Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Energija vjetra

Značaj i vizija energije vjetra u budućnosti E-mail
Autor Edo Jerkić   

Zbog razvijenosti tehnologije, učinkovitosti i ekonomike, vjetar trenutno izgleda kao najperspektivniji izvor energije budućnosti, ali je već i značajan izvor električne energije sadašnjosti. No, treba priznati i da nije i ne može biti jedino rješenje svih energetskih izazova koje donosi doba u kojem ćemo iscrpiti sva fosilna goriva koja nam je Zemlja stvarala milijunima godina.

Razdoblja bez ili sa manje vjetra će se moći predvidjeti – disperzijom izvora i smanjiti na minimalnu moguću mjeru – ali će se ipak dešavati. Zbog toga svi oni koji rade u industriji vjetra razmišljaju i o upotrebi solarne energije i posebice energiji vode, kao izvoru koji se idealno nadoponjuje s vjetrom (akumulacijske hidroelektrane i pumpno-akumulacijske hidroelektrane su iznimno učinkoviti spremnici energije koji mogu balansirati promjenjivost prozvodnje energije iz vjetroelektrana, kao i promijenjivost potrošnje energije krajnjih kupaca). Također, glavni akteri u industriji vjetra su se okrenuli i drugim tehnologijama spremanja energije (npr. gorive ćelije) kao rješenju koje može pomoći što većem udjelu vjetroelektrana u elektroenergetskom sustavu.

vjetroagregat

Jednom kada se otplati kapitalna investicija vjetroelektrane, tj. kada se njena ukupna vrijednost amortizira – to je uz solarne elektrane najjeftiniji izvor energije. Troškovi goriva su nepostojeći, a troškovi pogona i održavanja minimalni. Da ne govorimo o praktički nepostojećem utjecaju na okoliš, pogotovo u usporedbi s drugim izvorima energije – posebno fosilnim gorivima.

Neke regije su već dokazale da su visoki udjeli vjetroelektrana mogući u današnjim sustavima. Dodatnim razvojem sustava i primjenom nove paradigme upravljanja sustavom, kao i upotrebom drugih obnovljivih izvora energije, te sustava spremanja energije očekuje se da će se granice udjela vjetroelektrana u elektroenergetskim sustavima samo pomicati prema naprijed. EWEA čak predviđa da bi vjetar mogao pokriti i 80% potreba čovječanstva za električnom energijom do 2050. godine.

Predviđanja instaliranih vjetroelektrana do 2014.
Predviđanje razvoja tržišta vjetroelektrana do 2014., izvor: GWEC

Nedavna predviđanja GWEC-a (Global Wind Energy Council) govore o tri milijuna radnih mjesta u industriji vjetra do 2030. godine, i instaliranju po jednog novog vjetroagregata svakih 7 minuta, te ukupnoj instaliranoj snazi od čak 2.300 GW!


Sljedeća dva desetljeća bit će razdoblje velikih promjena u Europskom elektroenergetskom sustavu. Samim time će i zemlje naše regije biti prisiljene pratiti te trendove da bi ostale konkurentne na sve otvorenijem tržištu električne energije, ali i tržištu svih drugih roba i usluga. 42% EU elektrana će u tom razdoblju morati zbog svoje dotrajalosti biti zamijenjeno novim elektranama, a zbog sve veće nestašice fosilnih goriva i sve veće nesigurnosti opskrbe i cijene istih će dosadašnji izvori energije morati biti zamijenjeni novim i dostupnijim izvorima. Taj proces će, zbog neravnomjerne distribucije novih, obnovljivih izvora energije također utjecati na potrebu za otvorenijim tržištem električne energije, ali i stvaranjem sve Europskog elektroenergetskog sustava.

Time bi se i povećala konkurentnost Europe u jednoj od ključnih grana industrije koja mora doživjeti potpunu preobrazbu u 21. stoljeću. Već sada je jasno da se s pozicije obnovljivih industrija uz današnji stadij razvoja tehnologije ciljevi od 20% energije iz obnovljivih izvora energije do 2020. mogu relativno lako dostići.

Novo instalirana snaga vjetroelektrana u Europi do 2020. godine
Godišnji broj novo instaliranih megavata vjetroelektrana do 2020. godine, plavo: nove kopnene vjetroelektrana, zeleno: "repowering" kopnenih vjetroelektrana, svjetlo plavo: nove priobalne vjetroelektrane, izvor: EWEA

EWEA je, isto kao i Bijela knjiga Europske komisije 1997. postavila cilj od 40 GW vjetroelektrana do 2010. godine. Tri godine poslije cilj su povisili na 60 GW do 2010. i 150 GW do 2020. 2003. je EWEA i opet podigla letvicu na 75 GW i 180 GW, a 2007. je uslijed priključenja novih članica EU povisila ciljeve na 80 GW do 2010., 180 GW do 2020., i postavila cilj od 300 GW do 2030. godine. 2009. cilj je dodatno povećan na 230 GW do 2020. i 400 GW do 2030. Istovremeno se krajem 2010. očekuje ukupna instalirana snaga od 82,5 GW.

Razvoj vjetroelektrana do 2030.
Razvoj vjetroelektrana u EU do 2030., usporedba predviđanja Europske komisije (EC), IEA, i EWEA, izvor: EWEA

Ove brojke jasno pokazuju dinamiku kojom vjetroelektrane osvajaju svijet, i dinamiku potpuno nekarakterističnu za postojeće trome elektroenergetske sustave. Time se još više ističe potreba za što hitnijom promjenom paradigme elektroenergetskog sustava i ulaganjima u razvoj istoga – a sve da bi se mogao prilagoditi na vjetar promjena koji donose vjetroelektrane i ostali obnovljivi izvori energije.


CILJEVI

Interesantno je da je prvotni cilj Europske komisije iz 1996. za vjetroelektrane do 2020. postavljen na 12,3 GW instalirane snage, i da je dosegnut dva desetljeća prije roka! Već 2000. godine!

Od tada se scenarij razvoja vjetroelektrana Europske komisije i IEA mijenjao pet puta. 2008. je Europska komisija predvidjela 120 GW vjetroelektrana do 2020. Danas je već sasvim jasno da će bliže cilju biti EWEA s predviđenih 230 GW iste godine, tim prije jer je i EWEA u zadnjih 15 godina nekoliko puta morala revidirati svoje projekcije koje su se također pokazale prekonzervativne za nagli razvoj vjetroelektrana.

Prema procjenama nekih neovisnih kompanija koje se bave istraživanjem tržišta, a za razdoblje od 5 godina, predviđanja iz EWEA su još uvijek konzervativna. BTM Consult tako predviđa 91.910 MW u 2014., a EWEA „samo“ 66.323 sveukupno instaliranih megavata iste godine.

Tržište vjetroelektrana u EU do 2014.
Tržište vjetroelektrana do 2014., predviđanja EWEA (tamno plavo) i nekoliko nezavisnih tvrtki koje se bave istraživanjem tržišta, izvor EWEA

Razlog velikom optimizmu i nastavljanju skoro pa nevjerojatnog rasta instalirane snage vjetroelektrana i u budućnosti ne počiva samo na kopnenim vjetroelektranama, nego prije svega na priobalnim vjetroelektranama, i u razdoblju iza 2020. godine na razvoju plutajućih vjetroagregata za iskorištavanje pučinskog vjetra.


Zemlje koje će i u budućnosti predvoditi EU po novo instaliranoj snazi vjetroelektrana su Njemačka i Španjolska, ali će im se približiti Velika Britanija i Francuska, a značajnu ulogu će igrati i Italija i Poljska, te Švedska, Nizozemska, Grčka, Irska, Portugal itd.

Novo instalirana snaga vjetroelektrana u GW do 2020. po zemljama
Pregled predviđene nove snage vjetroelektrana do 2020. po zemljama EU, izvor EWEA

EWEA trenutno predviđa porast prioblanog sektora vjetroelektrana od 2008. do 2020. praktički na isti način kako je izgledao rast instalirane snage kopnenih vjetroelektrana u razdoblju od 1992. do 2004. godine.

Tim ciljevima bi se u 2020. godine došlo do proizvodnje od 582 TWh električne energije godišnje! Dovoljno za čak 131 milijun prosječnih EU kućanstava! Uštedilo bi se i 28 milijardi € koji bi inače bili potrošeni za ekvivalentnu proizvodnju energije iz fosilnih goriva! A izbjeglo bi se i ispuštanje u atmosferu 333 milijuna tona CO2 godišnje.

Proizvodnja iz vjetroelektrana do 2020.
Proizvodnja energije iz vjetroelektrana u EU do 2020., izvor: EWEA

Do 2030. se očekuje 400 GW vjetroelektrana, i ukupna proizvodnja od 1155 TWh električne energije godišnje. 592 TWh iz 250 GW kopnenih vjetroelektrana i 563 TWh iz 150 GW priobalnih i pučinskih vjetroelektrana. Također se očekuje izbjegavanje troška od čak 56 milijardi € za fosilna goriva godišnje. Tako se u 2030. godini očekuje da će vjetroelektrane pokriti između 25% i 34% ukupnih potreba EU za električnom energijom.


Drugim riječima, temeljem predviđanja broja ljudi i kućanstava, te prosječne godišnje potrošnje istih u 2030. energija iz vjetra bi te godine trebala i više nego pokriti potrošnju svih kućanstava u EU !!

Isto tako, pretpostavljajući upotrebu električnih auta u 2030., a uzevši u obzir prosječnu potrošnju jednog takvog auta od 0,2 kWh/km i prosječnih 10.000 km prevaljenih godišnje, EWEA predviđa da bi energija iz vjetroelektrana mogla te godine pokretati 577 milijuna auta. 2020. bi taj broj iznosio 291 milijuna auta. Za ilustraciju, u Europi je 2006. godine prometovalo 230 milijuna auta!

Jedno od najboljih svojstava vjetroelektrana je da je gorivo besplatno, tako da jedino kapitalni troškovi prilikom izgradnje vjetroelektrane određuju ukupnu investiciju kroz vrijeme eksploatacije elektrane. Predviđanja su da će cijena po MW instalirane snage u budućnosti značajno pasti, unatoč tome što je zadnjih godina zabilježen očit rast cijena zbog velike potražnje za opremom i relativno malog broja proizvođača vjetroagregata.

Važna je i činjenica da industrija vjetra svake godine zapošljava sve više ljudi, a zbog svoje naravi zapošljavaju se stručnjaci i radnici najšireg mogućeg spektra profesija.

Predviđanja postoje i za poslije 2030. Tako EWEA i Europska komisija predviđaju da se 50% ukupne potrošnje pokriva iz vjetra 2050. godine. Za to će biti potrebno 600 GW vjetroelektrana – od čega 350 GW na morima koje će ukupno proizvoditi 2.015 TWh.


HRVATSKA

Gdje je u svim tim velikim brojkama Hrvatska? Krajem 2008. godine izdana je prilagođena i nadograđena strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske, koja u obzir treba uzeti sve veću potrebu za iskorištavanjem obnovljivih izvora energije. Prema ciljevima strategije, Hrvatska bi do 2020. godine trebala instalirati 1.200 MW vjetroelektrana, čime bi se po broju MW po glavi stanovnika približila Španjolskoj danas. Naravno, do tada će Španjolci biti na daleko većem nivou.

Predviđa se i da će do 2030. biti instalirano oko 2.000 MW vjetroelektrana. U ovom trenutku u Hrvatskoj ima instaliranih oko 70 MW vjetroelektrana. Donošenjem podzakonskih akata za reguliranje tržišta obnovljivih izvora energije 2007. godine bilo je predviđeno 360 MW vjetroelektrana u pogonu krajem 2010. godine. Sasvim je očito da je zabilježen ogroman podbačaj u dostizanju tog cilja. Krivnja pri tome leži samo na administrativnoj proceduri i nedorečenom zakonskom okviru, jer u registru obnovljivih izvora energije ima upisano oko 6.000 MW projekata vjetroelektrana, izdana su rješenja studije utjecaja na okoliš za oko 35 vjetroelektrana – međutim tek ih je nekolicina dobila mogućnost priključenja na elektroenergetsku mrežu. I to unatoč činjenici da Hrvatska uvozi 30% električne energije i da proizvodimo 40% ukupne potrošnje iz hidroelektrana koje su idealni partner za reguliranje energije iz vjetra u trenucima kada vjetra nema.

Proizvodnja iz vjetroelektrana u Hrvatskoj do 2020.
Proizvodnja iz vjetroelektrana u Hrvatskoj do 2020., izvor: Zelena knjiga, Strategija energetskog razvoja RH do 2020. sa pogledom prema 2030.

Dosadašnjim tempom razvoja cilj od 1.200 MW do 2020. neće biti dostignut. Potrebne su drastične promjene u zakonskoj proceduri i političkoj volji, koja mora prestati biti samo deklarativna da bi se ostvarili postavljeni ciljevi – koji će uz to biti obvezujući ulaskom Hrvatske u EU. I dok skoro sve zemlje EU doživljavaju procvat investicija u obnovljive izvore i premašuju unaprijed zadane ciljeve, posebno u instaliranju vjetroelektrana, i to čak i u doba krize kada sve druge grane gospodarstva imaju ozbiljnih problema – u Hrvatskoj se dešava jako malo toga. I to ne zbog nedostatka zainteresiranosti investitora.

Vjetroelektrana Ravne 1
Ravne 1, prva vjetroelektrana u Hrvatskoj

Općenito razmišljanje koje vlada u Hrvatskoj je kako su obnovljivi izvori energije potrebni za ispunjavanje određenih ciljeva i normi koje nameće EU. Nažalost takva klima nije nimalo poticajna za razvoj obnovljivih izvora. Vjetroelektrane su u susjednim i drugim zemljama EU postale zamašnjak razvoja i razvijanja novih kompetencija za svijet budućnosti. Hrvatska u tome prilično zaostaje, kao što i zaostaje u razvoju vjetroelektrana. Ta činjenica je tim prije neshvatljiva jer Hrvatska ima značajne potencijale energije vjetra koje bi mogla iskoristiti i na način da izvozi tako proizvedenu zelenu energiju u zemlje koje nemaju toliko obnovljivih potencijala.

Nažalost, slična situacija, ako ne i gora po pitanju iskorištavanja energije vjetra je i u drugim zemljama regije, posebno Srbiji i Bosni i Hercegovini. Te dvije države su tek ove godine donijele zakone koji reguliraju tržište obnovljivih izvora energije.

Tags:     značaj energije vjetra      vizija budućnosti      vjetroelektrane
Vezane vijesti
Index članka
Značaj i vizija energije vjetra u budućnosti
#2
#3 Ciljevi
#4
#5
#6 Hrvatska
Sve stranice
 

Vjetroelektrane za početnike

VE u regiji

Nove tehnologije

Zadnje vijesti

Podržavate li izgradnju vjetroelektrana u vašoj regiji?