Po?etkom ove godine potiho se desila izmjena jedne vrlo bitne zakonske odredbe povezane sa izgradnjom vjetroelektrana. I to one koja je definirala za�ti?eni obalni pojas - odredba koja je izri?ito zabranila gradnju vjetroelektrana na otocima. Takva zakonska odredba stupila je na snagu jo� 2004. godina u Uredbi o ure?enju i za�titi za�ti?enog obalnog podru?ja mora. U tome trenutku u fazi razvoja bilo je nekoliko vjetroelektrana na otocima, jedna ?ak i pred lokacijskom dozvolom. Me?utim svi ti projekti su tada obustavljeni, a otocima je uskra?ena mogu?nost razvoja ovakvih projekata, iako su upravo otoci mjesta sa najboljim potencijalom vjetra i najve?om potrebom za elektri?nom energijom i investicijama.

Od 2007. godine za�ti?eno obalno podru?je mora bilo je iznova definirano u tada novom Zakonu o prostornom ure?enju i gradnji. U njemu se za�ti?eni obalni pojas (ZOP) definirao kao pojas kopna 1000m od obalne linije, pojas mora 300m od obalne linije, i svi otoci. S obzirom da je definirano da se unutar ZOP-a, izme?u ostaloga, ne smiju graditi vjetroelektrane, time je ova zakonska odredba prije?ila gradnju vjetroelektrana na otocima. Me?utim, Zakon o prostornom ure?enju i gradnji je prestao va�iti 31.12.2013. godine, a zamijenili su ga novi zakoni: Zakon o gradnji, Zakon o prostornom ure?enju i Zakon o gra?evinskoj inspekciji.

U novom Zakonu o prostornom ure?enju, ?lanak 45, ZOP se definira kao pojas kopna 1000m od obalne linije i pojas mora 300m od obalne linije. Ali bez posebnih referenci na otoke. Iz toga proizlazi da je gradnja vjetroelektrana na otocima opet postala mogu?a, ali na podru?jima koja su udaljena 1000m od obalne linije.

U ?lanku 48 istoga zakona i nadalje se jasno ograni?ava "iskori�tavanje snage vjetra za elektri?nu energiju" unutar podru?ja ZOP-a.

S obzirom na potencijale vjetra kojima otoci raspola�u, kao i potrebu za elektri?nom energijom na istima, ovo bi trebao biti signal lokalnim zajednicama da u prostorne planove na otocima, tamo gdje to ima smisla, ugrade i podru?ja za iskori�tavanje energije vjetra, te time potaknu razvoj vjetroelektrana.

Za ovakvu promjenu zakonske regulative zalagali su se mnogi tokom zadnjih godina, a malo prije izmjene zakonske odredbe poziv na izmjenu iste upu?en je i sa konferencije o energetskim zadrugama na otoku Krku. Izme?u ostalih, ovakav razvoj doga?aja svojedobno je, kao tek postavljena ministrica za�tite okoli�a najavila i Mirela Holy, iako nije dovoljno dugo ostala na poziciji da bi isto i provela.

Ipak, ostaje problem nespretne i nedovoljno precizne formulacije u zakonu o"iskori�tavanju snage vjetra za elektri?nu energiju", koja u obzir ne uzima rastu?e i nadolaze?e tr�i�te malih vjetroagregata za primjenu u urbanim sredinama.

Mo�da vjetroelektrana Ravne1 na otoku Pagu ipak ne?e ostati i jedina hrvatska vjetroelektrana na otocima u godinama koje dolaze.