Kao �to smo najavili�ovdje u idu?ih nekoliko tjedana prenijeti ?emo najva�nije zaklju?ke godi�njeg GWEC-ovog tr�i�ta vjetroelektrana. U ovom tjednu prenosimo pregled pojedinih svjetskih tr�i�ta.

Pregled po dr�avama/regijama

Afrika

Afrika ima ogromni potencijal za obnovljive izvore energije, koji bi mogli pokriti sve sada�nje i budu?e potrebe za elektri?nom energijom. I dok prete�no u podsaharskoj Africi vi�e od 500 milijuna ljudi nema pristup elektri?noj energiji, OIE resursi su uglavnom neiskori�teni. Obnovljivi izvori energije bi mogli pomo?i cijeloj Africi na na?in da budu ekonomi?an, dohvatljiv izvor elektri?ne energije, te dodatno omogu?iti svim gra?anima pristup elektri?noj energiji.

U Africi �ivi 13% ljudi, koji ?ine samo 4% potra�nje za elektri?nom enerigjom, a od 2000. godine do danas je potra�nja za energijom u toj dr�avi sko?ila za 45%. Mnoge Afri?ke dr�ave promoviraju elektrifikaciju, i investicije tako?er rastu ali je neadekvatna energetska infrastruktura jo� uvijek veliki problem.

Najbolji tehni?ki vjetropotencijal postoji na istoku Afrike, a slijede ju sjeverna Afrika, ju�na, zapadna i sredi�nja Afrika.

Isto?na Afrika- Etiopija, Kenija i Tanzanija

Etiopija ima u pogonu dvije dvjetroelektrane ukupne snage 171 MW, a u gradnji je i druga faza vjetroelektrane Ashegoda koja ?e imati snagu od 150 MW. Etiopijska vlada ima ambiciozne planove za razvoj vjetroelektrana, a potencijal dr�ave je enormnih 1.350 GW. Oni jo� uvijek nemaju feed-in-tarifu.

Kenija tako?er u pogonu ima dvije vjetroelektrane, ali je njihova ukupna snaga samo 18,7 MW. Ondje je Iberdrola aktivna, a trenuta?no se gradi njihova druga vjetroelektrana snage 61 MW. Osim toga se ondje gradi i 310 MW vjetroelektrana Lake Turkana koja je trenuta?no najve?i projekt u Africi. Kenija kao i Etiopija ima izvrsne resurse vjetra, te postoje?u feed-in-tarifu.

Tanzanija trenuta?no nema vjetroelektrana, ali se gradi 50 MW vjetroelektrana Singida koja bi u pogon trebala u?i idu?e godine. Druga faza bi trebala imati jo� 100 MW, a nema feed-in-tarifu.

Slika 1: Ukupna instalirana snaga u Afri?kim dr�avama po godinama

Sjeverna Afrika ima dobre resurse vjetra, te je nakon lo�e 2013. godine, u pro�loj godini izgra?eno 300 MW u Maroku i 60 MW u Africi. Ukupno sada u tim zemljama ima 1.652 MW vjetroelektrana, pri ?emu je 787 MW u Maroku, 610 MW u Egiptu, 210 MW u Tunisu i 10 MW u Al�iru. U Maroku se i gradi 370 MW te razvija 1.150 MW vjetroelektrana. U Egiptu bi ove godine u pogon trebalo u?i barem 300 MW vjetroelektrana, a u razvoju je vi�e od 3 GW.

U Sjevernoj Africi trenuta?no preferencijalni tretman imaju dr�avne elektroprivrede koje razvijaju projekte, ali su vlade zaklju?ile da to nije dovoljno za njihov ambiciozni razvoj tako da su zadnjih godina u Maroku i Egiptu identificirali potencijalne lokacije te ih ponudili privatnim tvrtkama kroz tendere. Sve te lokacije imaju osigurane dugogodi�nje ugovore o otkupu elektri?ne energije. Glavni problem razvoju su, kao i u ostatku Afrike, nedovoljno razvijena mre�na infrastruktura. Egipat ina?e ima cilj od 7.200 MW do 2020., Maroko 2.000 MW do 2020., Tunis 1.700 MW do 2030., a a Al�ir 2.000 MW do 2030.

Australija

Australija je imala sna�nu 2014 . godnu sa drugim najboljim godi�njim rezultatom, a tokom godine je instalirala 567 MW vjetroelektrana (najbolja je bila 2013. kada je instalirano 655 MW). Ukupno je u pogonu sada 3.806 MW vjetroelektrana, a tr�i�te je u velikoj neizvjesnosti jer se revidira plan razvoja koji je pozivao na 20% elektri?ne energije iz vjetroelektrana do 2020.

Krajem pro�le godine Australija je u pogonu imala 1.866 vjetroagregata kroz 71 vjetroelektranu. Svih 567 MW vjetroelektrana je izgra?eno kroz tri vjetroelektrane i to Snowtown 2 snage 270 MW koja se nalazi u regiji Ju�na Australija, Mt Mercer snage 131,2 MW koja se nalazi u Victoriji i Gullen Range snage 165,5 MW u regiji New South Wales.

U gradnji je i 380 MW vjetroelektrana koje bi trebale u?i u pogon ove godine. �to se ti?e instalirane snage po regijama tu je i dalje predvonik Ju�na Australija sa 1.475 MW vjetroelektrana, a druga je Victoria sa 1.070 MW. Vode?u ulogu od proizvo?a?a vjetroagregata imaju Senvion i Vestas, ali sve vi�e se pojavljuju i novi igra?i i to Goldwind, Siemens i General Electric.

Slika 2: Ukupna instalirana snaga u Australiji po godinama

Zbog politi?ke situacije u zemlji je daljnji razvoj vrlo neizvjestan po�to nova vlada �eli smanjiti 2020. OIE ciljeve, unato? postojanju brojnih studija koje pokazuju da bi to bila lo�a odluka zato �to bi pove?ala cijenu elektri?ne energije na duge staze. Do sada je u vjetroelektrane ulo�eno 13,8 milijardi eura, a do 2020. bi se moglo ulo�iti jo� 10 milijardi eura ako ne do?e do promjena u poticajima.

Brazil

Pro�la godina je bila rekordna za industriju vjetra u Brazilu, sa 2,5 GW ?ime je tr�i�te i vi�e nego udvostru?eno u odnosu na 2013. godinu kada je instalirano 958 MW. Na kraju pro�le godine Brazil je imao 5,9 GW vjetroelektrana.

Vjetroelektrane posti�u vrlo nisku cijenu na aukcijama ?ime postaju sve zanimljiviji tr�i�tu, a glavni problem su jo� uvijek dalekovodi kojih nema dovoljno (iako se intenzivno gradi), te stoga 334 MW vjetroelektrana nije spojeno na mre�u ni danas.

Brazil ima cilj od 12% elektri?ne energije iz vjetroelektrana do 2023. godine uz godi�nji rast od barem 2 GW.

Tokom pro�le godine je je izgra?eno 95 novih vjetroelektrana ukupne snage 2,5 GW, od ?ega je njih 69 (1,8 GW) u�lo u pogon a dodatne 23 (600 MW) su bili u testnoj fazi rada.

Slika 2: Ukupna instalirana snaga u Brazilu po godinama

Brazil ima ukupno 237 vjetroelektrana u pogonu sa instaliranom snagom od 4,9 GW, a od toga ih je 202 (5.005 MW) u pogonu, i 600 MW u testnoj fazi. Od ve?ih vjetroelektrana su u pogon tokom pro�le godine u�li kompleks Faisa snage 136,5 MW, Geibatu snage 25 MW i Unaios dos Ventos snage 169,6 MW.

Vode?i isporu?ioci vjetroagregata u Brazilu su Gamesa, Siemens i General Electric, a najvi�e vjetroelektrana je u regijama Rio Grande De Norte sa 2.092 MW i Ceara sa 1.233,2 MW.

S politi?ke strane pri?e uvedena su neka nova pravila povezana sa spajanjem na mre�u koja osiguravaju spoj, uvedene su i nove smjernice za studije okoli�a koje olak�avaju proces, a postoje i planovi za porezne olak�ice kod pojedinih dijelova vjetroagregata.

Osim spoja na mre�u, glavni problem Brazila je transport odnosno niska kvaliteta cesta, te manjak kvalitenih transportnih kamiona i osoblja. Dodatni problem je i velika udaljenost pojedinih lokacija. Unato? tome u budu?nosti se i dalje o?ekuje ubrzani rast sektora, pogotovo ako se nastave ?este aukcije za izgradnju novih vjetroelektrana. Ove godine bi se u Brazilu prema predvi?anjima moglo instalirati ?ak 3,9 GW vjetroelektrana.