Vjetroelektrane i promjena na?ina razmi�ljanja i planiranja rada EES-a

Pojava svake nove tehnologije za proizvodnju elektri?ne energije povijesno je uvodila promjene u konceptu EES-a. �Sada�nji koncept elektroenergetskih sustava oslanja se na velike elektrane koje pomo?u visokonaponskih vodova prenose elektri?nu energiju do kona?nih potro�a?a. Velika u?inkovitost i koncentracija energije koju pru�aju klasi?ne termoelektrane i nuklearne elektrane dovela je do takvog koncepta.

Prve nuklearne elektrane dovele su do promjena u na?inu dispe?iranja u EES-u. One su najekonomi?nije kad rade u baznom re�imu i s konstantnom izlaznom snagom. To je dovelo do prilago?avanja dispe?iranja elektrana u smislu da se nuklearna elektrana uvijek koristi u punoj snazi za pokrivanje baznog optere?enja.

Iako je takva promjena konceptualno dijametralno suprotna integraciji vjetroelektrana, su�tinski se radi o sli?nom na?inu promjene koncepta razmi�ljanja i promjeni ustaljenih procedura u planiranju i radu EES-a. Sada�nje procedure napravljene su na temelju sada�njeg koncepta velikih elektrana koncentriranih na nekoliko lokacija koje funkcioniraju kao kralje�nica EES-a. Ve? male promjene u procedurama i na?inu razmi�ljanja dovele bi do puno bolje kvalitete integracije vjetroelektrana u EES i mogu?nosti prihvata ve?e koli?ine takvih objekata. Jedna od takvih promjena mogla bi biti planiranje rada elektrana ne u satnim intervalima, ve? u intervalima od 5, 10 ili 15 minuta. Takve promjene u kombinaciji s meteorolo�kim modelima ne bi dovele samo do boljeg predvi?anja rada vjetroelektrana, nego i cjelokupnog EES-a, jer bi i ostale elektrane mogle ekonomi?nije koristiti svoje resurse i bolje se prilago?avati trenutnoj potro�nji, s potencijalno pozitivnim efektom i na potrebu sekundarne regulacije (5). Ovakve promjene mogu izazvati burne reakcije tradicionalno orijentirane struke navikle na ustaljene prakse. Tako?er se postavlja i pitanje intekonekcija sa sustavima koji i dalje imaju satno planiranje. Ipak, koristi koje bi takvo planiranje moglo donijeti cjelokupnom EES-u� zaslu�uje da se takav novi koncept i novi na?in razmi�ljanja barem razmotri.

Iako u Hrvatskoj jo� ne postoji prakti?no tr�i�te elektri?ne energije niti tr�i�te pomo?nih usluga, ono ve? sad u Europi i SAD-u ima zanimljiv utjecaj na pona�anje vjetroelektrana. Razvoj novih sofistiiciranijih i naprednijih vjetroagregata omogu?uje vjetroelektranama rad u razli?itim re�imima rada. Uz dobre signale s tr�i�ta i uz podr�ku operatora sustava, vjetroelektrane mogu pomo?i u regulaciji jalove snage, za �to ve? postoji primjer u �panjolskoj. Ako vjetroelektrane rade na na?in da �poma�u� sustavu (u induktivnom ili kapacitivnom na?inu rada) za to su i cjenovno nagra?ene, dok su penalizirane ako ��tete� stabilnosti sustava.

Vjetroelektrane, dakle, treba tretirati kao elektrane s pone�to druga?ijim svojstvima od klasi?nih elektrana i prilagoditi sada�nje prakse i procedure kako bi se one �to bolje integrirale u sustav na nediskriminatoran na?in. Takve prilagodbe ne bi pridonijele samo boljoj integraciji vjetroelektrana u EES, nego i doprinijele kvaliteti i stabilnosti cjelokupnog EES-a.