Autor Edo Jerki?
|
Subota, 16 Listopad 2010 16:07 |
Oduvijek ste željeli znati kako to to?no radi vjetroagregat? Kako smo došli do toga da prodajemo - vjetar? EWEA je napravila jednostavnu flash animaciju na tu temu razumljivu svima.
EWEA (Europska organizacija za energiju vjetra) je kao i uvijek korak ispred svih u promociji korištenja energije vjetra, te je na svojim stranicama kroz kratku, jednostavnu i pou?nu flash animaciju prikazala kako radi vjetroagregat. Isprobajte i sami na: www.ewea.org

Animacija vas ukratko kroz pet koraka uvodi u svijet korištenja energije vjetra za proizvodnju elektri?ne energije.
- Vjetroagregati hvataju energiju zraka u gibanju (vjetar) i pretvaraju tu energiju u elektri?nu energiju
- Ve?ina vjetroagregata danas ima tri aerodinami?ki dizajnirane lopatice. Te lopatice pokre?u osovinu koja je spojena na generator koji proizvodi elektri?nu energiju.
- vjetar prolazi preko lopatica i stvara potisak/uzgon (kao na avionskom krilu) koji uzrokuje okretanje rotora
- u ku?ištu se nalazi sporohodna osovina, mjenja?ka kutija (alternativno, i u današnje vrijeme sve ?eš?e, sporohodni generator bez mjenja?ke kutije), brzohodna osovina i generator
- rotiraju?e lopatice okre?u sporohodnu osovinu brzinom od 30-60 puta u minuti
- mjenja?ka kutija spaja sporohodnu i brzohodnu osovinu pove?avaju?i brzinu vrtnje brzohodne osovine na 1000-1800 okretaja u minuti
- brzohodna osovina pokre?e generator koji proizvodi elektri?nu energiju
- proizvedena elektri?na energija iz generatora se šalje na transformator koji pretvara napon na onaj koji se koristi u elektroenergetskoj mreži
- Tri glavne varijable odre?uju koliko elektri?ne energije može proizvesti vjetroagregat
- brzina vjetra: ja?i vjetar proizvodi više energije. Vjetroagregati tipi?no proizvode energiju na brzinama od 4 m/s do 30 (ili 25, ovisi o izvedbi) m/s (14,4 - 108 km/h ili 7,77 - 58,31 ?vorova). Ako vjetar dosegne brzinu preko 30 (25) m/s vjetroagregati se zaustavljaju da se ne bi oštetili uslijed prevelikih mehani?kih naprezanja.
- promjer lopatica: ve?i promjer lopatica rotora, tj. ve?a površina koju zahva?aju lopatice zna?i i ve?u proizvodnju energije. Duplo ve?i promjer lopatica može uzrokovati ?etiri puta ve?u proizvodnju energije.
- gusto?a zraka: "teži" zrak stvara ve?i potisak na lopaticama rotora. Gusto?a zraka je funkcija nadmorske visine, temperature i tlaka. Lokacije na visokim nadmorskim visinama imaju manji tlak i "lakši" zrak, pa su to lokacije na kojima su vjetroagregati relativno manje u?inkoviti. Vjetroagregati na razini mora su zbog "težeg" zraka relativno u?inkovitiji.
- U ?etvrtoj to?ki ove animacije (slika!) možete se igrati s nadmorskom visinom i brzinom vjetra da bi vidjeli koliko energije bi proizvodio jedan fiktivni moderni vjetroagregat, te koliko bi ku?anstava s tom energijom opskrbio, koliko emisija CO2 uštedio u odnosu na fosilna goriva potrebna za proizvodnju iste koli?ine elektri?ne energije, te koliko bi elektri?nih auta godišnje mogao pokretati
- U 2009. godini 74.767 GW instaliranih vjetroelektrana u EU je proizvelo 163 TWh (163.000 MWh ili 163.000.000 kWh) elektri?ne energije. U prosje?no vjetrovitoj godini te vjetroelektrane mogu proizvesti 4,8% potreba EU za elektri?nom energijom. Instalirane vjetroelektrane u EU su u 2009. godini ostvarile uštedu od 106 milijuna tona emisija CO2, što je ekvivalentno tome da se sa cesta uklonilo 25% svih osobnih automobila u EU. Ta koli?ina elektri?ne energije bi bila dovoljna za pogon 82 milijuna elektri?nih automobila kroz cijelu godinu!
Sve ove brojke ukazuju na golemi potencijal koji vjetroelektrane imaju u ostvarivanju održive i ?iš?e budu?nosti svih gra?ana EU. |
Moje pitanje je kako se rijesava problem generiranja el. energije kod promjenjive brzine vjetra unutar radnog intervala brzine vjetra, odnosno, kako promjena brzine okretanja osovina koje su spojene na rotor generatora utjecu na proizvodnju el. energije ?