Svjetsko vije?e za energiju vjetra (GWEC) je objavilo svoj pregled tr�i�ta vjetroelektrana u svijetu prema kojem se o?ekuje daljnji trend diverzifikacije tr�i�ta koji je zapo?et prije nekoliko godina i koji bi se trebao nastaviti tokom idu?ih nekoliko godina.

Nova tr�i�ta izvan OECD-a ?e se nastaviti pojavljivati, pri ?emu ?e neka imati va�an utjecaj na ukupne tr�i�ne brojke. Unutar OECD tr�i�ta se o?ekuje sve ve?a borba �to se ti?e poticaja za vjetroelektrane, po�to one u udjelu na tr�i�tu dolaze u dvoznamenkaste brojke, a potra�nja za energijom stagnira ili pada. Zbog toga se ve?ina rasta o?ekuje izvan OECD tr�i�ta.

Konkurencija sa proizvodnjom iz fosilnih goriva ?e se nastaviti i dokle god se ne postavi svjetska cijena na emisija stakleni?kih plinova, vjetroelektrane a i obnovljivi izvori energije ?e biti u nepovoljnom polo�aju. Ipak, po?eo je razvoj regionalnih i dr�avnih tr�i�ta stakleni?kih plinova iako ?e trebati jo� vremena da ista po?nu utjecati na tr�i�te. �Zlatno doba plina� se po svemu sude?i ne?e dogoditi s obzirom na utjecaje na okoli� i klimu istoga, pogotovo kod moderne proizvodnje plina �frackingom� koja je krenula u SAD-u. Isto tako je cijena plina po?ela rasti, te uz politi?ke probleme u pojedinim regijama gdje su velika nala�i�ta plina dolazi do ve?e konkurentnosti cijena iz samih obnovljivih izvora energije.

Konkurentnost vjetroelektrana sa tradicionalnim izvorima energije je velika prednost u Brazilu, Ju�noafri?koj Republici, Turskoj i Meksiku gdje se izravno nose sa fosilnim elektranama koje dobivaju velike poticaje. Vjetroelektrane su tako u Ju�noafri?koj Republici 30% jeftinije nego termoelektrane na ugljen koje financira Svjetska banka.� Ali s obzirom da nema svjetske klimatske politike, odnosno poticaja, dr�avni i regionalni poticaji su jo� uvijek glavni pokreta? razvoja vjetroelektrana. U SAD-u tr�i�te radi na principu toplo-hladno ovisno o poticajima, Kina pak konstantno raste zbog poticaja, dok� se u EU jo� vodi debata oko klimatskih ciljeva koji spre?avaju perspektivni rast. Stoga se procjenjuje da ?e rast tr�i�ta tokom idu?ih pet godina biti ponajvi�e u Aziji, Latinskoj Amertici i Africi gdje se o?ekuje brzi rast zbog jakog ekonomskog rasta i pove?anja potra�nje za energijom.

Slika 1: Predvi?anje za svjetsko tr�i�te vjetroelektrana od 2014-2018.

Kao �to se vidi na grafu iznad, ove godine se o?ekuje oporavak tr�i�ta i rast istoga za 34,0% na nekih 47,3 GW. To ?e se ponajvi�e posti?i zbog oporavka tr�i�ta Sjeverne Amerike i rasta Azije, te sve ve?eg probijanja tr�i�ta Meksika, Brazila i Ju�noafri?ke Republike. Nakon ove godine se o?ekuje polagani daljnji rast tr�i�ta u iznosu od 6-10% do 2018. godine. Ukupna instalirana snaga bi se trebala udvostru?iti do 2018., sa dana�njih 300 GW na skoro 600 GW.

Slika 2: Godi�nje instalacije vjetroelektrana po regijama u periodu od 2014. do 2018.

Na grafu su prikazane procijenjene instalacije po regijama do 2018. godine, iz ?ega se vidi da ?e�najvi�e rasti tr�i�ta na Bliskom Istoku i Africi, te Latinskoj Americi ?iji ?e ukupni udio ipak biti jo� relativno mali. Najvi�e instalacija godi�nje uz konstantan rast se pak o?ekuje u Aziji, dok ?e Europa i Sjeverna Amerika manje vi�e stagnirati.

Ova procjena predvi?a rast tr�i�ta u skladu sa umjerenim scenarijom koji je predstavljen u zadnjem dokumentu imena "Svjetski pogled na energiju vjetra" koji je objavljen 2012. godine. Kako bi se vratio jaki rast iz pro�log desetlje?a potrebno je uspostaviti ili obvezuju?e tr�i�te stakleni?kih plinova na svjetskoj razini ili se treba desiti neo?ekivano veliki rast potra�nje i ekonomije, ali nijedno od toga nije vjerojatno u idu?ih pet godina.

CIjeli izvje�taj na engleskom u PDF formatu dostupan je na�GWEC.net.