Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Aktualno

Bolje mapiranje priobalnih resursa vjetra sa jednim klikom E-mail
Autor Leo Jerki?   
Ponedjeljak, 23 Prosinac 2013 21:12

Projekt financiran od strane Europske Unije razvija softver koji bi trebao prora?unavati scenarije proizvodnje priobalnih vjetroelektrana.

Europska priobalna industrija vjetra brzo raste, te je u prvih šest mjeseci ove godine instalirala duplo više snage nego u istom razdoblju prošle godine. Ipak još uvijek postoje mnoge nesigurnosti u samom sektoru pri ?emu je jedna od ve?ih razumijevanje kako isplanirati priobalne vjetroelektrane tako da mogu proizvesti najviše mogu?e elektri?ne energije. Nedavno pokrenut projekt kojeg financira Europska Unija radi na potpuno novom softveru s kojim bi se dobili dodatni podaci u toj debati.

Tokom prvih šest mjeseci ove godine je instalirano 277 priobalnih vjetroagregata ukupne snage 1.045 MW koji su usto i spojeni na mrežu. Dodatno je izgra?eno 268 temelja, te je u prvih sedam mjeseci postavljeno 254 vjetroagregata. Stoga se može re?i da sektor dobro napreduje, ali ipak ostaju pitanja. Jedno od njih je slaba mogu?nost predvi?anja efekta zavjetrine vjetroelektrana, odnosno zavjetrine koju rade pojedina?ni vjetroagregati na tako velikom podru?ju.

EERA (Europsko udruženje za istraživanje energije) je odlu?ilo djelovati na tom polju zajedno sa partnerima iz industrije i akademske zajednice. Rezultat toga je projekt EERA-DTOC (dizajnerski alat za klaster priobalnih vjetroelektrana) koji je krenuo s radom u sije?nju prošle godine, te ?e trajati do lipnja 2015. godine. Cilj je dizajnirati softverski model koji ?e poboljšati modeliranje strujanja vjetra na priobalnim vjetroelektranama. Vrlo je pohvalno da se u projekt uklju?ilo osam velikih tvrtci koje upravljaju vjetroagregatima, i to Norveški Statoil i Statkraft, Španjolska Iberdrola, Renewable Energy System (RES) i Carbon Trust iz Velike Britanije, E-On i Hexicon iz Švedske i Bard Engineering iz Njema?ke. Ukupno u projektu sudjeluje 22 partnera od ?ega su ve?ina njih sveu?ilišta i istraživa?ki instituti, uz iznimku Sveu?ilišta Indiana iz SAD-a. Projekt ima budžet oko 3 milijuna eura od ?ega 2,9 milijuna eura dolazi iz EU FP7 programa, a ostatak iz industrije.  Glavni cilj je napraviti robusni model kojem ?e se mo?i vjerovati i koji ?e mo?i prepoznati kada krajnji korisnici naprave pogrešku. Isto tako bi taj softver trebao davati pouzdane podatke, odnosno najvjerojatnije scenarije, te biti jednostavan za korištenje.

Jedna od prvih stvari koja se mora riješiti je optimalno odstojanje izme?u vjetroagregata u istoj elektrani. Ako su dovoljno udaljeni, vjetroagregati imaju više vjetra i nema zavjetrine, ali zato treba više kabela, te se treba procijeniti najisplativije rješenje. To pitanje ?e postati još bitnije kada u pogon u?u plutaju?e vjetroelektrane. Kao drugo bi softver trebao mo?i simulirati kako postoje?e vjetroelektrane utje?u na efikasnost novih elektrana za što dosada nije postojalo potpuno rješenje.

Europska komisija je 2008. predvidjela pove?anje instalirane snage priobalnih vjetroelektrana za 30-40 puta do 2020. u odnosu na tada, i za 100 puta do 2030. Da bi se to postiglo morati ?e se idu?ih godina izgraditi veliki klasteri vjetroelektrana na najboljim lokacijama. Dodatno ?e EERA-DTOC projekt pomo?i u razvoju priobalnih vjetroelektrana prema EU Strateškom energetskom tehnološkom planom kojim se želi ubrzati razvoj i isplativost tehnologija koje ne koriste CO2. Jedan od ciljeva tog plana je razvoj to?nijeg mapiranja resusra vjetra te procjena kapaciteta u Europi uklju?uju?i kompleksna i teška podru?ja.

Sve ove izazove rješava šest radnih grupa, te ?e njihovi reultati biti predstavljeni tokom serije seminara i radionica koje organizira EWEA. Prva radionica je održana u lipnju u Londonu, a druga u Frankfurtu u studenom. Trenuta?no tim radi na integraciji razli?itih dijelova softvera koje treba ujediniti. Za razvoj ?e im trebati još neke dvije godine s time da dodatno žele u softver staviti podatke o realnoj proizvodnji vjetroagregata. S obzirom da su ti podaci uglavnom tajni, koristiti ?e se mjerenja napravljena od strane Fraunhofer Instituta odnosno njihovog broda koji je opremljen sa Lidarom za mjerenje zavjetrine.

Nakon što se skupe svi podaci plan je da softver pro?e kroz 10 do 20 vjerojatnih scenarije te ih usporedi. Developer ?e onda mo?i uzeti ove podatke i procijeniti koliko se elektri?ne energije može proizvesti kojim scenarijem i po kojoj cijeni. Ve? sada postoji 10 modela zavjetrine koji su uspore?eni sa dvije postoje?e priobalne vjetroelektrane, te se sada može objasniti koliko dobro simuliraju te specifi?ne uvjete.

Zadnja stvar na koju ?e projekt morati odgovoriti je tko ?e i kako mo?i koristiti alat. Sam alat ne?e biti besplatan, pošto postoje troškovi korištenja drugih softvera. ?ak i to ne bi trebalo utjecati na korištenje softvera od strane industrije, pošto bi trebao imati neke posebne prednosti, kao i jedinstvenu uslugu koju nitko drugi trenutno ne može ponuditi.

Izvor: www.ewea.org

Tags:     mapiranje resursa vjetra      zavjetrine      priobalni vjetroagregati      priobalna vjetroelektrana      projekt      europska unija
 

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Vaš e-mail:
Naslov:
Komentar:
  Verifikacijska rijeÄŤ. Samo mala slova bez razmaka.
Verifikacija:

Vjetroelektrane za po?etnike

VE u regiji

Nove tehnologije

Podržavate li izgradnju vjetroelektrana u vašoj regiji?