Vjetroelektrana kao varijabilni izvor energije

Proizvodnja elektri?ne energije iz vjetroelektrane ovisi o brzini i karakteristikama vjetra na lokaciji. Nemogu?e je upravljati vjetrom kao gorivom i �dozirati� ga na �eljeni na?in kao �to je mogu?e u termoelektranama ili akumulacijskim hidroelektranama. Me?utim, karakteristike vjetra na nekoj lokaciji mogu?e je predvidjeti. Europske dr�ave ve? sada posve?uju zna?ajnu pa�nju predvi?anju proizvodnje iz vjetroelektrana koja se temelji na vrlo naprednim matemati?kim i meteorolo�kim modelima, te mjernim podacima s postoje?ih vjetroelektrana. HEP-Operator prijenosnog sustava d.o.o. (HEP OPS) tako?er ima sli?an model, razvijen u suradnji s danskim RISO institutom, nazvan WPPT �(1), koji se trenutno koristi samo u manjoj mjeri. S pove?anjem koli?ine i kvalitete podataka o karakteristikama vjetra u Hrvatskoj, kao i detaljnim podacima o proizvodnji iz postoje?ih vjetroelektrana, model ?e davati sve pouzdanije rezultate i mo?i se koristiti kao legitiman alat u predvi?anju proizvodnje od nekoliko sati do nekoliko dana unaprijed. Naravno, prognoza je to to?nija �to se radi o bli�em vremenskom intervalu, tako da ?e predvi?anje proizvodnje za sat unaprijed biti mnogo to?nija od predvi?anja jedan ili dva dana unaprijed. Prema (2) za jednu vjetroelektranu, prognoza proizvodnje jedan do dva sata unaprijed mo�e imati razinu to?nosti od 5-7% srednje pogre�ke (eng. mean absoulte error � MAE)� relativno instaliranoj snazi. Za prognozu jedan dan unaprijed, gre�ka se pove?ava na 20%. Isti izvor navodi primjer iz Njema?ke: pogre�ka u predvi?anju proizvodnjeza dan unaprijed� iz jedne vjetroelektrane bila je 10-15% (eng. root mean square error-RMSE), ali agregiranjem podataka iz jednog kontrolnog podru?ja smanjena je na 6-8%. Geografska raspr�enost vjetroelektrana pritom doprinosi smanjenju prognosti?kih pogre�aka.

Va�no je napomenuti da je svaki elektroenergetski sustav i osmi�ljen na na?in da podnosi varijabilnost. Dosad se varijabilnost naj?e�?e vezala za potro�nju elektri?ne energije, sa ?im svi operatori sustava na svijetu ve? imaju znatnog iskustva. Uvo?enje ve?eg postotka vjetroelektrana u elektroenergetske sustave doprinosi varijabilnosti sustava, me?utim te je varijacije mogu?e predvidjeti i procijeniti uz zadovoljavaju?u razinu pogre�ke. O?ekuje se da ?e novi prognosti?ki modeli, koji se i dalje usavr�avaju, doprinijeti sve boljem i boljem predvi?anju proizvodnjei dodatno smanjiti razinu pogre�aka.

Zaklju?no, varijabilnost izvora ne zna?i automatski i njegovu nepouzdanost. Jednako kao �to operator ne mo�e i ne treba predvi?ati uklju?ivanje svakog pojedinog potro�a?a, tako i vjetroelektrane treba promatrati u okviru cjelokupnog sustava, ne kao izolirane objekte, ve? kao jednu od komponenti unutar EES-a. (3).

�