Main(e) International Consulting LLC je prije nekoliko mjeseci objavio detaljan pregled svih plutaju?ih projekata vjetroelektrana u SAD-u, Europi i Japanu koji vi�u nisu u po?etnoj fazi projektiranja.

U ovom ?lanku ?emo pro?i sve poznate projekte u skra?enom izdanju. Cijeli detaljan pregled mo�ete pro?itati na engleskom.

Uvod

Veliki broj plutaju?ih temelja za vjetroagregate je u razvoju zbog jo� uvijek visokih tro�kova uobi?ajenih priobalnih vjetroagregata, odnosno njihovih fiksnih temelja, te zbog problema s okoli�em i potrebom za tehnologijom kori�tenja energije vjetra u morima s dubinama ve?im od 40 metara.

Glavni razlog za razvoj ove tehnologije je potreba klju?nih tr�i�ta za plutaju?om tehnologijom uslijed slijede?ih razloga:

• 61% morskog potencijala vjetra SAD-a se nalazi na dubinama ve?im od 100 metara
• skoro sav potencijal energije vjetra Japana se nalazi u dubokim morskim vodama
• mnoge loakcije u Europi, posebno kod Norve�ke i na Mediteranu se nalaze u dubokim vodama
• 3. runda projekata priobalnih vjetroelektrana za Veliku Britaniju se nalazi u vodama gdje bi mogla biti potrebna plutaju?a tehnologija

�

Istra�ivanja ove tehnologije traju ve? neko vrijeme, a ve?ina projekata prikazanih ovdje se razvija barem �est godina, te ih sada ima vi�e od 25. Od proizvo?a?a vjetroagregata u projekte su uklju?eni Vestas, Siemens, Areva, Mitsubishi i Fuji Heavy Industries/Hitachi, dok se uskoro o?ekuje i uklju?ivanje Accione, Alstoma i Gamese, te Korejskog Samsunga. Aktivno sudjelovanje toliko velikih svjetskih tvrtki je jasan znak da plutaju?a tehnologija vi�e nije samo u R&D (istra�ivanje i razvoj) fazi, nego da kre?e u aktivno testiranje.

U Europi i Japanu bi se kroz 2-3 godine trebalo pustiti u pogon ve?i broj pilot projekata, te se tako?er o?ekuje komercijalizacija tih projekata tokom 2016. i 2017. godine.

IEC (Me?unarodna elektrotehni?ka komisija) je prije godinu dana po?ela raditi na tehni?kim specifikacijama za� plutaju?e vjetroagregate, te bi se prvi prijedlog istih trebao pojaviti u prosincu 2012. Na prijedlogu rade predstavnici iz Ju�ne Koreje (4 ?lana plus voditelj projekta), Japan (11 ?lanova), SAD (2), Francuska (3), Njema?ka (2), Norve�ka (1), Velika Britanija (2), �panjolska (2) i Ju�noafri?ka Republika (1).

Osim razli?itih projektnih timova i konzorcija tokom zadnjih godinu dana su i vladine i ne-vladine organizacije izdale zahtjeve za prijedlog plutaju?ih vjetroelektrana. ETI iz Velike Britanije je u listopadu pro�le godine tra�io prijedloge za posebnu vrstu platformi za plutaju?e vjetroelektrane. Japanska vlada je izdala tender za pilot projekt plutaju?e vjetroelektrane pokraj Fukushime, a taj tender je dobio konzorcij predvo?en Marubenijem u o�ujku ove godine. IREC (Institut za istra�ivanje energije u Katalonji) iz �panjolske je ove godine lansirao testno podru?je ZEFIR koje ?e do 2015. imati 8 lokacija za testiranje plutaju?ih temelja. SAD-ov Odjel za energiju je pak u o�ujku ove godine izdao poziv na financiranje projekata plutaju?ih temelja, ali za sada samo za po?etnu fazu. O?ekuje se dodatno financiranje koje bi trebao odobriti Ameri?ki Kongres. Ameri?ka savezna dr�ava Maine je pak odobrila tri testna podru?ja u dubokim vodama za testiranje plutaju?ih temelja, a prvi bi trebao biti iskori�ten idu?e godine od strane Sveu?ili�ta Maine na umanjenom modelu.

U dolje prikazanoj tablici mo�e se vidjeti pregled svih projekata koje obra?uje ova studija sa osnovnim podacima (ime, dr�ava gdje se razvija, tehnologija koju koristi, minimalna dubina mora na kojoj se mo�e koristiti i trenuta?ni status razvoja).

�to se ti?e tehnologije plutaju?ih platforma koja se razvijaju za potrebe projekata vjetroelektrana razlikujemo tri osnovne vrste, a to su TLP, Floater i spar, te Semi Sub kao neka podvrsta tehnologije spar.

TLP ili Tension Leg Platform (slobodni prijevod: platforma sa zateznim krakom) ?e se koristiti za vode dubine ve?e od 60 metara. Princip rada TLP-a je stvoriti podvodnu platformu sa silom uzgona umjesto velike koli?ine balasta, kako bi struktura ostala stabilna. Uzgon ima ve?u te�inu od cijele platforme, te tako stvara napetost u vertikalnim kablovima koji onda uspje�no dr�e platformu na lokaciji. Noge, odnosno krakovi se na morsko dno pri?vr�?uju preko betonskog prstena pomo?u sidra. Platforma se dr�i pod vodom kako bi stvorila mali presjek na povr�ini vode, te bi se time smanjio hidrodinami?ki teret koji nastaje utjecajem valova.

Floater ili barge floater (slobodni prijevod: plutaju?a barka) je u industriji nafte poznata i kao poluuronjiva platforma. Glavna prednost ove tehnologije je instalacija, po�to se barka mo�e dovesti do luke i na dubine manje od 10 metara, ?ime se smanjuju tro�kovi instalacije vjetroagregata, jer se sve mo�e izraditi u samoj luci. Glavni problem ove tehnologije je �to se nakon instaliranja na lokaciji pojavljuju veliki izazovi u pogledu ljuljanja, naginjanja i valjanja. Velika povr�ina tako?er predstavlja problem u smislu velikog hidrodinami?kog tereta.

Spar ili spar floater (slobodni prijevod: potporanj u obliku jarbola) ima osnovnu strukturu u obliku cilindra. To je velika cijev koja pluta zbog velike koli?ine zraka na vrhu struktura, a uspravna je zbog velike koli?ine balasta na dnu. Ta cijev mo�e imati du�inu i od 100 metara sa promjerom 8,3 metra. Masa same cijevi tada iznosi 1.500 tona. Spar je za morsko dno pri?vr�?en preko sidri�ta. Glavna mana mu je �to se malo naginje zbog utjecaja gibanja mora i vjetra na strukturu, a problem se rje�ava dodavanjem dodatne mase strukturi. Glavna prednost mu je pak mali presjek na povr�ini mora, te stoga nije posebno osjetljiv na gibanje valova.

Semi sub (slobodni prijevod: poluuronjen) je kombinacija spar i floater tehnologije, a umjesto jednog cilindra ima ih tri, te su oni samo djelomi?no pod vodom. Zbog toga je struktura podlo�na hidrodinami?kim optere?enjima valova. Kako bi se kompenzirala hidrodinami?ka optere?enja semi sub ima dinami?ki balast koji se mo�e prebacivati sa jednog cilindra na drugi, te tako odr�ati stabilnost turbine.