Vjetroelektrane i emisije

Vjetroelektrane za svoj rad kao gorivo koriste energiju vjetra, pa se prema tome mogu smatrati izvorom energije koji ne emitira �tetne stakleni?ke plinove tijekom svog rada. Ipak, kod ocjene razine emisija, struka preferira ra?unanje emisija tijekom cijelog �ivotnog ciklusa elektrane, �to uklju?uje i proizvodnju materijala za izradu vjetroagregata i ostale pripadaju?e opreme. Takvim ra?unanjem se pokazuje da su vjetroelektrane jo� uvijek povoljnije od tradicionalnih elektrana na fosilna goriva, ali i od solarnih fotonaponskih elektrana (Slika 1).

Slika 1 � Emisije CO2 tijekom �ivotnog ciklusa elektrana (6)

Vjetroelektrane tako?er �tede gorivo potrebno za proizvodnju elektri?ne energije iz elektrana na fosilna goriva. Ako se proizvede kWh iz vjetroelektrane, �tedi se gorivo (plin, ugljen, nafta) za proizvodnju tog kWh u konvencionalnoj elektrani na fosilna goriva. Kao primjer, navodimo podatke za vjetroelektranu Trtar-Krtolin. VE Trtar Krtolin (11,2 MW) je do kraja 2009. proizvela 101.346 MWh elektri?ne energije, ekvivalent koji bi proizvelo: 121.615.200 kg mrkog ugljena ili 30.403.800 kg kamenog ugljena ili 22.296.120 kg zemnog plina ili 456 kg oboga?enog urana (7).

Ipak, neki izvori sugeriraju da vjetroelektrane ipak ne doprinose smanjenju emisija stakleni?kih plinova zato �to uzrokuju neekonomi?no i neoptimalno tro�enje goriva u elektranama koje se koriste kao rezervne za slu?aj da se vjetroelektrane zaustave. Istra�ivanja na tu temu napravljena u SAD-u i Velikoj Britaniji (2) pokazuju da zaista postoji taj efekt. Zbog rada elektrana u neoptimalnom re�imu rada i u slu?aju udjela vjetroelektrana od 20% u EES-u, vjetroelektrane u�tede 93-96% emisija stakleni?kih plinova iz konvencionalnih elektrana, a ne 100% kao �to se obi?no pojednostavljeno ra?una. Ipak, smanjenje emisija je jo� uvijek jako veliko (93-96%!) (2), �to umanjuje zna?aj argumenta neu?inkovitosti kori�tenja goriva i posljedi?nog pove?anja emisija zbog toga.