Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Aktualno

E-mail
Autor Leo Jerki?   
Utorak, 23 Studeni 2010 14:42

Crna Gora je odlu?ila na javnoj ponudi dati u zakup dva najbolja zemljišta u toj državi za gradnju vjetroelektrana. Radi se o mjestima Mošura i Krnovo koja su ve? našla svoje investitore, gdje ?e se ukupno izgraditi 96 MW vjetorelektrana. Ukupno su investicije vrijedne oko 150 milijuna eura, a dozvole se dobijaju na 20 godina. Time ?e oni riješiti probleme za dobivanje energije iz obnovljivih izvora. Ipak se o?ekuju i dodatne aktivnosti u tom sektoru zbog velikog potencijala vjetra u Crnoj Gori.

U Makedoniji se trenuta?no planira jedna velika vjetroelektrana snage 200 MW, a nalazi se u regiji Štip na istoku Makedonije. Španjolski Inval je investitor tog projekta. Još se planira jedna vjetroelektrana od 150 MW u regiji oko Kruševa, a zbog dobrog potencijala i vrlo poticajnog zakonskog okvira (garantirana otkupna cijena energije na 20 godina) o?ekuje se zna?ajan razvoj u sljede?im godinama.

U Srbiji dosada nije izgra?ena nijedna vjetroelektrana ali se planira gradnja zna?ajnog broja megavata u sljede?ih par godina. Potencijala ima, mrežna infrastruktura postoji, a nedavno je ovo podru?je i zakonski regulirano sa dobrom otkupnom cijenom elektri?ne energije i garantiranim otkupom na 12 godina. Ve?ina projekata se planira u Vojvodini u blizini Dunava, te na jugu Srbije u planinama. To su ujedno i najbolje regije po vjetropotencijalu u Srbiji. O?ekuje se instaliranje zna?ajnog broja vjetroelektrana u sljede?im godinama, pogotovo ako se pokaže da ne?e biti ve?ih administrativnih zapreka – što ve?ina developera u Srbiji i o?ekuje.

vjetroelektrana Ravne 1

Slovenija tako?er nema nijednu izgra?enu vjetroelektranu, te se ne zna kada ?e i da li ?e se koja uskoro izgraditi. Zbog veli?ine države i relativno slabijeg potencijala vjetra, kao i brojnih turisti?kih sadržaja u planinama (skijališta) šanse za to su manje nego u drugim državama regije. Slovenija ionako ve?inu potreba za obnovljivim izvorima energije kani riješiti preko hidroelektrana i solarnih elektrana.

Bosna i Hercegovina je krenula u razvoj vjetroelektrana, ?etiri su u planu, a trenuta?no je najbliža ostvarenju vjetrolektrana Mesihovina (trenutno u izgradnji) koja bi trebala imati snagu od 44-46 MW. Ona bi trebala biti izgra?ena i u pogonu do 2013. godine. Tako?er je uznapredovao razvoj vjetroelektrane Podveležje koja bi prve vjetroagregate trebala dobiti ve? 2011. godine (2 komada), no s ukupnom snagom od 46 MW bi trebala biti u funkciji godinu ili dvije poslije toga. Dinamika razvoja vjetroelektrana u BiH ?e ve?inom ovisiti od dvije velike elektroprivede, i to one iz Sarajeva i Mostara.

Hrvatska trenuta?no ima izgra?eno i u pogonu nešto manje od 70 MW vjetroelektrana (VE Ravne 1, VE Trtar-Krtolin, VE Orlice i VE Vrataruša), iako je do sada planirano ?ak 360 MW vjetroelektrana. Nedavno je izgra?en VE ZD6 od 9,2 MW i trenutno se nalazi u testnom pogonu, a po?ela je i gradnja VE Crno Brdo (9 MW). Potencijal Hrvatske je daleko ve?i, ali nažalost zakonska regulativa još nije dovoljno dobra za brži razvoj vjetroelektrana, a postoje i problemi s administracijom i nedostatkom politi?ke volje. Više o problemu vjetroelektrana u Hrvatskoj pro?itajte u ?lanku: http://www.vjetroelektrane.com/aktualno/198-zasto-u-hrvatskoj-nema-vjetroelektrana?start=1

Tags:


Index ÄŤlanka
Razvoj vjetroelektrana u Isto?noj Europi i bivšem SSSR-u
Pregled po drzavama
Pregled po drzavama #2
Sve stranice
 

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Vaš e-mail:
Naslov:
Komentar:
  Verifikacijska rijeÄŤ. Samo mala slova bez razmaka.
Verifikacija:

Vjetroelektrane za po?etnike

VE u regiji

Nove tehnologije

Podržavate li izgradnju vjetroelektrana u vašoj regiji?