GWEC je prije nekoliko mjeseci objavio svoj godi�nji pregled tr�i�ta vjetroelektrana sa fokusom na 2013. godinu o ?ijoj smo objavi pisali i za koji smo najavili detaljniji pregled u budu?nosti. U slijede?ih nekoliko mjeseci napravit ?emo pregled najzanimljivijih dijelova tog izvje�taja sa naglaskom na pojedine zanimljive dr�ave i regije.

Pregled po dr�avama

Australija

Australsko tr�i�te vjetroelektrana je postiglo dobar rast pro�le godine, pogotovo nakon �to je dovr�ena najve?a vjetroelektrana na ju�noj hemisferi Macarthur snage 420 MW u regiji Victoria. Tokom pro�le godine je dovr�eno �est vjetroelektrana ukupne snage 655 MW, a u gradnji je jo� 14 projekata ukupne snage 1.820 MW. Nove investicije u energiju vjetra su pro�le godine iznosile 962,6 milijuna eura.

Ukupno gledano Australija ima 3.239 MW vjetroelektrana koje godi�nje proizvode 9.200 GWh elektri?ne energije. Po regijama najve?u instaliranu snagu ima Ju�na Australija sa 1.205 MW, a slijede Victoria, Zapadna Australija i Tasmanija.

Slika 1: Instalirana snaga po regijama u Australiji

�to se ti?e proizvo?a?a vjetroagregata na tr�i�tu jo� uvijek dominiraju Senvion i Vestas, ali na tr�i�tu se pojavljuju novi igra?i kao �to su Siemens, GE i Goldwind.

Budu?nost samog tr�i�ta je iznimno neizvjesna zato �to je nova vlada najavila promjene u svom cilju za obnovljive izvore energije (RET). RET je do pro�le godine imao cilj od 20% elektri?ne energije iz obnovljvih izvora energije do 2020. godine ili vi�e od 45.000 GWh elektri?ne energije. Za to su se o?ekivale investicije od 12,25 milijardi eura do 2030. godine.

Belgija

Belgijski sektor vjetroelektrana je konstantno rastao tokom zadnjeg desetlje?a, s tim da je isti bio ve?i na ju�nom dijelu zemlju u Walloniji.� Od 2012. godine je ipak Wallonia usporila razvoj vjetra zbog legislativnih i financijskih nesigurnosti, te je sada razvoj stabilniji u Flandriji.

�to se ti?e priobalnog sektora vjetra tu je Belgija jedan od pionira, te sada ima 572 MW instalirane snage unato? tome �to Belgija ima manje od 100 kilometara obale. Trenuta?no vjetroelektrane proizvode 5% elektri?ne energije u Belgiji, ali s obzirom da je Belgija najavila ukidanje kori�tenje nuklearnih elektrana do 2025. (a njihov udio je 50% u proizvodnji elektri?ne energije) taj udio bi se trebao ubrzano pove?avati.

U Belgiji je zadnjih godina instalirano od 190 do 350 MW, a tako je bilo i pro�le godine sa 276 MW novih vjetroelektrana. U razvoju je pak 2.300 MW projekata, ali se u isto vrijeme priprema novi tenderski sustav poticaja koji bi trebao krenuti u primjenu ove ili idu?e godine.

Glavni operateri u Flandriji su Aspiravi, Electrabel i Electrawinds, a u Walloniji Eneco Wind Belgiu, Windvision i EDF. Glavni dobavlja?i vjetroagregata su Enercon (53% udjela), Vestas (18%) i Senvion (15%). Ukupno Belgija ima 1.651 MW vjetroelektrana.

Slika 2: Ukupna instalirana snaga vjetroelektrana u Belgiji od 2001. do 2013.

�to se ti?e poticaja za vjetroelektrane oni su razli?iti u svakoj regiji, a vlada upravlja poticajima u priobalnom sektoru. Belgija ima cilj od 13% elektri?ne energije iz OIE do 2020. godine, s tim da Wallonija ima vlastiti cilj od 20% do 2020. godine.

Belgija bi ove godine trebala instalirati �oko 300 MW novih vjetroelektrana, od ?ega bi 87 MW trebalo biti priobalno. Priobalni sektor bi srednjero?no trebao usporiti jer je potrebno unaprijediti elektroenergetsku mre�u kako bi se moglo instalirati vi�e od 800 MW priobalnih vjetroelektrana. Ove godine se o?ekuju i novi zakoni u Walloniji koji bi trebali pobolj�ati planiranje vjetroelektrana te predstaviti sustav tendera.

Brazil

Brazil je na kraju pro�le godine imao 3,5 GW vjetroelektrana, �to je bilo dovoljno a pokriti 3% potreba za elektri?nom energijom. Tokom pro�le godine je u pogon u�lo 34 novih vjetroelektrana ?ija je ukupna snaga bila 953 MW. Brazil ima cilj od 17 GW vjetroelektrana do 2022. godine.

Slika 3: Ukupna instalirana snaga vjetroelektrana u Brazilu od 2001. do 2013.

Skoro polovica novoinstalirane snage pro�le godine je bila u tri kompleksa vjetroelektrana i to Asa Branca snage 160 MW, Calango snage 150 MW i Renascenca snage 120 MW.

Tokom pro�le godine su odr�ane tri aukcije za vjetroelektrane kojima se ugovorilo ?ak 4.711 MW vjetroelektrana �to je fenomenalan rezultat i zbog ?ega bi se trebalo otvoriti 70.000 poslova i ulo�iti 6,3 milijardi eura.

Problemi u sektoru postoje, a glavni su kod prijenosnih mre�a, logisti?kih problema posebno na prometnicama, te uvo?enje lokalne doma?e komponente ukoliko projekt �eli dobiti financiranje. Unato? tome o?ekuje se da ?e se tokom ove godine instalirati ?ak 4 GW novih vjetroelektrana ?ime bi Brazil stigao do 7,5 GW, te bi time postao deseto najve?e tr�i�te na svijetu.

Kanada

Pro�la godina je bila rekordna za razvoj vjetra u Kanadi po�to je instalirano ?ak 1.600 MW vjetroagregata te je Kanada na kraju godine imala ?ak 7.803 MW vjetroelektrana �to je dovoljno za 3% potreba za elektri?nom energijom te dr�ave.

Slika 4: Ukupna instalirana snaga vjetroelektrana u Kanadi od 2001 do 2013.

Regije Ontario i Quebec sada imaju vi�e od 2.500 MW vjetroelektrana, a najve?i projekt izgra?en pro�le godine je bio vjetroelektrana Lac Alfred snage 300 MW. Glavni dobavlja?i vjetroagregata pro�le godine su bili Senvion, Enercon i Vestas sa udjelima ve?im od 25%. Pro�le godine je u Kanadi u pogon u�ao i demonstarcijski projekt sa baterijskim spremanjem, 500 kW radni?ki projekt i 10 MW neprofitni projekt sa spremanjem energije.

O?ekuje se da ?e ova godina u Kanadi zavr�iti sa novim rekordnim instalacijama koje bi trebale biti ve?e od 2.000 MW. Uloga vjetroelektrana bi trebala biti velika i u budu?nosti po�to je su iste tamo prihva?ena od strane gra?ana, te su usto i cjenovno konkurentne.

Sredi�nja i Ju�na Amerika i Karibi

Na podru?ju Sredi�nje i Ju�ne Amerike, te Karibima je tokom pro�le godine instalirano vi�e od 1,2 GW vjetroelektrana ?ime se dostignula ukupna instalirana snaga od skoro 5 GW. Brazil je predvodnik u regiji sa udjelom od 72% u ukupno instaliranoj snazi, odnosno sa 74% novih instalacija pro�le godine.

?ile je pro�le godine izgradio dvije vjetroelektrane snage 130 MW �to je rast od 63% koji je najve?i u regiji. U ?ileu je u razvoju ?ak 6.455 MW vjetroelektrana, a ove godine se o?ekuje izgradnja rekordnih 450 MW, te jo� 1.400 MW do 2018. godine. ?ile ima cilj od 20% OIE do 2024. godini. U Sredi�njoj Americi tr�i�te predvodi Nikaragva koja je dodala 84 MW (ukupno 146 MW), a to mjesto dijeli sa Costa Ricom. Nikaragva ima cilj od 74% elektri?ne energije iz OIE do 2017. godine, a sa ovih 146 MW ve? sada na mahove 50% elektri?ne energije dobiva iz vjetroelektrana.Tamo se o?ekuje rast tr�i�ta zbog nedavne izgradnje regionalne prijenosne infrastrukture.

U Andama se polaku budi tr�i�te, pa je pro�le godine dodano 3 MW u Boliviji, 16,5 MW u Ekvadoru i 30,3 MW u Venecueli. Argentina je pak pro�le godine instalirala 76 MW, uklju?uju?i 51 MW u vjetroelektrani Loma Blanca IV koja se nalazi u provinciji Chubut, a koja se sastoji od 17 3 MW vjetroagregata �panjolske tvrtke Isolux. Argentina sada ima 218 MW vjetroelektrana. U razvoju Argentina ima 2.000 MW ali postoje problemi sa financiranjem i poticajima u toj dr�avi. Urugvaj ima 59,3 MW, a pro�le godine je u pogon u�lo 4 MW. Tamo postoji dobri politika poticaja, ali postoje logisti?ki problemi, no unato? tome se o?ekuje izgradnja 150 MW vjetroelektrana koje su ve? trebale u?i u pogon, te izgradnja dodatnih 200 MW koji su nedavno dodijeljeni na aukciji.

U Dominikankoj Republici je pro�le godine instalirano 52 MW i to sve u vjetroelektrani Los Cocos. Ukupno tamo ima 85 MW vjetroelektrana, �to je 2,5% ukupne instalirane snage u toj dr�avi. Glavni problem je slaba infastruktura, te nesigurnost u pravima na zemlju u regiji. U regiji vjetroelektrane ima jo� Jamajka koja ih ima duplo manje, te Aruba.

U budu?nosti se osim ve? spomenutog Brazila o?ekuje daljnji ubrzani rast ?ilea, te razvoj Argentine, a i oporavak Sredi�nje Amerike gdje bi se u Panami i Costa Rici moglo instalirati vi�e od 200 MW ove godine.

Kina

Od 2011. godine je kinesko tr�i�te vjetroelektrana u fazi konsolidacije nakon gotovo desetlje?a eksplozivnog rasta. Ipak tr�i�te se ubrzano oporavlja tako da je pro�le godine zabilje�en rast od 24,1%, te ukupna instalacija 16,1 GW vjetroelektrana ?ime je dostignuta ukupna snaga od 91,4 GW. Time je Kina i dalje svjetski predvodnik u sektoru i to i u godi�njoj i ukupnoj instaliranoj snazi.

Ukupno su vjetroelektrane proizvele 2,6% elektri?ne energije u Kini �to je rast od 0,5%, a narasla je i cijena vjetroagregata koji se jo� uvijek prodaju uz minimalnu mar�u. Vode?i proizvo?a?i na tr�i�tu vjetroagregata su jo� uvijek doma?i Goldwind, United Power, MingYang, Envision i XEMC.

Slika 5: Vode?i isporu?itelji vjetroagregata u Kini tokom 2013. godine

�to se ti?e regija prva je Xin Jiang gdje je instalriano 3.146 MW, a slijede je Inner Mongolia sa 1.647 MW i Shan Xi sa 1.309 MW. Prednost za vjetroelektrane je �to ne one?i�?uju zrak, a �to je veliki problem na sjeveru dr�ave, te se u nekim regijama ve? sada zabranjuje gradnja novih termoelektrana na ugljen. Kina ima kompleksan sustav feed-in-tarifa koji bi ove godine trebao biti izmijenjen po�to polako postaje veliki financijski uteg za centralnu vlast koja ga ispla?uje.

Najve?i problem je pak elektroenergetska mre�a odnosno prijenosni sustav, te ograni?avanje proizvodnje iz vjetroelektrana tokom vr�nih perioda zbog nemogu?nosti operatera da upravljaju mre�om na efikasan na?in. Ipak, napredak je vi?en s obzirom da je ograni?enje bilo 6% manje nego pro�le godine, a iznosilo je 11% na razini dr�ave. U rje�avanju tog problema poma�u nove prijenosne mre�e koje su izgra?ene te uvo?enje RPS-a (Renewable Energy Portfolio Standard) koji ?e natjerati elektroprivrede da daju prioritetan pristup elektroenergetskoj mre�i obnovljivim izvorima energije.

Unato? izazovima o?ekuje se daljnji rast kineskog tr�i�ta koje bi trebalo rasti konstantno tokom idu?ih nekoilko godina, a usto se o?ekuje i bu?enje priobalnog tr�i�ta. Kina je postavila cilj od 200 GW do 2020. godine koji bi trebao biti dostignut i preba?en.

Danska

U prosincu pro�le godine su vjetroelektrane u Danskoj proizvele vi�e od 50% elektri?ne energije, a ukupno su imale udio od 33,2%. Tokom pro�le godine je u Danskoj u pogon u�lo rekordnih 657 MW vjetroelektrana pri ?emu je 349 MW bilo priobalnih. Time je Danska drugo najve?e priobalno tr�i�te u Europi.

Slika 6: Ukupna instalirana snaga vjetroelektrana u Danskoj od 2001. do 2013.

Danska ima cilj od 50% elektri?ne energije iz vjetra do 2020. godine, te se o?ekuje da ?e taj cilj i ispuniti. Danska ukupno ima 4.772 MW vjetroelektrana, 1.271 MW priobalnih i 3.501 MW na kopnu. Vode?i isporu?ioci vjetroagregata na tr�i�tu su Vestas i Siemens dok manji udio ima Nordex.

U o�ujku 2012. godine je Danski parlament prihvatio novi energetski dogovor za period do 2020. prema kojem je postavljen cilj od 1.800 MW novih vjetroelektrana na kopnu i 1.500 MW na moru ?ime bi se postigao cilj od 50% elektri?ne energije iz vjetra na godi�njoj razini. Definirane su i priobalne vjetroelektrane koje ?e biti izgra?ene u tom periodu.

Dugoro?no gledano kada se dostigne cilj od 50% Danska ?e morati napraviti dodatne revizije tehni?kog i regulatornog okvira za integraciju vjetroelektrana u energetski sutav, te pove?ati udio vjetra u sustavima podru?nog grijanja kao mjeru pohrane vi�ka energije.

Idu?e godine se o?ekuje izgradnja 200 do 300 MW kopnenih vjetroelektrana, dok novih priobalnih ne?e biti do 2017. godine.

Prvi dio mo�e se pro?itati�ovdje, a drugi ovdje.