Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Aktualno

Zašto graditi vjetroelektrane u Hrvatskoj? - Vjetroelektrane u službi razvoja E-mail
Autor Diana Međimorec   
Utorak, 14 Rujan 2010 17:14

Vjetroelektrane u službi razvoja

Ekonomija vjetroelektrana ne odnosi se samo na isplativost projekata vjetroelektrana, već i na utjecaj vjetroelektrana na razvoj gospodarstva.

U 2009. i 2010. godini u Europi je instalirano više vjetroelektrana nego bilo kojeg drugog izvora električne energije. Na drugom mjestu su bile plinske elektrane (9).

U EU-15 ukupni broj zaposlenika zaposlenih direktno na poslovima vezanima za vjetroelektrane bio je preko 100.000, od čega je skoro 60% bilo zaposleno u proizvodnji vjetroagregata ili pripadajućih komponenti (11). Ipak, 40% zaposlenika radi na ostalim poslovima, kao što su planiranje i razvoj projekata, financijske usluge, održavanje objekata, konzultantske usluge, istraživanje i razvoj itd. Većina tih poslova zahtijeva visokoobrazovane kadrove. Kada se govori o zapošljavanju često se misli na poslove u proizvodnji i uglavnom na zapošljavanje niskoobrazovanih kadrova. Istovremeno, kapacitet visokoobrazovanih kadrova često nije u potpunosti iskorišten, što dovodi do poznatog fenomena „odljeva mozgova“. Primjerice, samo na dva fakulteta – Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu i Elektrotehničkom fakultetu u Osijeku u posljednjih nekoliko godina oko 50 diplomanata na „energetskim“ smjerovima diplomiralo je na temi vezanoj za vjetroelektrane. Kada bi se tome pribrojali studenti ostalih tehničkih fakulteta u Hrvatskoj, uključujući i ne-energetske smjerove, te društvene fakultete, primijetili bismo veliki interes mladih visokoobrazovanih ljudi za vjetroelektrane i obnovljive izvore energije. Takvi se kadrovi često zapošljavaju na potpuno drugačijim pozicijama, jer u Hrvatskoj naprosto nema dovoljno kvalitetnih radnih mjesta na području vjetroelektrana. Najsposobniji kadrovi željni izazova često odlaze u inozemstvo što nastaviti studij, što zaposliti se u nekom od inozemnih poduzeća, što predstavlja direktan odljev i pameti, ali i novca koji je uložen u njihovo školovanje. Zato je krajnje vrijeme da kada se govori o zapošljavanju kadrova na području vjetroelektrana, ali i energetike općenito, da se ne zanemaruju poslovi visokoobrazovanih kadrova , koji su upravo ti koji bi trebali doprinijeti napretku i uvesti svježinu i novi način razmišljanja. Novi, visokoobrazovani mladi kadrovi su ti koji će u budućnosti raditi u potpuno novom okruženju, s povećanim zahtjevima na zaštitu okoliša, s povećanim cijenama energenata i s povećanom konkurencijom. Svakako ih treba obrazovati na način da razumiju sadašnje prakse i tradicionalan način razmišljanja, ali im također dati prostora za samostalno kritičko promišljanje i inovacije, što u smislu novih proizvoda, što u smislu promjene načina razmišljanja i ustaljenih praksi.

Jasno je da je proizvodnja motor razvoja ekonomije i da bez proizvodnje teško može doći do napretka. To je pogotovo važno za vjetroelektrane i obnovljive izvore energije općenito jer se oni financiraju iz naknade za obnovljive izvore koju plaćaju svi potrošači električne energije u Hrvatskoj. Zato je potpuno opravdano pitanje – zašto bi hrvatski potrošači poticali inozemnu tehnologiju i inozemnu proizvodnju? Slična situacija bila je prisutna u Portugalu prije nekoliko godina. Tehnologija se uglavnom uvozila, a domaći zaposlenici bili su uglavnom zaposleni na poslovima razvoja projekata, financiranja itd. Sada u Portugalu samo njemački Enercon ima šest tvornica vjetroagregata. U prosincu 2009. u Portugalu je bilo 3.535 MW vjetroelektrana s još oko 300 MW u razvoju (12). Za usporedbu, ukupna instalirana snaga svih elektrana u Portugalu bila je oko 14 GW (13), što znači da je vjetar zauzimao udio od oko 25% instalirane snage. Portugal je izgradnju vjetroelektrana uvjetovao suradnjom s domaćim proizvođačima opreme i domaćim poduzećima, te otvaranjem tvornica u Portugalu. Sličan model mogao bi se primijeniti u Hrvatskoj, koja bi mogla postati regionalno središte industrije vjetroelektrana. U okolici Hrvatske, pogotovo u Bosni i Hercegovini i Srbiji postoji vrlo veliki interes za izgradnju vjetroelektrana. Hrvatska bi mogla kapitalizirati svoj geografski položaj i jadranske luke i postati „vrata“ ovog dijela Europe i lider u proizvodnji i transportu vjetroagregata i pripadajuće opreme. Također, ne treba zanemariti i izvoz usluga (know-how) u različitim aspektima planiranja, procjene vjetropotencijala i izgradnje vjetroelektrana, koje bi mogli obavljati instituti, fakulteti, financijske institucije i poduzeća, ali i Hrvatska elektroprivreda.

Vjetroelektrane su u Hrvatskoj otvorila mnoga nova pitanja i potaknula cijeli niz aktivnosti različitih sudionika gospodarstva. Jedno od takvih pitanja je i pitanje privatnih investicija u energetici. Dosad je elektrane gradila samo Hrvatska elektroprivreda, eventualno u suradnji s nekim europskim partnerom (npr. RWE u Plominu 2). Sada se pojavljuju privatni investitori koji žele graditi vjetroelektrane i priključiti ih na EES. Takva je situacija pokrenula svu silu pitanja, od toga kako će HEP-Operator prijenosnog sustava priključiti svu tu količinu vjetroelektrana, preko kriterija priključenja (kako razlučiti „ozbiljne“ od „neozbiljnih“ investitora), izgradnje (tko je vlasnik transformatorske stanice, tko što održava), pa sve do pitanja o prioritetu i učinkovitosti rada (jeftina energija iz hidroelektrana ili energija iz vjetroelektrana koja prima poticaje, pomoćne usluge?). Činjenica je da su ta sva pitanja pokrenule vjetroelektrane, a mogla ih je potaknuti i bilo koja druga tehnologija. Primjerice, što bi se dogodilo da privatni investitor želi graditi visokoučinkovitu kogeneracijsku plinsku elektranu, čija proizvodnja se također potiče? Vjetroelektrane kao tehnologiju ne treba odbacivati zbog takvih pitanja, jer bi se ona pojavila uvođenjem bilo kakve druge tehnologije koja bi se financirala iz privatnog kapitala.

Prema Registru obnovljivih izvora energije i kogeneracije (dosad prijavljeno preko 5.000MW projekata vjetroelektrana), planirane vjetroelektrane uglavnom su smještene na jugu Hrvatske, jer je tamo prisutan vrlo dobar vjetropotencijal. Dosta lokacija nalazi se u dalmatinskom zaleđu, na demografski opustošenim i gospodarski nerazvijenim prostorima. Vjetroelektrane bi svakako oživile lokalno gospodarstvo, što tijekom izgradnje objekata, što kasnijim održavanjem, dobivanjem poticaja (0,01kn/kWh) i razvojem energetske infrastrukture.

Često se govori o utjecaju vjetroelektrana na okoliš – kako na ptice i šišmiše, tako i na ljude zbog utjecaja buke, zasjenjenja ili utjecaja na krajobraz. Sva su ta pitanja rješiva dobrim odabirom lokacije vjetroelektrane. Velika količina projekata vjetroelektrana u Hrvatskoj pokrenula je i čitav niz istražnih radova na dosad neistraživanim područjima, čime saznajemo sve više o flori i fauni, pticama i šišmišima u južnoj Hrvatskoj. Iako su ekolozi tek djelomično skloni vjetroelektranama, valja priznati su im velika količina podataka i istraživanja zbog vjetroelektrana donijele važna saznanja o flori i fauni južne Hrvatske.

Vjetroelektrane su potaknule i novi način razmišljanja o financiranju energetskih projekata. Tradicionalan način financiranja podrazumijevao je da se Hrvatska elektroprivreda zaduži na domaćem ili međunarodnom tržištu iz raznih izvora, te na taj način financira sve projekte u izgradnji. Vjetroelektrane se uglavnom financiraju putem projektnog financiranja, koje ne opterećuje bilancu društva majke, već se oslanja na buduće prihode koje će generirati vjetroelektrana. Na taj način filtriraju se projekti i financiraju se samo kvalitetni isplativi projekti, pod strogom kontrolom financijskih institucija. Osim toga, vjetroelektrane i ostale elektrane na obnovljive izvore energije idealni su kandidati za financiranje iz europskih fondova, što je također relativno nova metoda u hrvatskoj energetici.

Konačno, vjetroelektrane i obnovljivi izvori energije zaslužni su i za podizanje interesa javnosti za energetiku. Ne prođe tjedan da se bilo u novinama, bilo na televizijskim ili radijskim emisijama ne govori o obnovljivim izvorima energije. Nažalost, to je dovelo i do mnogih dezinformacija o energetici, ali upravo zato je potrebno pojačati napore i pokrenuti inicijativu o informiranju javnosti o energetici. Energetika je multidisciplinarna djelatnost, ne samo inženjerska i zato je potrebno početi sustavno oblikovati javno mišljenje o obnovljivim izvorima energije, ali i energetici općenito kako bi se smanjila količina dezinformacija i otpor stanovništva kod pokretanja investicija u energetici.



Index članka
Zašto graditi vjetroelektrane u Hrvatskoj?
Vjetroelektrana kao varijabilni izvor energije
Što kad nema vjetra?
Vjetroelektrane i emisije
Vjetroelektrane i spremnici energije
Vjetroelektrane i promjena načina planiranja EES-a
Vjetroelektrane i prijenosna mreža
Ekonomija vjetroelektrana
Vjetroelektrane u službi razvoja
Zaključak
Reference
Sve stranice
 

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Vaš e-mail:
Naslov:
Komentar:
  Verifikacijska riječ. Samo mala slova bez razmaka.
Verifikacija:

Vjetroelektrane za početnike

VE u regiji

Nove tehnologije

Zadnje vijesti

Podržavate li izgradnju vjetroelektrana u vašoj regiji?