Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Aktualno

Koliko Hrvatska proizvodi elektri?ne energije iz pojedinog izvora energije? E-mail
Autor Leo Jerki?   
Ponedjeljak, 30 Lipanj 2014 21:27

Hrvatska je tokom 2012. godine iz obnovljivih izvora energije (bez velikih hidroelektrana) proizvela 510,75 GWh elektri?ne energije, što je bilo dovoljno za pokrivanje 4,9% ukupne proizvodnje elektri?ne energije.

Hrvatska godišnje proizvodi 10.500 do 14.500 GWh elektri?ne energije što je, ovisno o godini dovoljno za pokrivanje 58 do 75% potreba za elektri?nom energijom cijele države. Najve?i udio u proizvodnji imaju termoelektrane i toplane, a nakon njih hidroelektrana pri ?emu se u ekstremno dobrim hidrološkim godinama zna dogoditi da se više elektri?ne energije proizvede iz hidroelektrana. Ostatak potrošnje se pokriva uvozom elektri?ne energije pri ?emu se u bilancu vlastite proizvodnje mora uzeti u obzir proizvodnja iz nuklearne elektrane Krško koja godišnje Hrvatskoj isporu?uje oko 2.500 GWh elektri?ne energije. Time se dolazi do brojki od 70 do 90% elektri?ne energije proizvedene iz vlastitih izvora elektri?ne energije (uklju?uju?i Krško), što je još uvijek premala brojka s obzirom da Hrvatska ima potencijale da bude neto izvoznik elektri?ne energije. Dodatno se zbog starosti ve?ini termoenergetskih postrojenja bliži i trenutak dekomisije ili ista zbog male efikasnosti ne proizvode energiju po konkurentnim tržišnim uvjetima.

Kao što se i vidi u tablici proizvodnja iz hidroelektrana zna?ajno i primarno ovisi o tome kakva je hidrološka godina. U tome smislu u zadnjem periodu rekordna je bila 2010. godina. Treba spomenuti da i unato? rekordnoj proizvodnji iz hidroelektrana te godine, ista još uvijek nije bila dovoljna da se iz vlastite proizvodnje pokriju potrebe za elektri?nom energijom u Hrvatskoj. Iz tablice je vidljivo da proizvodnja iz termoelektrana bilježi stalni pad, primarno uslijed izrazito visoke proizvodne cijene iz zastarjelih postrojenja, pa se tih godina naj?eš?e i uvozi više elektri?ne energije. S obzirom na trenutno stanje na tržištu, obnovljivi izvori su jedina šansa da se u relativno kratkom vremenskom periodu smanji uvoz elektri?ne energije s obzirom da njihovo planiranje i izgradnja zahtjevaju zna?ajno manje vremena od velikih termoenergetskih postrojenja.

Energetska bilanca elektri?ne energije (GWh)

Godina

2007.

2008.

2009.

2010.

2011.

2012.

2011./12.

2007.-12.

GWh

%

Proizvodnja

12245,1

12325,6

12777,1

14105

10830,3

10557,4

-2,5

-2,9

Hidroelektrane

4400,2

5325,9

6814,4

8435,2

4620

4801,2

3,9

1,8

Vjetroelektrane

34,9

39,9

54,2

139,1

201

328,7

63,5

56,6

Solarne fotonaponske elektrane

0

0,1

0,1

0,1

0,1

2,4

2300

 

Termoelektrane

5181,4

4414,3

3422,2

2494,8

2876,6

2513,1

-12,6

-13,5

Javne toplane

2115,5

2085,7

2090,3

2589

2620,7

2529,2

-3,5

3,6

Industrijske toplane

513,1

459,7

395,9

446,8

511,9

382,8

-25,2

-5,7

Uvoz

7811,8

8163,8

7580,7

6682,4

8729,9

9230,8

5,7

3,4

Izvoz

1450,7

1586,9

1898,6

1917,4

1032,6

1601,8

55,1

2

Ukupna potrošnja

18606,2

18902,5

18459,2

18870

18527,6

18186,4

-1,8

-0,5

Tablica 1: Proizvodnja i potrošnja elektri?ne energije po tipu elektrane u GWh

Ve?inu proizvodnje iz novih obnovljivih izvora energije ?ine vjetroelektrane (328 GWh) kojih je tokom 2012. bilo otprilike 180 MW, a sada ih je u pogonu (probnom ili punom) 350 MW, te ?e ih uskoro biti nešto preko 400 MW. Stoga se može o?ekivati veliki rast proizvodnje iz istih. To je o?ito i iz podataka za proizvedenu elektri?nu energiju iz vjetroelektrana tokom prva ?etiri mjeseca ove godine kada je proizvedeno 272 GWh elektri?ne energije, što zna?i da bi do kraja godine proizvodnja mogla dosti?i i 1.000 GWh ?ime bi samo iz vjetroelektrana pokrili možda i 10% ukupne proizvodnje elektri?ne energije u Hrvatskoj, i nekoliko postotaka manje ukupne potrošnje elektri?ne energije.

Drugi obnovljivi izvori energije proizvode puno manje elektri?ne energije, pri ?emu se iz biomase 2012. proizvelo 92 GWh elektri?ne energije (s obzirom na nove elektrane u pogonu bi ta cifra ove godine mogla do?i do 150 GWh), iz malih hidroelektrana 88 GWh (cifra koja bi trebala ostati na manje više istoj razini i ove godine), a iz solara je 2012. godine proizvedeno 2,4 GWh što bi ove godine trebalo biti zna?ajno više s obzirom na ukupnu instaliranu snagu solarnih elektrana kojih sada ima skoro 30 MW. Prema tome ?e proizvodnja iz solarnih elektrana porasti i preko deset puta na otprilike 30 GWh elektri?ne energije. Iako je to veliki rast, još uvijek je ta brojka puno manja od ukupnog potencijala solarnih elektrana u Hrvatskoj iz kojeg bi se bez problema moglo proizvoditi i nekoliko stotina puta više elektri?ne energije godišnje.

Ukupno gledano bi tako proizvodnja iz novih obnovljivih izvora energije mogla pokriti nekih 12 do 13% ukupne proizvedene elektri?ne energije u Hrvatskoj što uop?e ne zvu?i loše, ali je ipak puno manja ako se u obzir uzme ukupna potrošnja elektri?ne energije u Hrvatskoj pri ?emu je udio dosta manji, te ?e iznositi nekih 6 do 7%.

Zajedno sa hidroelektranama bi se tako iz obnovljivih izvora energije moglo zadovoljiti i 50% ukupnih potreba za elektri?nom energijom u Hrvatskoj (ukoliko je dobra hidrološka godina, a ova po svemu sude?i to i jest) što je respektabilna brojka. Me?utim na tome ne bi trebalo stati, barem dok Hrvatska ne po?ne izvoziti više elektri?ne energije nego što je uvozi. Tokom prosje?ne hidrološke godine, kao što je recimo bila 2012. bi ipak ukupna proizvodnja iz obnovljivih izvora energije bila puno skromnija, te bi pokrila manje od tre?ine ukupne potrošnje elektri?ne energije u Hrvatskoj odnosno nekih 50% proizvodnje elektri?ne energije.

Bilanca proizvodnje i potrošnje elektri?ne energije jasno pokazuje veliki daljnji potencijal rasta investicija u obnovljive izvore energije, tim prije što je ve?ina tehnologija postala tržišno konkurentna. Hrvatska na taj na?in može postati neto izvoznik elektri?ne energije i to na na?in da se sva elektri?na energija proizvodi iz obnovljivih izvora energije, uklju?uju?i velike hidroelektrane. Daljnjim pametnim razvojem pametnih mreža i ciljanim ulaganjem u nekoliko reverzibilnih hidroelektrana Hrvatska bi u sljede?ih dva desetlje?a mogla 100% svojih potreba za elektri?nom energijom proizvoditi na ekološki prihvatljiv i ekonomski isplativ na?in.

Tags:     hrvatska      proizvodnja      elektri?na energija      hidroelektrane      vjetroelektrane      termoelektrane      solar      energetska bilanca      GWh
 

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Vaš e-mail:
Naslov:
Komentar:
  Verifikacijska rijeÄŤ. Samo mala slova bez razmaka.
Verifikacija:

Vjetroelektrane za po?etnike

VE u regiji

Nove tehnologije

Podržavate li izgradnju vjetroelektrana u vašoj regiji?