Kada bi drvo poku�alo zaustaviti vjetar, slomilo bi se, ka�e stara afri?ka poslovica. Kod nas, niti ?ovjek ne mo�e zaustaviti vjetar, ali su mje�tani, po prvi puta u povijesti zamalo sru�ili projekt vjetroelektrane na referendumu.

Naime, unutar lokalnih zajednica sve vi�e ja?a bunt i pobuna protiv gradnje novih vjetroelektrana. Slaba ili gotovo nikakva korist koju takvi projekti zna?e za obli�nje stanovnike dovode do opiranja mje�tana, koji onda navode neutemeljene i subjektivne razloge protiv vjetroelektrana kao �to su vizualno nagr?ivanje prostora koje �teti turizmu ili straha vinara da ?e "divovski" vjetroagregati ugroziti proizvodnju vina.

Vra?aju?i se u povijest gradnje vjetroelektrana kod nas, vidljivo je da su prve elektrane uglavnom bile po�te?ene otpora lokalnog stanovni�tva jer bi se gradile na izoliranim, kr�ovitim i slabije naseljenim podru?jima (iznimka je otok Pag). Problemi uglavnom nastaju kada se polja vjetroagregata po?inju pribli�ivati ku?ama stanovnika. NIMBY efekt ("Not In My Back Yard" � Ne u mom dvori�tu) naziv je za efekt koji se javlja kada su ljudi svjesni da je ne�to potrebno, ali se zbog nedostatka informacija boje i odbijaju da to bude u njihovom dvori�tu. U Francuskoj su svojedobno odba?eni svi projekti vjetroeketrana zbog izrazitog NIMBY efekta me?u tamo�njim stanovni�tvom.

Proces i tijek gradnje vjetroelektrana kod nas je sli?an od samih po?etaka (kada je izgra?ena vjetroelektrana Ravne na otoku Pagu) pa do danas, s tom razlikom �to je sve do nedavno va�ila zabrana gradnje vjetroelektrana na otocima, a zabrana jo� uvijek va�i u priobalnom podru?ju. Iskustva mje�tana su uvijek pozitivnija kada se radi o doma?oj investiciji i kada se ugra?uje doma?a oprema (npr. vjetroelektrana Pometeno Brdo u vlasni�tvu Kon?ara), kada se oprema proizvodi lokalno (npr.�stupovi za vjetroelektranu Jelinak su proizvedeni u splitskom brodogradili�tu) ili kada su u samim gra?evinskim radovima postavljanja opreme (stupovi i turbina) zaposlene doma?e firme. Op?ina na ?ijem podru?ju se nalazi vjetroelektrana po zakonu dobiva jednu lipu po svakom proizvedenom kilovatsatu struje �to im, ovisno o veli?ini vjetroelektrane, u prosjeku donosi oko pola milijuna kuna prihoda u prora?un.

Postoje i negativniji primjeri projekata gradnja vjetroelektrana. Odabir lokacije, pomije�an sa�nepo�tivanjem stavova lokalnog stanovni�tva i ne komuniciranje projekta putem javnih rasprava, recept je za neuspjeh projekta i pobunu lokalne zajednice.

Na poluotoku Pelje�cu je ve? izgra?ena vjetroelektrana na brdu Ponikve (bez prosvjeda mje�tana), ali je nova planirana vjetroelektrana ?u?in nai�la na otpor lokalnih udruga nakon �to je strate�ka studija �upanije preporu?ila da se ne postavlja vjetroelektrana na tome podru?ju. Usprkos tome, investitor je nastavio projekt (trasiranje cesta) �to je dodatno navuklo bijes mje�tana poluotoka, koji sada ?ak sumnjaju da je direktiva za gradnju ove vjetroelektrane stigla iz redova dr�avne vlasti.

Planirana vjetroelektrana Fu�ine, u Gorskom kotaru, postala je novo mjesto prijepora izme?u potencijalnih investitora �i goranske javnosti (koji su dobili potporu stru?njaka, ekologa, Hrvatskih �uma, pa i nekih politi?kih stranaka) jer je vjetroelektrana planirana na podru?ju obraslom visokim i zakonom za�ti?enim samoniklim �umama. Na javnoj raspravi je proklju?ao veliki otpor prema gradnji vjetroelektrane (ponajvi�e zbog neslaganja oko odabira lokacije), ��to je ?ak dovelo i do potpisivanja liste za organizaciju referenduma. Na referendumsko pitanje se preko 80 posto stanovni�tva izrazilo protiv gradnje vjetroelektrane. Po zakonu, referendum nije uspio jer je iza�lo ne�to manje od polovice stanovni�tva, ali je cijeli projekt na kraju odba?en jer je studija utjecaja na okoli� lokaciju vjetroelektrane proglasila neprihatljivom za okoli� i ekolo�ku mre�u, te da u bitnom naru�ava interes lokalnog stanovni�tva. Zanimljivo je da protivnici projekta nisu na?elno protiv vjetroelektrana i da bi prihvatili promjenu lokacije.

I na primjeru vjetroelektrane Bru�ka kod Benkovca su mje�tani nezadovoljni pona�anjem investitora. Pokrenuta je peticija "Za zvukove �ivota, a ne vjetroelektrana" ?iji pokreta? isti?e da ovo nije samo zemlja golog i neplodnog kamena u kojem �ivi par star?i?a, kako im je navodno rekao investitor. Na istom primjeru se pokazalo da i ono �to je mje�tanima prezentirano na javnoj raspravi, na kraju nije provedeno u praksi (umjesto �est, postavljeno osam vjetroagregata). Mje�tane brine i utjecaj na prirodu koja je navodno uni�tena u mnogo �irem podru?ju nego je to predvi?eno Studijom utjecaja na okoli�, a niti stru?njaci se ne mogu slo�iti koliki je utjecaj vjetroelektrana na ptice i �i�mi�e.

Do danas je izgra?eno svega 14 vjetroelektrana ukupne instalirane snage oko 250 MW. U Registru projekata i postrojenja, koje vodi Ministarstvo gospodarstva, danas je upisano 90 vjetroelektrana ukupne snage 3810 MW, ali je dr�ava nedavno postavila limit na 400 MW do 2020. godine, ?ime je prakti?ki zako?en daljnji razvoj projekata vjetroelektrana. Cilj do 2020. je revidiran (prema jo� uvijek va�e?oj energetskoj strategiji iznosi 1200 MW), a kao jedan od temeljnih razloga se navodi manjak koristi od ovakvih projekata za lokalnu zajednicu.

Iskustva vani pokazuju da lokalno stamovni�tvo ima ve?ih koristi od vjetroelektrana kada se mje�tani udru�e u energetske zadruge i sami postanu (su)vlasnici vjetroelektrana, a polako i kod nas ja?a ovaj trend u sektoru obnovljivih izvora energije. Uz visoku doma?u komponentu opreme (Kon?arev vjetroagregat sadr�i preko 80 posto doma?e komponente), to bi pokrenulo doma?u industriju (brodogradili�ta, metaloprera?iva?i) i na kraju zna?ilo i i vi�e zaposlenih doma?ih radnika. Novac od proizvodnje elektri?ne energije bi se zadr�ao lokalno, i dijelio me?u zadrugarima. Najvi�e primjera takvih "zadru�nih" vjetroelektrana je u Danskoj (najpoznatija Middelgruden kod Kopenhagena), gdje su gra?ani vlasnici tri ?etvrtine svih vjetroelektrana. U Njema?koj je polovica svih elektrana na obnovljive izvore energije u vlasni�tvu gra?ana ili zadruga.

Uklju?enje gra?ana kroz energetske zadruge i druge smjernice za aktivno uklju?ivanje lokalnog stanovni�tva u projekte vjetroelektrana, kako bi oni sami imali koristi od istih, razraditi ?e se u sklopu trans europskog projekta WISE, u kojemu su UNDP i Dubrova?ka razvojna agencija (Dunea) provedbeni partneri za Hrvatsku. Projekt je zapo?eo u svibnju sastankom partnera u Dubrovniku i trajati ?e idu?e 2,5 godine. Novosti oko projekta mo�ete dalje pratiti na ovoj stranici (www.vjetroelektrane.com) ili na webu UNDP-a.

Pelje�ac, Fu�ine i Bru�ka samo su neka od mjesta na kojima se pojavio otpor lokalnog stanovni�tva za gradnju vjetroelektrana. Ovi primjeri str�e kao upozorenje drugima, da mje�tani, ako nisu na vrijeme i od po?etka uklju?eni u projekt, ne?e dvojiti koji odgovor zaokru�iti na referendumsko pitanje.