Jedna stvar koja posebno bode u o?i prilikom prolaska kroz administrativnu �umu dozvola, studija i odobrenja potrebnih za izgradnju vjetroelektrane u Hrvatskoj je da su iste u zadnje vrijeme tretirane kao najve?i neprijatelj okoli�a i ljudi.

A to je stvarno interesantan paradoks, jer su trenutno vjetroelektrane diljem svijeta dokazano (uzev�i u obzir sve kriterije) naj?i�?i, naju?inkovitiji i najisplativiji oblik proizvodnje elektri?ne energije. Uostalom, pogledajte �to na temu utjecaja na okoli� ka�u kolumne nekih Ameri?kih znanstvenika.

Pri izradi prvih studija utjecaja na okoli� za vjetroelektrane u Hrvatskoj tra�ilo se vrlo malo toga. Kao i uvijek kad je ne�to prvo, nije se jo� znalo (drugim rije?ima administracija nije bila pripremljena, kao �to nije ni danas kada je pri?a oti�la u drugu krajnost) koji su to sve utjecaji koje vjetroelektrana stvara u okoli�u, nije se znalo da postoje profesionalni alati za procjenu kumulativnog utjecaja vjetroelektrana na okoli� (kao �to su WindPRO i WindFarmer, koje i dan danas u Hrvatskoj i regiji koristi svega nekolicina tvrtki i stru?nih osoba - ali vrlo rijetko izra?iva?i studija), te su stoga studije bile relativno jednostavne, ?ak iz ove pozicije i nedostatne za pravu procjenu utjecaja.

No onda se razvojem znanja oti�lo u sasvim drugu krajnost. Po?ela se stvarati percepcija da vjetroelektrane utje?u negativno i na stvari na koje dokazano ne utje?u. Svjetska iskustva u takvim procjenama utjecaja na okoli� su se koristila samo u slu?aju kada su bila negativna, a ona pozitivna se nisu koristila, te su odre?ena istra�ivanja nametnuta kao svojevrsni reket prilikom kojega se na ra?un investitora �eli istra�iti odre?ena nepoznata podru?ja, �to je ina?e posao odre?enih dr�avnih institucija.

Pri tome se investitori nisu bunili na takav pristup, �ele?i svima i kroz te studije dokazati da su vjetroelektrane sigurni i ekolo�ki iznimno prihvatljivi objekti. Problem nastaje kada se odre?ene studije povezane sa biljnim i �ivotinjskim svijetom koje obuhva?aju �ire podru?je zahvata i nisu povezane s brojem instaliranih vjetroelektrana u tom podru?ju po?nu vi�estruko napla?ivati � a sve za posao koji je ve? obavljen. Jo� ve?i problem je kada se za istu vjetroelektranu nakon odobrene studije u daljnjem razvoju projekta tra�e naknadna mi�ljenja i analize koje pri tome ko?e projekt i stvaraju velike gubitke. A najve?i problem su nerealne mjere i analize koje se predla�u za probleme koji zapravo i ne postoje � samo da bi se producirao jo� jedan papir i jo� ne�to malo naplatilo. Prijedlozi nekih od tih mjera u pro�losti su uklju?ivali i takve ideje kao �to su - odmicanje vjetroagregata sa sljemena brda, da se smanji vizualni utjecaj, pri ?emu se naravno stra�no gubi na proizvodnji iz vjetroelektrane - ili ga�enje vjetroelektrane na brzinama manjim od 5,5 m/s radi za�tite �i�mi�a, �to je jo� jedna opasna mjera kada znamo da dobar dio proizvodnje i isplativosti projekta ovisi upravo i o vjetru brzine 4 do 5,5 m/s.

Jedan od zadnjih u nizu takvih problema, gdje se vidi potpuno nerazumijevanje problema je i Ekolo�ka mre�a koja stvara obrise podru?ja za budu?u Naturu 2000 (ekolo�ka mre�a EU koja bi stupila na snagu ulaskom Hrvatske u EU).

Ton?i Panza, predsjednik Zajednice obnovljivih izvora energije pri HGK ka�e � �U toj Naturi 2000 je ?ak 38 posto teritorija Hrvatske u zoni neke posebne ekolo�ke za�tite koju nam je nametnula Europa. A nama to onemogu?ava�razvoj.�

I istovremeno dok se u Hrvatskoj brani gradnja vjetroelektrana u Ekolo�koj mre�i, Europska komisija izdaje dokument koji je naputak vladama kako da se odnose prema izgradnji vjetroelektrana u podru?jima Natura 2000, nagla�avaju?i da vjetroelektrane imaju izuzetno nizak utjecaj na okoli�, a ?ak i mogu doprinijeti o?uvanju biolo�ke raznolikosti. O tome smo pisali u ?lanku "Wind energy developments and Natura 2000".

Bojan Re�?ec, dopredsjednik Zajednice obnovljivih izvora energije pri HGK pri?a o tome kako se i drugi investitori �ale na nelogi?nosti prilikom izrade studija utjecaja na okoli� koje mogu dovesti do opasnih presedana koji bi potpuno zaustavili razvoj vjetroelektrana u Hrvatskoj. Tako za jednu studiju utjecaja na okoli� ka�e � �U kratkom spisku literature mjesto je na�la nekakva analiza utjecaja pove?anja tzv. cut-in brzine na smanjenje smrtnosti �i�mi�a iz Texasa!? Rado bih vidio analizu usporedbi raznih mjera, a ne samo posljedice jedne jedine. Tako?er bi me prvenstveno zanimao podatak o smrtnosti �i�mi�a na 4 vjetroelektrane u Hrvatskoj, gdje i �ivimo i kanimo graditi vjetroelektrane, a ne u Sjedinjenim dr�avama!�

Ka�e i da je stvar tim nelogi?nija, jer se u istoj studiji gdje se poku�ava progurati takav zaklju?ak koji bi ozbiljno ugrozio mogu?nost izgradnje vjetroelektrane, navodi da se na podru?ju vjetroelektrane ne o?ekuje prelet �i�mi�a, jer su njihove �pilje prili?no udaljene.

U �ibeniku je pak gradona?elnik, nakon nedavne neutemeljene pobune lokalnog stanovni�tva protiv gradnje vjetroelektrane Crno brdo izjavio da se razmatra propisana udaljenost vjetroelektrana barem 1000 m od naseljenih mjesta. Svjetska praksa je propisati udaljenost od 500 m, a s udaljeno�?u od 1 km mnoge lokacije koje su trenutno u visokom stupnju razvoja bi bile u opasnosti.

Tako bi se u Hrvatskoj zbog nestru?nosti i pau�alnih procjena lako mogli utopiti svi projekti vjetroelektrana � uklije�teni izme?u nelogi?nih udaljenosti od naseljenih mjesta, Nature 2000, �i�mi�a i kojekakvih drugih izmi�ljenih problema. A Hrvatska bi si time uskratila odr�ivu opskrbu ?istom elektri?nom energijom, kao i veliku koli?inu nov?anih sredstava koja bi se slila u dr�avnu blagajnu kroz realizaciju i pogon takvog projekta, a da ne govorimo uop?e o novim radnim mjestima koja stvaraju za gra?ane.

Postavlja se pitanje � da li su �i�mi�i va�niji od ljudi? I da li nam je stvarno dra�e uvoziti skupu elektri?nu energiju i proizvoditi veliko zaga?enje okoli�a upotrebom zastarjelih tehnologija s fosilnim gorivima samo zato �to pojedincima smeta vizualni utjecaj vjetroelektrana ili imaju neki neutemeljeni strah od njihovog utjecaja na okoli�?