Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Aktualno

E-mail
Autor Leo Jerki?   
Nedjelja, 17 VeljaÄŤa 2013 16:23

Europsko udruženje za energiju vjetra (EWEA) je prije nekoliko tjedana objavilo godišnju statistiku instalirane snage vjetroelektrana u Europi za 2012. godinu. Najzanimljivije podatke koji su objavljeni u godišnjoj statistici možete pro?itati u nastavku.

Tokom 2012. je u Europskoj Uniji instalirano 11.895 MW vjetroelektrana (koje su vrijedile izme?u 12,8 i 17,2 milijarde eura). Instalacije vjetroelektrana u EU u 2012. još nisu pokazale ve?i negativni utjecaj tržišta koji se osjeti od 2011. Ve?ina vjetroelektrana je odobrena i osigurala financiranje još prije krize, te se tek ove godine o?ekuje utjecaj iste, zbog koje se o?ekuje manje instalacija kako ove, tako vjerojatno i idu?e godine. Vjetroelektrane su ?inile 26,5% svih novih instaliranih elektrana u Europi prošle godine, a obnovljivi izvori energije su ?inili 70% svih novih instalacija, odnosno 31,3 GW od 44,9 GW, što je 4% manje nego prošle godine.

Ukupna instalirana snaga elektrana u EU je narasla za 29,2 GW, na ukupno 931,9 GW, od ?ega vjetroelektrane sada ?ine 11,4% što je porast od skoro 1% u odnosu na godinu prije kada su ?inile 10,5%. Ukupna instalirana snaga od 106 GW je 1,6 GW (1,5%) manje od Državni akcijskih planova za obnovljive izvore energije (NREAP) koji su predvidjeli 107,6 GW. Na kopnu je instalirano 101 GW umjesto predvi?enih 101,7 GW (-1%), a na moru je instalirano 4.993 MW umjesto predvi?enih 5.829 MW prema NREAP-u (-14%). Od 2000. do danas vjetroelektrane ?ine 27,7% ukupno instalirane snage novih elektrana, 51,2% iz svih obnovljivih izvora energije i 91,2% kada se sektoru obnovljivih pridodaju i plinske elektrane. EU sektor energetike se stoga još više odmi?e od nafte, ugljena i nuklearki, pri ?emu se svake od navedenih tehnologija više gasi nego instalira.


Slika 2: Instalirana snaga po državama Europe

Godišnja instalacija vjetroelektrana je konstantno rasla zadnjih 12 godina, sa 3,2 GW u 2000. do 11,9 GW u 2012., sa godišnjim rastom od preko 11,6%. Njema?ka ima najviše vjetroelektrana, iza nje slijede Španjolska, Velika Britanija i Italija. Petnaest država EU ima više od 1 GW instalirane snage, uklju?uju?i dvije nove države Poljsku i Rumunjsku. Priobalne vjetroelektrane su ostvarile rekordan rast prošle godine, koji bi trebao biti nadmašen i ove i idu?e godine. U normalnoj godini bi sve vjetroelektrane proizvele 231 TWh elektri?ne energije, ?ime bi se pokrilo 7% potreba za elektri?nom energijom EU-a – porast sa 6,3% prošle godine. Osamnaest država kasni sa svojim planovima za razvoj vjetroelektrana, i to ponajviše Slova?ka, Gr?ka, ?eška, Ma?arska, Francuska i Portugal. Devet država je ispred svojih ciljeva, a naspram EWEA-inih predvi?anja iz 2009., kopnene instalacije su 3 GW iznad o?ekivanja, a priobalne su pak 307 MW ispod o?ekivanja.

Godišnje instalacije 2012.

Tokom prošle godine je instalirano 12.744 MW vjetroelektrana u Europi, od ?ega je 11.895 MW instalirano u Europskoj Uniji. Od 11.895 MW u EU, 10.729 MW je bilo na kopnu, a 1.166 MW na moru. Investicije u vjetroelektrane u EU su iznosile izme?u 12,8 i 17,2 milijarde eura, pri ?emu su kopnene vjetroelektrane privukle 9,4 do 12,5 milijardi eura, a priobalne 3,4 do 4,7 milijardi eura.

Njema?ka je bila najve?e tržište 2012., instalirala je 2.145 MW vjetroelektrana, pri ?emu je 80 MW bilo priobalno. Velika Britanija je na drugom mjestu sa 1.897 MW, pri ?emu je 854 MW bilo priobalno, Italija je tre?a sa 1.273 MW, Španjolska ?etvrta sa 1.122 MW, Rumunjska je instalirala 923 MW, Poljska 880 MW, Švedska 845 MW, te Francuska 757 MW. Od nadolaze?ih tržišta su Rumunjska i Poljska imale rekordne godine, te su obje instalirale oko 7,5% ukupne godišnje instalacije. Priobalne vjetroelektrane su ?inile 10% svih instalacija, što je za 1% više nego godinu ranije.
Vjetroelektrane su ?inile 26,5% svih novo instaliranih elektrana u 2012., što je drugi najve?i udio iza solarnih fotonaponskih sustava koji su imali udio od 37% i ispred plina koji je imao udio od 23%. Od ostalih energenata, elektrana na ugljen je instalirano 3 GW uz udio od 7%, elektrana na biomasu 1,3 GW (3%), elektrana koje koriste koncentriranu solarnu energiju 833 MW (2%), hidroelekrane 424 MW (1%), a elektrana na druge izvore ispod 100 MW. Cijeli pregled možete vidjeti na slici ispod.


Slika 1: Pregled instalirane snage po vrstama elektrana

Ukupno gledano je tokom 2012. instalirano 44,9 GW novih elektrana, što je za 1,5 GW manje od rekordne 2011. Tokom 2012. je zatvoreno 5,5 GW termoelektrana na plin, 5,4 GW termoelektrana na ugljen, 3,2 GW elektrana na naftu i 1,2 GW nuklearnih elektrana. Ovo je prvi puta nakon dvije godine da je više termoelektrana na ugljen zatvoreno nego što je izgra?eno. Što se ti?e obnovljivih izvora energije prošle godine je instaliran 31 GW, te je time petu godinu za redom više od 55% instalirane snage novih elektrana u EU bilo iz obnovljivih izvora energije. Od 2000. je u Europi instalirano 353 GW novih elektrana, od ?ega je 28% vjetroelektrana, a 51% svih obnovljivih izvora energije.

Pri pogledu na neto rast elektrana od 2000., najviše su rasle elektrane na plin (121 GW), vjetroelektrane (96,7 GW), solarne fotonaponske elektrane (69 GW), a neto pad su ostvarile elektrane na naftu (17,4 GW), nuklearne elektrane (14,7 GW) i termoelektrane na ugljen (12,7 GW). Sve druge obnovljive tehnologije (hidroelektrane, biomasa, CSP, elektrane na otpad, geotermalne i oceanske elektrane) su tako?er rasle u instaliranoj snazi tokom tog razdoblja, ali u puno manjem opsegu. Cijeli pregled možete vidjeti na slici ispod. Udio vjetra je od 2000. porastao pet puta što se ti?e postotaka, sa 2,2% na 11,4%. Ukupno gledano su obnovljivi izvori energije porasli za 51%, sa 22,5% na 33,9% udjela.


Slika 3: Neto instalirana snaga elektrana od 2000.

Bliži pogled na instalirane vjetroelektrane

Godišnja instalirana snaga vjetroelektrana u EU je tokom zadnjih dvanaest godina rasla sa 3,2 GW u 2000. do 11,9 GW u 2012., što je godišnji rast od 11%.

U 2000. je godišnja instalirana snaga vjetroelektrana Danske, Njema?ke i Španjolske, koje su za?etnice sektora ?inila 85% ukupne instalirane snage u EU, a prošle godine je ta cifra pala na 32%. Prošla godina je bila rekordna i za priobalne vjetroelektrane, sa 1.166 MW novih vjetroelektrana, ?ime su ?inile 10% godišnjeg tržišta vjetroelektrana EU, što je rast od 1% u odnosu na 2011. Ukupno je u Europskoj Uniji sada instalirano 106 GW vjetroelektrana, što je rast od 12,6% u odnosu na prošlu godinu. Njema?ka je ostala država s najviše vjetroelektrana, a slijede je Španjolska, Italija, Velika Britanija i Francuska. Deset ostalih EU država sa više od 1 GW instalirane snage su Austrija, Belgija, Danska, Gr?ka, Irska, Nizozemska, Poljska, Portugal, Rumunjska i Švedska. Njema?ka sa 31,13 GW i Španjolska sa 22,8 GW ?ine 52% ukupne EU instalirane snage vjetroelektrana. Velika Britanija ima 8,4 GW (8%), Italija 8,1 GW (8%), a Francuska 7,6 GW (7%). Od novih ?lanica EU najviše ima Poljska sa 2,5 GW, te je sada u top 10, a Rumunjska je jedanaesta sa 1,9 GW (1,8%).

Danska je pak država sa najve?om penetracijom energije vjetra u potrošnji elektri?ne energije sa 27,1%, Portugal ima 16,8%, Španjolska 16,3%, Irska 12,7%, a Njema?ka 10,8%. To su ujedno i jedine države sa udjelom preko 10%. Od novih ?lanica EU najve?i postotak ima Rumunjska sa 6,9%.

Ciljevi energije vjetra u EU

Unato?  tome što je dostignuto 106 GW vjetroelektrana, EU zemlje kasne za svojim ciljevima prema Državnim akcijskim planovima za obnovljive izvore energije (NREAP). S druge strane su instalacije novih vjetroelektrana prošle godine bile ve?e nego što je EWEA prognozirala. EWEA je 2009. objavila scenarij rasta prema kojem je EU do kraja prošle godine trebala imati 103 GW vjetroelektrana. Ukupno gledano EWEA predvi?a 230 GW do 2020., dok NREAP predvi?a 213 GW. To pokazuje da je EWEA predvidjela polagani rast tržišta na po?etku i ubrzani rast pri kraju, dok su Zemlje ?lanice predvidjele ve?i rast na po?etku. Cijeli pregled tržišta prema državama možete vidjeti u tablici ispod.


Tablica 1: Pregled instalirane snage vjetroelektrana po državama

Prema tablici je 18 država iza svojih NREAP ciljeva. Najviše zaostaje Slova?ka sa -147 MW ili 98%, Gr?ka sa -772 MW ili 30,6%, ?eška sa 83 MW ili 24,2%, Ma?arska sa -116 MW ili 26,1%, Portugal sa -1.075 MW ili 19% i Francuska sa -701 MW ili 8,5%. S druge strane devet država su iznad svojih predvi?anja, pri ?emu prednja?i Švedska sa 1.336 MW više ili 55%. Ukupno gledano EU kasni 1,6 GW ili -1,5%. Najve?i dio zaostatka dolazi iz priobalnog sektora gdje je minus od 836 MW ili -14%. U usporedi sa EWEA 2009 predvi?anjima su pak kopnene vjetroelektrane u plusu od 3.048 MW ili 3% dok su priobalne u minusu od 307 MW ili 6%.

Izvor: www.ewea.org

Tags:     vjetroelektrane      europa      europska unija      instalirana snaga      njema?ka      španjolska      poljska      rumunjska      italija      francuska      velika britnaija      priobalne vjetroelektrane
 
Komentari (1)
MOGU?E SVJEDO?ENSTVO KAKO SAM DOBIO KREDIT????
1Srijeda, 28 Srpanj 2021 10:20
Marija Magdalena
Srda?an pozdrav svima vama. Zovem se Marija Magdalena, samohrana sam majka troje djece, želim podijeliti opipljivo svjedo?anstvo o tome kako sam dobila kredit od 50,000 eura po kamatnoj stopi od 3% od bogobojazne žene, gospo?e Vladimire Franke, ako zainteresirani ste za zajam molimo kontaktirajte dobrog zajmodavca i uvjeravam vas da je sigurno dobiti zajam od nje u redu? E-adresa za kontakt: (vladimirafinancijskiinvestitor@yahoo.com)

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Vaš e-mail:
Naslov:
Komentar:
  Verifikacijska rijeÄŤ. Samo mala slova bez razmaka.
Verifikacija:

Vjetroelektrane za po?etnike

VE u regiji

Nove tehnologije

Podržavate li izgradnju vjetroelektrana u vašoj regiji?