Uzroci? Popularno bi bilo re?i da je uzrok u globalnoj financijskog krizi ili u neozbiljnosti investitora, me?utim u tom slu?aju meta bi bila potpuno proma�ena i samo paravan iza kojega se skrivaju neke druge stvari. Da li je to nesposobnost i neobrazovanost ili samo deklarativna opredjeljenost prema obnovljivima � ili pak kombinacija svega navedenoga, te�ko je re?i. Jer, iako su se posljedice krize u industriji vjetra na globalnoj razini osjetile one ukupno gledano nisu bile negativne. Broj instaliranih vjetroagregata je i dalje u porastu i opet se ru�e novi rekordi, a kriza je samo natjerala neke velike tvrtke iz drugih grana industrije koje su u velikom padu (npr. cementare) da svoje zna?ajne resurse usmjere u nove, profitabilne i financijski sigurne projekte � kao �to su vjetroelektrane.

Ako bi i�li malo u detalje, moglo bi se re?i da je za puno problema odgovaran nezadovoljavaju?i pravni okvir za obnovljive. Jer unato? dono�enju pravilnika o obnovljivima i samim time reguliranju nekih stvari (kao �to su tarife) i procesa (kao �to je dobivanje statusa povla�tenog proizvo?a?a elektri?ne energije) ipak je ostalo i previ�e rupa � na neke od kojih je Zajednica obnovljivih izvora energije pri HGK i upozoravala prije dono�enja tih prvih pravilnika. Prvenstveno se to odnosi na ?injenicu da su drugi zakoni, koje se mora uva�avati kao oni iz kojih su proistekli pravilnici potpuno neadekvatni, te ne uva�avaju posebnosti ovih izvora energije. To se odnosi na Zakon o gradnji i Zakon o energiji pri ?ijem pisanju obnovljivi izvori energije nisu bili aktualni, te se samim time nije uva�ila posebnost tih tehnologija. Danas takvi zakoni i pravilnici ote�avaju izvo?enje projekata obnovljivih izvora energije do jedne granice koja je u ve?ini slu?ajeva na rubu apsurda. Samim time je jasno da bi prava, a ne samo deklarativna opredjeljenost za obnovljive trebala podrazumijevati i jedan sveobuhvatan i sasvim jasan i nedvosmislen zakon o obnovljivim izvorima energije koji bi uva�avao sve specifi?nosti svake pojedine tehnologije i koji bi uva�avao dostupnost svakog odre?enog izvora na podru?ju Hrvatske.

Tako?er, s obzirom na nejasan zakonski okvir u razvoju projekata se malo malo nailazi na te�ke probleme i dugotrajne zastoje u pojedinim institucijama koji tra�e izuzetno puno vremena i �ivaca zbog skoro pa nepostoje?e koordinacije me?u ministarstvima � �to ?esto mo�e zavr�iti na samovolji pojedinih referenata u jednom od nadle�nih ministarstava.