Nakon pro�logodi�njeg pada godi�nje instalirane snage vjetroelektrana u svijetu nakon rekordne 2012. godine, ove godine se o?ekuje stabilizacija i porast instalacija vjetroelektrana u SAD-u i Kini, te nadolazak nekih novih tr�i�ta.

Pro�la godina je bila prva u zadnjem desetlje?u u kojoj je tr�i�te vjetroelektrana palo i to ponajvi�e zbog pada tr�i�ta SAD-a, te donekle stagnacije Kineskog tr�i�ta.

Ova godina bi trebala biti mnogo bolja, iako mo�da ne kao rekordna 2012., pri ?emu se o?ekuje stabilizacija i rast tr�i�ta u SAD-u i Kini, te rast nekih nadolaze?ih tr�i�ta. Prema GWEC-u ove godine bi se trebalo instalirati 45-48 GW vjetroelektrana. Najve?a nepoznanica je tr�i�te SAD-a. U Europi tr�i�te i nadalje guraju Njema?ka i Velika Britanija, uz pomo? tr�i�ta �vedske, Danske i Finske, te Poljske i Turske, dok se od Kine o?ekuje novi rast. U nastavku ?lanka se prezentira procjena analiti?ara po pojedinim regijama svijeta.

Europa � dva glavna tr�i�ta i naglasak na priobalnom sektoru

U Europi se ove godine o?ekuje stagnacija tr�i�ta zbog promjene sustava poticaja i politike u mnogim dr�avama. Trebalo bi biti instalirano oko 2 GW priobalnih vjetroelektrana, pri ?emu ?e ve?ina biti u Njema?koj i Velikoj Britaniji, a koje su sve vi�e u fokusu interesa. Primje?uje se poja?an razvoj projekata u sjevernim podru?jima koja zahtjevaju od developera i dobavlja?a da promjene strategije na tr�i�tima uslijed druga?ijih uvjeta vjetra, a koji zahtijevaju implementaciju novih tehnologija.

Europsko tr�i�te vjetroelektrana se tako prebacuje sa usporenih tr�i�ta na jugu kao �to su �panjolska i Italija na tr�i�ta na sjeveru kao �to su Njema?ka i Velika Britanija, te Norve�ka, Finska, �vedska i druge sjeverne zemlje. Osim njih o?ekuje se daljnji rast tr�i�ta Turske i Francuske.

Ipak, potrebna je stabilizacija sektora i to posebno priobalnog, po�to Njema?ka ima problema sa izgradnjom priklju?aka na elektroenergetsku mre�u, a zbog ?ega je smanjen i cilj za 2020. godinu sa 8 na 6,5 GW priobalnih vjetroelektrana. S druge strane zbog reforme tr�i�ta u Velikoj Britaniji (uvo?enje feed-in-tarife) su RWE, Scottish Power i Centrica odustali od ogromnih projekata u sektoru. Zbog toga su se pojavile bojazni da i Velika Britanija ne?e uspjeti posti?i cilj od 10 GW priobalnih vjetroelektrana do 2020. godine, �to je ve? bio smanjeni cilj od po?etnih 18 GW.

Najve?i problem Europske Unije je ipak nepostojanje obnovljivih ciljeva iza 2020. godine, a rje�enje tog problema se ne o?ekuje do 2015. godine, te revizija napretka 2020 ciljeva, koja se tako?er radi ove godine, a koja bi mogla pokazati pora�avaju?e rezultate kod pojedinih dr�ava.

SAD: �ivot nakon PTC-a

Razvoj energije vjetra u Sjedinjenim Ameri?kim Dr�avama je prakti?ki obustavljen u prvoj polovici pro�le godine zbog produ�enja njihove verzije poticaja (PTC � porezne olak�ice za proizvodnju) u zadnji trenutak, ali je aktivnost sko?ila nakon �to je revizijom utvr?eno da PTC dobivaju svi projekti koji krenu u izgradnju idu?e godine.

Ove godine se o?ekuje rast tr�i�ta, koje ipak ne?e biti na razini 2012. godine kada je instalirano rekordnih 13 GW. Tako MidAmerican kani izgraditi 500 MW vjetroelektrana u Iowi ove godine, Iberdrola Renewables u razvoju ima vi�e od 500 MW, te ?e uskoro dovr�iti vjetroelektranu Baffin snage 202 MW.

Postoji zabrinutost o dugoro?noj budu?nosti tr�i�ta vjetroelektrana u SAD-u zbog nepostojanja sigurnosti u dugoro?na investiranja na doma?em tr�i�tu. Postoji prijedlog reformi energetskih poreza koji bi mogao popraviti situaciju, ali zbog nadolaze?ih izbora za Kongres, te �ire pri?e oko cijelih reformi ne o?ekuje se veliki napredak do 2015. godine.

Iako je PTC glavni pokreta? razvoja, u SAD-u postoje i RPS-ovi (portfelj kojim se nala�e da odre?eni dio proizvodnje elektri?ne energije mora biti iz obnovljivih izvora energije) koje trenutno koristi Kalifornija, a uskoro ih uvode i Michigan, Minnesota i New York koji poti?u daljnji rast sektora.

�

Izvor: www.renewableenergyworld.com