Aktualno
![]() |
Autor Leo Jerki? |
Ponedjeljak, 25 Svibanj 2015 22:41 |
Kao što smo najavili ovdje u idu?ih nekoliko tjedana prenijeti ?emo najvažnije zaklju?ke godišnjeg GWEC-ovog tržišta vjetroelektrana. U ovom tjednu prenosimo pregled pojedinih svjetskih tržišta. Pregled po državama/regijama Afrika Afrika ima ogromni potencijal za obnovljive izvore energije, koji bi mogli pokriti sve sadašnje i budu?e potrebe za elektri?nom energijom. I dok pretežno u podsaharskoj Africi više od 500 milijuna ljudi nema pristup elektri?noj energiji, OIE resursi su uglavnom neiskorišteni. Obnovljivi izvori energije bi mogli pomo?i cijeloj Africi na na?in da budu ekonomi?an, dohvatljiv izvor elektri?ne energije, te dodatno omogu?iti svim gra?anima pristup elektri?noj energiji. U Africi živi 13% ljudi, koji ?ine samo 4% potražnje za elektri?nom enerigjom, a od 2000. godine do danas je potražnja za energijom u toj državi sko?ila za 45%. Mnoge Afri?ke države promoviraju elektrifikaciju, i investicije tako?er rastu ali je neadekvatna energetska infrastruktura još uvijek veliki problem. Najbolji tehni?ki vjetropotencijal postoji na istoku Afrike, a slijede ju sjeverna Afrika, južna, zapadna i središnja Afrika. Isto?na Afrika- Etiopija, Kenija i Tanzanija Etiopija ima u pogonu dvije dvjetroelektrane ukupne snage 171 MW, a u gradnji je i druga faza vjetroelektrane Ashegoda koja ?e imati snagu od 150 MW. Etiopijska vlada ima ambiciozne planove za razvoj vjetroelektrana, a potencijal države je enormnih 1.350 GW. Oni još uvijek nemaju feed-in-tarifu. Kenija tako?er u pogonu ima dvije vjetroelektrane, ali je njihova ukupna snaga samo 18,7 MW. Ondje je Iberdrola aktivna, a trenuta?no se gradi njihova druga vjetroelektrana snage 61 MW. Osim toga se ondje gradi i 310 MW vjetroelektrana Lake Turkana koja je trenuta?no najve?i projekt u Africi. Kenija kao i Etiopija ima izvrsne resurse vjetra, te postoje?u feed-in-tarifu. Tanzanija trenuta?no nema vjetroelektrana, ali se gradi 50 MW vjetroelektrana Singida koja bi u pogon trebala u?i idu?e godine. Druga faza bi trebala imati još 100 MW, a nema feed-in-tarifu. Slika 1: Ukupna instalirana snaga u Afri?kim državama po godinama Sjeverna Afrika ima dobre resurse vjetra, te je nakon loše 2013. godine, u prošloj godini izgra?eno 300 MW u Maroku i 60 MW u Africi. Ukupno sada u tim zemljama ima 1.652 MW vjetroelektrana, pri ?emu je 787 MW u Maroku, 610 MW u Egiptu, 210 MW u Tunisu i 10 MW u Alžiru. U Maroku se i gradi 370 MW te razvija 1.150 MW vjetroelektrana. U Egiptu bi ove godine u pogon trebalo u?i barem 300 MW vjetroelektrana, a u razvoju je više od 3 GW. U Sjevernoj Africi trenuta?no preferencijalni tretman imaju državne elektroprivrede koje razvijaju projekte, ali su vlade zaklju?ile da to nije dovoljno za njihov ambiciozni razvoj tako da su zadnjih godina u Maroku i Egiptu identificirali potencijalne lokacije te ih ponudili privatnim tvrtkama kroz tendere. Sve te lokacije imaju osigurane dugogodišnje ugovore o otkupu elektri?ne energije. Glavni problem razvoju su, kao i u ostatku Afrike, nedovoljno razvijena mrežna infrastruktura. Egipat ina?e ima cilj od 7.200 MW do 2020., Maroko 2.000 MW do 2020., Tunis 1.700 MW do 2030., a a Alžir 2.000 MW do 2030. Australija Australija je imala snažnu 2014 . godnu sa drugim najboljim godišnjim rezultatom, a tokom godine je instalirala 567 MW vjetroelektrana (najbolja je bila 2013. kada je instalirano 655 MW). Ukupno je u pogonu sada 3.806 MW vjetroelektrana, a tržište je u velikoj neizvjesnosti jer se revidira plan razvoja koji je pozivao na 20% elektri?ne energije iz vjetroelektrana do 2020. Krajem prošle godine Australija je u pogonu imala 1.866 vjetroagregata kroz 71 vjetroelektranu. Svih 567 MW vjetroelektrana je izgra?eno kroz tri vjetroelektrane i to Snowtown 2 snage 270 MW koja se nalazi u regiji Južna Australija, Mt Mercer snage 131,2 MW koja se nalazi u Victoriji i Gullen Range snage 165,5 MW u regiji New South Wales. U gradnji je i 380 MW vjetroelektrana koje bi trebale u?i u pogon ove godine. Što se ti?e instalirane snage po regijama tu je i dalje predvonik Južna Australija sa 1.475 MW vjetroelektrana, a druga je Victoria sa 1.070 MW. Vode?u ulogu od proizvo?a?a vjetroagregata imaju Senvion i Vestas, ali sve više se pojavljuju i novi igra?i i to Goldwind, Siemens i General Electric. Slika 2: Ukupna instalirana snaga u Australiji po godinama Zbog politi?ke situacije u zemlji je daljnji razvoj vrlo neizvjestan pošto nova vlada želi smanjiti 2020. OIE ciljeve, unato? postojanju brojnih studija koje pokazuju da bi to bila loša odluka zato što bi pove?ala cijenu elektri?ne energije na duge staze. Do sada je u vjetroelektrane uloženo 13,8 milijardi eura, a do 2020. bi se moglo uložiti još 10 milijardi eura ako ne do?e do promjena u poticajima. Brazil Prošla godina je bila rekordna za industriju vjetra u Brazilu, sa 2,5 GW ?ime je tržište i više nego udvostru?eno u odnosu na 2013. godinu kada je instalirano 958 MW. Na kraju prošle godine Brazil je imao 5,9 GW vjetroelektrana. Vjetroelektrane postižu vrlo nisku cijenu na aukcijama ?ime postaju sve zanimljiviji tržištu, a glavni problem su još uvijek dalekovodi kojih nema dovoljno (iako se intenzivno gradi), te stoga 334 MW vjetroelektrana nije spojeno na mrežu ni danas. Brazil ima cilj od 12% elektri?ne energije iz vjetroelektrana do 2023. godine uz godišnji rast od barem 2 GW. Tokom prošle godine je je izgra?eno 95 novih vjetroelektrana ukupne snage 2,5 GW, od ?ega je njih 69 (1,8 GW) ušlo u pogon a dodatne 23 (600 MW) su bili u testnoj fazi rada. Slika 2: Ukupna instalirana snaga u Brazilu po godinama Brazil ima ukupno 237 vjetroelektrana u pogonu sa instaliranom snagom od 4,9 GW, a od toga ih je 202 (5.005 MW) u pogonu, i 600 MW u testnoj fazi. Od ve?ih vjetroelektrana su u pogon tokom prošle godine ušli kompleks Faisa snage 136,5 MW, Geibatu snage 25 MW i Unaios dos Ventos snage 169,6 MW. Vode?i isporu?ioci vjetroagregata u Brazilu su Gamesa, Siemens i General Electric, a najviše vjetroelektrana je u regijama Rio Grande De Norte sa 2.092 MW i Ceara sa 1.233,2 MW. S politi?ke strane pri?e uvedena su neka nova pravila povezana sa spajanjem na mrežu koja osiguravaju spoj, uvedene su i nove smjernice za studije okoliša koje olakšavaju proces, a postoje i planovi za porezne olakšice kod pojedinih dijelova vjetroagregata. Osim spoja na mrežu, glavni problem Brazila je transport odnosno niska kvaliteta cesta, te manjak kvalitenih transportnih kamiona i osoblja. Dodatni problem je i velika udaljenost pojedinih lokacija. Unato? tome u budu?nosti se i dalje o?ekuje ubrzani rast sektora, pogotovo ako se nastave ?este aukcije za izgradnju novih vjetroelektrana. Ove godine bi se u Brazilu prema predvi?anjima moglo instalirati ?ak 3,9 GW vjetroelektrana. |
Zadnje vijesti
Kontaktirajte putem aplikacije WhatsApp: +16014560144
za vaš zahtjev za kredit, hvala na slušanju