja prima poticaje, pomo?ne usluge?). ?injenica je da su ta sva pitanja pokrenule vjetroelektrane, a mogla ih je potaknuti i bilo koja druga tehnologija. Primjerice, �to bi se dogodilo da privatni investitor �eli graditi visokou?inkovitu kogeneracijsku plinsku elektranu, ?ija proizvodnja se tako?er poti?e? Vjetroelektrane kao tehnologiju ne treba odbacivati zbog takvih pitanja, jer bi se ona pojavila uvo?enjem bilo kakve druge tehnologije koja bi se financirala iz privatnog kapitala.

Prema Registru obnovljivih izvora energije i kogeneracije (dosad prijavljeno preko 5.000MW projekata vjetroelektrana), planirane vjetroelektrane uglavnom su smje�tene na jugu Hrvatske, jer je tamo prisutan vrlo dobar vjetropotencijal. Dosta lokacija nalazi se u dalmatinskom zale?u, na demografski opusto�enim i gospodarski nerazvijenim prostorima. Vjetroelektrane bi svakako o�ivile lokalno gospodarstvo, �to tijekom izgradnje objekata, �to kasnijim odr�avanjem, dobivanjem poticaja (0,01kn/kWh) i razvojem energetske infrastrukture.

?esto se govori o utjecaju vjetroelektrana na okoli� � kako na ptice i �i�mi�e, tako i na ljude zbog utjecaja buke, zasjenjenja ili utjecaja na krajobraz. Sva su ta pitanja rje�iva dobrim odabirom lokacije vjetroelektrane. Velika koli?ina projekata vjetroelektrana u Hrvatskoj pokrenula je i ?itav niz istra�nih radova na dosad neistra�ivanim podru?jima, ?ime saznajemo sve vi�e o flori i fauni, pticama i �i�mi�ima u ju�noj Hrvatskoj. Iako su ekolozi tek djelomi?no skloni vjetroelektranama, valja priznati su im velika koli?ina podataka i istra�ivanja zbog vjetroelektrana donijele va�na saznanja o flori i fauni ju�ne Hrvatske.

Vjetroelektrane su potaknule i novi na?in razmi�ljanja o financiranju energetskih projekata. Tradicionalan na?in financiranja podrazumijevao je da se Hrvatska elektroprivreda zadu�i na doma?em ili me?unarodnom tr�i�tu iz raznih izvora, te na taj na?in financira sve projekte u izgradnji. Vjetroelektrane se uglavnom financiraju putem projektnog financiranja, koje ne optere?uje bilancu dru�tva majke, ve? se oslanja na budu?e prihode koje ?e generirati vjetroelektrana. Na taj na?in filtriraju se projekti i financiraju se samo kvalitetni isplativi projekti, pod strogom kontrolom financijskih institucija. Osim toga, vjetroelektrane i ostale elektrane na obnovljive izvore energije idealni su kandidati za financiranje iz europskih fondova, �to je tako?er relativno nova metoda u hrvatskoj energetici.

Kona?no, vjetroelektrane i obnovljivi izvori energije zaslu�ni su i za podizanje interesa javnosti za energetiku. Ne pro?e tjedan da se bilo u novinama, bilo na televizijskim ili radijskim emisijama ne govori o obnovljivim izvorima energije. Na�alost, to je dovelo i do mnogih dezinformacija o energetici, ali upravo zato je potrebno poja?ati napore i pokrenuti inicijativu o informiranju javnosti o energetici. Energetika je multidisciplinarna djelatnost, ne samo in�enjerska i zato je potrebno po?eti sustavno oblikovati javno mi�ljenje o obnovljivim izvorima energije, ali i energetici op?enito kako bi se smanjila koli?ina dezinformacija i otpor stanovni�tva kod pokretanja investicija u energetici.