Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Aktualno

E-mail
Autor Leo Jerki?   
Utorak, 23 Studeni 2010 14:42

Prema IEA na podru?ju Isto?ne Europe (uz dodatak Balti?kih zemalja, svih zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza, te Cipar i Maltu) je u kolovozu ove godine bilo 30 projekata vjetroelektrana u razvoju kao dio mehanizma zajedni?ke realizacije (Annex 1 Kyoto Protokola) s ukupno instaliranom snagom od 1.280 MW. Najve?i takav projekt je u Ukrajini i ima 300 MW.

Pošto je u istraživanju uzet veliki broj država, koje imaju potpuno razli?itu veli?inu, broj stanovnika, ekonomiju i stupanj razvoja pregled potencijala u ovom ?lanku ?e se odraditi po državama kako bi se mogao ste?i dojam do kojeg stupnja razvoja je stigla koja država i kakav je njen budu?i potencijal.

vjetroagregat

Potencijal, regulativa i budu?nost regije

Cijelo podru?je Euroazije ima dobre potencijale za proizvodnju elektri?ne energije iz vjetra, ali stupanj razvoja varira od minimalnog odnosno nikakvog, pa do napretka koji bi se mogao mjeriti i sa državama Zapadne Europe. Nažalost još nisu napravljene osnovne procjene potencijala za neke zemlje bivšeg SSSR-a, koje su smještene u centralnoj Aziji. Trenuta?no su glavni pokreta?i razvoja na ovom ogromnom podru?ju zemlje koje su ušle u Europsku Uniju, pošto one imaju obveze Europske Unije za proizvodnjom odre?ene koli?ine elektri?ne energije iz obnovljivih izvora do 2020. godine. Tu se radi o Sloveniji, Litvi, Latviji, Estoniji, Rumunjskoj i Bugarskoj. Postoji još jedan poticaj za sve zemlje potpisnice Kyoto protokola koji se zove mehanizam zajedni?ke realizacije. Prema Annexu 1 tog protokola svaka industrijalizirana zemlja može ulagati u projekte smanjivanja emisija štetnih plinova u nekoj drugoj državi kao alternativa smanjivanju svojih emisija štetnih plinova. Ve?ina takvih projekata se fokusira na dva najve?a tržišta, koja još nisu u Europskoj Uniji, Ukrajini i Rusiji.

Svjetski pregled energije vjetra (GWEO) i Me?unarodna agencija za energiju (IEA) imaju scenarije za razvoj vjetroelektrana na ovom podru?ju. Prema GWEO teško je procijeniti, pogotovo u kratkom i srednjem roku, kako ?e se razvijati obnovljivi izvori, odnosno vjetroelektrane. Uo?ljivi napredak ?e se mo?i posti?i samo jakom politi?kom voljom i razli?itim poticajima za razvoj tehnologija vjetroelektrana. Ako takve volje ne bude, tržište ?e uglavnom stagnirati odnosno eventualno blago rasti.

Prema IEA stagnacija odnosno minimalni rast je referentni scenarij prema kojem ?e sa 215 MW godišnjih instaliranih vjetroelektrana u 2009. godini, 2015. biti 500 MW, a 2030. 750 MW. Prema tom scenariju bi do 2030. bilo instalirano 13 GW vjetroelektrana. To bi bio stvarno porazan rezultat s obzirom na potencijal cijele regije. Prosje?ni scenarij je puno manje crn, i prema njemu bi se godišnje instaliralo 2 GW 2020. i 8 GW 2030. godine. Ukupno bi 2020. bilo instalirano 12 GW, a 2030. 71 GW.

Napredni scenarij je još malo bolji i on procjenjuje 15,8 instaliranih GW do 2020., odnosno 4 GW u 2020. i 10 GW godišnje do 2030. Prema tom naprednome scenariju bi do 2030. više od 145.000 ljudi radilo u sektoru vjetra, dok bi u prosje?nome scenariju 2030. bilo 121.500 radnih mjesta, a u stagnacijskom samo 8.500 ljudi zaposlenih u tom sektoru.

 


 

Pregled po državama

Pregled ?emo zapo?eti sa državama koje su najudaljenije od Balkana, a to su Kazahstan, Turkmenistan, Azerbejdžan, Uzbekistan, Kirgistan, Gruzija, Armenija i Tadžikistan. Iako su te države potpuno razli?ite po raspoloživim resursima i za vjetar i za fosilna goriva, jedina konstanta je da nijedna nije napravila nikakav plan razvoja vjetroelektrana. Tako da su te zemlje velika nepoznanica za razvoj tog obnovljivog izvora energija. Ve?a šansa za razvoj postoji kod Kirgistana, Gruzije i Tadžikistana pošto one imaju puno manje resursa fosilnog goriva.

Rusija je prakti?ki klju?na u koli?ini razvoja zbog svog broja stanovnika i veli?ine. Tamo se samo oko 1% elektri?ne energije dobija iz obnovljivih izvora energije (ne uklju?uju?i velike hidroelektrane koje ?ine oko 21%). Vlada Rusije je nedavno procijenila da ?e im do 2020. trebati oko 186 GW novih elektrana, te su sukladno tome i postavili cilj od 4,5% proizvodnje elektri?ne energije iz obnovljivih izvora do tada. To bi zna?ilo oko 22 GW obnovljivih, od ?ega bi trebalo biti oko 7 GW vjetroelektrana prema procjeni Ruske Asocijacije za Energiju Vjetra. Trenuta?no u Rusiji ima instalirano samo 20 MW vjetroelektrana s tim da nijedna nije sagra?ena nakon 2002. godine, ali postoji jedan demonstracijski projekt kraj Murmanska. Tako?er je u razli?itim fazama razvoja projekata oko 1.700 MW vjetroelektrana.

Ukrajina kao druga najve?a zemlja regije ima isto jako dobar potencijal vjetra. Ukrajina je imala cilj iz 1996. da do 2010. stigne do 200 MW instaliranih vjetroelektrana, ali je krajem 2009. bila samo na 94 MW. Procjenjuje se da bi 20-30% ukupne proizvodnje elektri?ne energije moglo do?i iz energije vjetra, a srednjoro?ni cilj je instalirati oko 5.000 MW vjetroelektrana.

vjetroagregat

Balti?ke zemlje su dosada instalirale više od 200 MW vjetroelektrana i to 142 MW u Estoniji, 91 MW u Litvi i 28 MW u Latviji. One imaju prili?no veliki potencijal vjetra i to pogotovo na obalnim podru?jima. Ina?e, pošto su ?lanice Europske Unije moraju do 2020. dosti?i ciljeve od 25% elektri?ne energije iz obnovljivih izvora za Estoniju, 23% za Litvu i 40% za Latviju.

Rumunjska kao ?lanica Europske Unije mora dosti?i brojku od 24% do 2020., a 2009. je imala samo 14 MW vjetroelektrana. Ipak, tamo je broj projekata u razvoju impresivan, te država planira ?ak i do 3 GW do 2013. Iberdrola Renovables razvija u Rumunjskoj projekte ukupne snage 1.500 MW do 2017. godine, a Njema?ki RWE još dodatnih 350 MW.

Bugarska po ciljevima Europske Unije mora sti?i do 16% obnovljviih do 2020. Tamo je krajem 2009. bilo instalirano pristojnih 177 MW, a još je oko 1.000 MW bilo u razli?itim fazama razvoja, tako da se o?ekuje da bi Bugarska mogla dosti?i svoje ciljeve. Ukupni potencijal Bugarske se procjenjuje na 2,2-3,4 GW.


Crna Gora je odlu?ila na javnoj ponudi dati u zakup dva najbolja zemljišta u toj državi za gradnju vjetroelektrana. Radi se o mjestima Mošura i Krnovo koja su ve? našla svoje investitore, gdje ?e se ukupno izgraditi 96 MW vjetorelektrana. Ukupno su investicije vrijedne oko 150 milijuna eura, a dozvole se dobijaju na 20 godina. Time ?e oni riješiti probleme za dobivanje energije iz obnovljivih izvora. Ipak se o?ekuju i dodatne aktivnosti u tom sektoru zbog velikog potencijala vjetra u Crnoj Gori.

U Makedoniji se trenuta?no planira jedna velika vjetroelektrana snage 200 MW, a nalazi se u regiji Štip na istoku Makedonije. Španjolski Inval je investitor tog projekta. Još se planira jedna vjetroelektrana od 150 MW u regiji oko Kruševa, a zbog dobrog potencijala i vrlo poticajnog zakonskog okvira (garantirana otkupna cijena energije na 20 godina) o?ekuje se zna?ajan razvoj u sljede?im godinama.

U Srbiji dosada nije izgra?ena nijedna vjetroelektrana ali se planira gradnja zna?ajnog broja megavata u sljede?ih par godina. Potencijala ima, mrežna infrastruktura postoji, a nedavno je ovo podru?je i zakonski regulirano sa dobrom otkupnom cijenom elektri?ne energije i garantiranim otkupom na 12 godina. Ve?ina projekata se planira u Vojvodini u blizini Dunava, te na jugu Srbije u planinama. To su ujedno i najbolje regije po vjetropotencijalu u Srbiji. O?ekuje se instaliranje zna?ajnog broja vjetroelektrana u sljede?im godinama, pogotovo ako se pokaže da ne?e biti ve?ih administrativnih zapreka – što ve?ina developera u Srbiji i o?ekuje.

vjetroelektrana Ravne 1

Slovenija tako?er nema nijednu izgra?enu vjetroelektranu, te se ne zna kada ?e i da li ?e se koja uskoro izgraditi. Zbog veli?ine države i relativno slabijeg potencijala vjetra, kao i brojnih turisti?kih sadržaja u planinama (skijališta) šanse za to su manje nego u drugim državama regije. Slovenija ionako ve?inu potreba za obnovljivim izvorima energije kani riješiti preko hidroelektrana i solarnih elektrana.

Bosna i Hercegovina je krenula u razvoj vjetroelektrana, ?etiri su u planu, a trenuta?no je najbliža ostvarenju vjetrolektrana Mesihovina (trenutno u izgradnji) koja bi trebala imati snagu od 44-46 MW. Ona bi trebala biti izgra?ena i u pogonu do 2013. godine. Tako?er je uznapredovao razvoj vjetroelektrane Podveležje koja bi prve vjetroagregate trebala dobiti ve? 2011. godine (2 komada), no s ukupnom snagom od 46 MW bi trebala biti u funkciji godinu ili dvije poslije toga. Dinamika razvoja vjetroelektrana u BiH ?e ve?inom ovisiti od dvije velike elektroprivede, i to one iz Sarajeva i Mostara.

Hrvatska trenuta?no ima izgra?eno i u pogonu nešto manje od 70 MW vjetroelektrana (VE Ravne 1, VE Trtar-Krtolin, VE Orlice i VE Vrataruša), iako je do sada planirano ?ak 360 MW vjetroelektrana. Nedavno je izgra?en VE ZD6 od 9,2 MW i trenutno se nalazi u testnom pogonu, a po?ela je i gradnja VE Crno Brdo (9 MW). Potencijal Hrvatske je daleko ve?i, ali nažalost zakonska regulativa još nije dovoljno dobra za brži razvoj vjetroelektrana, a postoje i problemi s administracijom i nedostatkom politi?ke volje. Više o problemu vjetroelektrana u Hrvatskoj pro?itajte u ?lanku: http://www.vjetroelektrane.com/aktualno/198-zasto-u-hrvatskoj-nema-vjetroelektrana?start=1

Tags:
Index ÄŤlanka
Razvoj vjetroelektrana u Isto?noj Europi i bivšem SSSR-u
Pregled po drzavama
Pregled po drzavama #2
Sve stranice
 

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Vaš e-mail:
Naslov:
Komentar:
  Verifikacijska rijeÄŤ. Samo mala slova bez razmaka.
Verifikacija:

Vjetroelektrane za po?etnike

VE u regiji

Nove tehnologije

Podržavate li izgradnju vjetroelektrana u vašoj regiji?