Aktualno
![]() |
Autor Edo Jerki? | ||||||
Ponedjeljak, 15 Studeni 2010 14:22 | ||||||
Stranica 3 od 4
Isto tako, zbog nepostojanja pravog tržišta elektri?ne energije, kao ni nezavisnog i odvojenog operatora prijenosnog sustav (kao što jei postaje praksa u drugim zemljama), priklju?ak na elektroenergetsku mrežu visokog napona (svaka vjetroelektrana preko 10 MW) ovisi o odluci stru?njaka HEP-a, uz naravno prethodno odra?enu analizu mogu?nosti priklju?ka na mrežu od strane jedne od nekoliko priznatih institucija/tvrtki (koje prihva?a HEP). Simptomati?no je pri tome da se broj megavata koji se poti?u do 2010. kao i broj megavata koji se prema studiji EIHP mogu priklju?iti na prijenosnu mrežu HEP-a poklapaju na 360. Istovremeno, stru?njaci iz drugih institucija smatraju da bi se mogu?nosti priklju?ka trebale odre?ivati sukladno lokacijkoj odre?enosti vjetroelektrane, a ne na razini cijelog sustava. Time je HEP stavljen u poziciju da može kroz dodjeljivanje prethodne elektroenergetske suglasnosti odre?ivati koji ?e se projekti priklju?iti na mrežu i koji samim time uop?e mogu zatražiti ugovor o otkupu elektri?ne energije. Iako zakonski postoji neovisni regulator tržišta elektri?ne energije – HERA. Kao i institucija koja bi se trebala brinuti o trgovanju (otkupu i prodaji) elektri?ne energije – HROTE. Na kraju, najnoviji ozbiljan problem svih investitora je želja HEP-a da sudjeluje kao suinvestitor u svim projektima, ali samo kroz vlasništvo na priklju?ak i papire, a ne kao i stvarni partner – ili pojednostavljeno od investitora u vjetroelektranu se traži da plati priklju?ak (što je u redu i u skladu s op?eprihva?enom praksom), ali i da isti pokloni HEP-u (što je isto savladiva prepreka), te da se cijeli proces izgradnje odvija preko HEP-a kroz sustav javne nabave, gdje HEP odabire izvo?a?a. I to je najve?i problem, jer privatni investitori koji ulažu svoje novce u projekt nisu obavezni provoditi javnu nabavu, ?ime su zna?ajno efikasniji od HEP-a kod kojega taj proces može trajati i dvije godine, a da ne govorimo o tome da za svoj novac investitori ne?e dopustiti da im HEP odre?uje tko ?e izvoditi radove – jer sasvim je jasno da u takvom sustavu privatni investitor može pro?i kao „bos po trnju“. Još jedan objektivan i veliki problem je nepostojanje mehanizma odvajanja „ozbiljnih“ od „neozbiljnih“ investitora. Time se stvara veliki pritisak na HEP u smislu priklju?ka i na lokalne zajednice i županije u smislu prostornih planova za korištenje obnovljivih izvora energije. Stvara se pojava gdje odre?eni developeri kroz Prethodno energetsko odobrenje koje izdaje MINGORP „zauzimaju teren“, te na taj na?in pomo?u jednog papira mešetare lokacijama bez ikakve namjere, znanja i sredstava da taj projekt i razvijaju. Time se dodatno ko?i napredak ozbiljnih investitora i stvara nervoza u odgovornim institucijama koje se teško snalaze u tim situacijama, prije svega zbog nedovoljne stru?nosti u podru?ju obnovljivih izvora.
|
Zadnje vijesti