Isto tako, zbog nepostojanja pravog tr�i�ta elektri?ne energije, kao ni nezavisnog i odvojenog operatora prijenosnog sustav (kao �to jei postaje praksa u drugim zemljama), priklju?ak na elektroenergetsku mre�u visokog napona (svaka vjetroelektrana preko 10 MW) ovisi o odluci stru?njaka HEP-a, uz naravno prethodno odra?enu analizu mogu?nosti priklju?ka na mre�u od strane jedne od nekoliko priznatih institucija/tvrtki (koje prihva?a HEP). Simptomati?no je pri tome da se broj megavata koji se poti?u do 2010. kao i broj megavata koji se prema studiji EIHP mogu priklju?iti na prijenosnu mre�u HEP-a poklapaju na 360. Istovremeno, stru?njaci iz drugih institucija smatraju da bi se mogu?nosti priklju?ka trebale odre?ivati sukladno lokacijkoj odre?enosti vjetroelektrane, a ne na razini cijelog sustava. Time je HEP stavljen u poziciju da mo�e kroz dodjeljivanje prethodne elektroenergetske suglasnosti odre?ivati koji ?e se projekti priklju?iti na mre�u i koji samim time uop?e mogu zatra�iti ugovor o otkupu elektri?ne energije. Iako zakonski postoji neovisni regulator tr�i�ta elektri?ne energije � HERA. Kao i institucija koja bi se trebala brinuti o trgovanju (otkupu i prodaji) elektri?ne energije � HROTE. Na kraju, najnoviji ozbiljan problem svih investitora je �elja HEP-a da sudjeluje kao suinvestitor u svim projektima, ali samo kroz vlasni�tvo na priklju?ak i papire, a ne kao i stvarni partner � ili pojednostavljeno od investitora u vjetroelektranu se tra�i da plati priklju?ak (�to je u redu i u skladu s op?eprihva?enom praksom), ali i da isti pokloni HEP-u (�to je isto savladiva prepreka), te da se cijeli proces izgradnje odvija preko HEP-a kroz sustav javne nabave, gdje HEP odabire izvo?a?a. I to je najve?i problem, jer privatni investitori koji ula�u svoje novce u projekt nisu obavezni provoditi javnu nabavu, ?ime su zna?ajno efikasniji od HEP-a kod kojega taj proces mo�e trajati i dvije godine, a da ne govorimo o tome da za svoj novac investitori ne?e dopustiti da im HEP odre?uje tko ?e izvoditi radove � jer sasvim je jasno da u takvom sustavu privatni investitor mo�e pro?i kao �bos po trnju�.

Jo� jedan objektivan i veliki problem je nepostojanje mehanizma odvajanja �ozbiljnih� od �neozbiljnih� investitora. Time se stvara veliki pritisak na HEP u smislu priklju?ka i na lokalne zajednice i �upanije u smislu prostornih planova� za kori�tenje obnovljivih izvora energije. Stvara se pojava gdje odre?eni developeri kroz Prethodno energetsko odobrenje koje izdaje MINGORP �zauzimaju teren�, te na taj na?in pomo?u jednog papira me�etare lokacijama bez ikakve namjere, znanja i sredstava da taj projekt i razvijaju. Time se dodatno ko?i napredak ozbiljnih investitora i stvara nervoza u odgovornim institucijama koje se te�ko snalaze u tim situacijama, prije svega zbog nedovoljne stru?nosti u podru?ju obnovljivih izvora.