Vjetroelektrane i spremnici energije

Varijabilnost vjetroelektrana ?esto dovodi do govora o potrebi spremanja energije (eng. energy storage). Spremnici energije pritom bi slu�ili za ubla�avanje te varijabilnosti, odnosno kad �vjetar ne pu�e�. Me?utim, spremanje energije nikad se ne kombinira s jednim energetskim izvorom, jer je najekonomi?nije kada se koristi za maksmiranje koristi cjelokupnog EES-a (2).

U SAD-u je dosad instalirano oko 26GW vjetroelektrana, a u Europi 65GW i niti jedan sustav spremanja energije koji bi trebao �ubla�iti� varijabilnost proizvodnje elektri?ne energije iz vjetroelektrana (2).

Vjetroelektrane i faktor optere?enja

Jedna od karakteristika vjetroelektrana koja se ?esto spominje je nizak faktor optere?enja (eng. capacity factor), odnosno mali broj sati rada na punoj snazi (eng. full load hours). Prema nekim procjenama, u Hrvatskoj vjetroelektrane imaju faktor optere?enja oko 25% (2.200h), dok u nekim europskim i svjetskim vjetroelektranama on iznosi i do 45% (4.000h) (2).

Jasno je da vjetroelektrane nikad ne?e dose?i faktor optere?enja termoelektrana, jer je vjetroelektrana po svojoj prirodi druga?iji izvor od termoelektrane i ovisi o prirodnim uvjetima. Sli?na situacija vrijedi i za solarne elektrane i hidroelektrane, koje tako?er ovise o prirodi. Istovremeno, vjetroelektrane imaju besplatno i neograni?eno obnovljivo gorivo, za razliku od termoelektrana.

Pitanje niskog faktora optere?enja u kona?nici se svodi na pitanje ekonomije, odnosno isplativosti takve proizvodnje elektri?ne energije. U slu?aju visokih cijena fosilnih goriva u budu?nosti, vjetroelektrane bi se mogle pokazati i kao ekonomi?nije rje�enje, jer su optere?ene samo visinom investicije i prakti?no imaju zanemarive tro�kove rada i odr�avanja.