Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Aktualno

E-mail
Autor Leo Jerki?   
Utorak, 23 Studeni 2010 14:42

 

Pregled po državama

Pregled ?emo zapo?eti sa državama koje su najudaljenije od Balkana, a to su Kazahstan, Turkmenistan, Azerbejdžan, Uzbekistan, Kirgistan, Gruzija, Armenija i Tadžikistan. Iako su te države potpuno razli?ite po raspoloživim resursima i za vjetar i za fosilna goriva, jedina konstanta je da nijedna nije napravila nikakav plan razvoja vjetroelektrana. Tako da su te zemlje velika nepoznanica za razvoj tog obnovljivog izvora energija. Ve?a šansa za razvoj postoji kod Kirgistana, Gruzije i Tadžikistana pošto one imaju puno manje resursa fosilnog goriva.

Rusija je prakti?ki klju?na u koli?ini razvoja zbog svog broja stanovnika i veli?ine. Tamo se samo oko 1% elektri?ne energije dobija iz obnovljivih izvora energije (ne uklju?uju?i velike hidroelektrane koje ?ine oko 21%). Vlada Rusije je nedavno procijenila da ?e im do 2020. trebati oko 186 GW novih elektrana, te su sukladno tome i postavili cilj od 4,5% proizvodnje elektri?ne energije iz obnovljivih izvora do tada. To bi zna?ilo oko 22 GW obnovljivih, od ?ega bi trebalo biti oko 7 GW vjetroelektrana prema procjeni Ruske Asocijacije za Energiju Vjetra. Trenuta?no u Rusiji ima instalirano samo 20 MW vjetroelektrana s tim da nijedna nije sagra?ena nakon 2002. godine, ali postoji jedan demonstracijski projekt kraj Murmanska. Tako?er je u razli?itim fazama razvoja projekata oko 1.700 MW vjetroelektrana.

Ukrajina kao druga najve?a zemlja regije ima isto jako dobar potencijal vjetra. Ukrajina je imala cilj iz 1996. da do 2010. stigne do 200 MW instaliranih vjetroelektrana, ali je krajem 2009. bila samo na 94 MW. Procjenjuje se da bi 20-30% ukupne proizvodnje elektri?ne energije moglo do?i iz energije vjetra, a srednjoro?ni cilj je instalirati oko 5.000 MW vjetroelektrana.

vjetroagregat

Balti?ke zemlje su dosada instalirale više od 200 MW vjetroelektrana i to 142 MW u Estoniji, 91 MW u Litvi i 28 MW u Latviji. One imaju prili?no veliki potencijal vjetra i to pogotovo na obalnim podru?jima. Ina?e, pošto su ?lanice Europske Unije moraju do 2020. dosti?i ciljeve od 25% elektri?ne energije iz obnovljivih izvora za Estoniju, 23% za Litvu i 40% za Latviju.

Rumunjska kao ?lanica Europske Unije mora dosti?i brojku od 24% do 2020., a 2009. je imala samo 14 MW vjetroelektrana. Ipak, tamo je broj projekata u razvoju impresivan, te država planira ?ak i do 3 GW do 2013. Iberdrola Renovables razvija u Rumunjskoj projekte ukupne snage 1.500 MW do 2017. godine, a Njema?ki RWE još dodatnih 350 MW.

Bugarska po ciljevima Europske Unije mora sti?i do 16% obnovljviih do 2020. Tamo je krajem 2009. bilo instalirano pristojnih 177 MW, a još je oko 1.000 MW bilo u razli?itim fazama razvoja, tako da se o?ekuje da bi Bugarska mogla dosti?i svoje ciljeve. Ukupni potencijal Bugarske se procjenjuje na 2,2-3,4 GW.



Index ÄŤlanka
Razvoj vjetroelektrana u Isto?noj Europi i bivšem SSSR-u
Pregled po drzavama
Pregled po drzavama #2
Sve stranice
 

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Vaš e-mail:
Naslov:
Komentar:
  Verifikacijska rijeÄŤ. Samo mala slova bez razmaka.
Verifikacija:

Vjetroelektrane za po?etnike

VE u regiji

Nove tehnologije

Podržavate li izgradnju vjetroelektrana u vašoj regiji?