Oduvijek ste željeli znati kako to točno radi vjetroagregat? Kako smo došli do toga da prodajemo - vjetar? EWEA je napravila jednostavnu flash animaciju na tu temu razumljivu svima.

EWEA (Europska organizacija za energiju vjetra) je kao i uvijek korak ispred svih u promociji korištenja energije vjetra, te je na svojim stranicama kroz kratku, jednostavnu i poučnu flash animaciju prikazala kako radi vjetroagregat. Isprobajte i sami na: www.ewea.org

Animacija vas ukratko kroz pet koraka uvodi u svijet korištenja energije vjetra za proizvodnju električne energije.

1. Vjetroagregati hvataju energiju zraka u gibanju (vjetar) i pretvaraju tu energiju u električnu energiju
2. Većina vjetroagregata danas ima tri aerodinamički dizajnirane lopatice. Te lopatice pokreću osovinu koja je spojena na generator koji proizvodi električnu energiju.
   
   • vjetar prolazi preko lopatica i stvara potisak/uzgon (kao na avionskom krilu) koji uzrokuje okretanje rotora
   • u kućištu se nalazi sporohodna osovina, mjenjačka kutija (alternativno, i u današnje vrijeme sve češće, sporohodni generator bez mjenjačke kutije), brzohodna osovina i generator
   • rotirajuće lopatice okreću sporohodnu osovinu brzinom od 30-60 puta u minuti
   • mjenjačka kutija spaja sporohodnu i brzohodnu osovinu povećavajući brzinu vrtnje brzohodne osovine na 1000-1800 okretaja u minuti
   • brzohodna osovina pokreće generator koji proizvodi električnu energiju
   • proizvedena električna energija iz generatora se šalje na transformator koji pretvara napon na onaj koji se koristi u elektroenergetskoj mreži
3. Tri glavne varijable određuju koliko električne energije može proizvesti vjetroagregat
   • brzina vjetra: jači vjetar proizvodi više energije. Vjetroagregati tipično proizvode energiju na brzinama od 4 m/s do 30 (ili 25, ovisi o izvedbi) m/s (14,4 - 108 km/h ili 7,77 - 58,31 čvorova). Ako vjetar dosegne brzinu preko 30 (25) m/s vjetroagregati se zaustavljaju da se ne bi oštetili uslijed prevelikih mehaničkih naprezanja.
   • promjer lopatica: veći promjer lopatica rotora, tj. veća površina koju zahvaćaju lopatice znači i veću proizvodnju energije. Duplo veći promjer lopatica može uzrokovati četiri puta veću proizvodnju energije.
   • gustoća zraka: "teži" zrak stvara veći potisak na lopaticama rotora. Gustoća zraka je funkcija nadmorske visine, temperature i tlaka. Lokacije na visokim nadmorskim visinama imaju manji tlak i "lakši" zrak, pa su to lokacije na kojima su vjetroagregati relativno manje učinkoviti. Vjetroagregati na razini mora su zbog "težeg" zraka relativno učinkovitiji.
4. U četvrtoj točki ove animacije (slika!) možete se igrati s nadmorskom visinom i brzinom vjetra da bi vidjeli koliko energije bi proizvodio jedan fiktivni moderni vjetroagregat, te koliko bi kućanstava s tom energijom opskrbio, koliko emisija CO₂ uštedio u odnosu na fosilna goriva potrebna za proizvodnju iste količine električne energije, te koliko bi električnih auta godišnje mogao pokretati
5. U 2009. godini 74.767 GW instaliranih vjetroelektrana u EU je proizvelo 163 TWh (163.000 MWh ili 163.000.000 kWh) električne energije. U prosječno vjetrovitoj godini te vjetroelektrane mogu proizvesti 4,8% potreba EU za električnom energijom. Instalirane vjetroelektrane u EU su u 2009. godini ostvarile uštedu od 106 milijuna tona emisija CO₂, što je ekvivalentno tome da se sa cesta uklonilo 25% svih osobnih automobila u EU. Ta količina električne energije bi bila dovoljna za pogon 82 milijuna električnih automobila kroz cijelu godinu!

Sve ove brojke ukazuju na golemi potencijal koji vjetroelektrane imaju u ostvarivanju održive i čišće budućnosti svih građana EU.