Oduvijek ste �eljeli znati kako to to?no radi vjetroagregat? Kako smo do�li do toga da prodajemo - vjetar? EWEA je napravila jednostavnu flash animaciju na tu temu razumljivu svima.

EWEA (Europska organizacija za energiju vjetra) je kao i uvijek korak ispred svih u promociji kori�tenja energije vjetra, te je na svojim stranicama kroz kratku, jednostavnu i pou?nu flash animaciju prikazala kako radi vjetroagregat. Isprobajte i sami na: www.ewea.org

Animacija vas ukratko kroz pet koraka uvodi u svijet kori�tenja energije vjetra za proizvodnju elektri?ne energije.

1. Vjetroagregati hvataju energiju zraka u gibanju (vjetar) i pretvaraju tu energiju u elektri?nu energiju
2. Ve?ina vjetroagregata danas ima tri aerodinami?ki dizajnirane lopatice. Te lopatice pokre?u osovinu koja je spojena na generator koji proizvodi elektri?nu energiju.
   
   • vjetar prolazi preko lopatica i stvara potisak/uzgon (kao na avionskom krilu) koji uzrokuje okretanje rotora
   • u ku?i�tu se nalazi sporohodna osovina, mjenja?ka kutija (alternativno, i u dana�nje vrijeme sve ?e�?e, sporohodni generator bez mjenja?ke kutije), brzohodna osovina i generator
   • rotiraju?e lopatice okre?u sporohodnu osovinu brzinom od 30-60 puta u minuti
   • mjenja?ka kutija spaja sporohodnu i brzohodnu osovinu pove?avaju?i brzinu vrtnje brzohodne osovine na 1000-1800 okretaja u minuti
   • brzohodna osovina pokre?e generator koji proizvodi elektri?nu energiju
   • proizvedena elektri?na energija iz generatora se �alje na transformator koji pretvara napon na onaj koji se koristi u elektroenergetskoj mre�i
3. Tri glavne varijable odre?uju koliko elektri?ne energije mo�e proizvesti vjetroagregat
   • brzina vjetra: ja?i vjetar proizvodi vi�e energije. Vjetroagregati tipi?no proizvode energiju na brzinama od 4 m/s do 30 (ili 25, ovisi o izvedbi) m/s (14,4 - 108 km/h ili 7,77 - 58,31 ?vorova). Ako vjetar dosegne brzinu preko 30 (25) m/s vjetroagregati se zaustavljaju da se ne bi o�tetili uslijed prevelikih mehani?kih naprezanja.
   • promjer lopatica: ve?i promjer lopatica rotora, tj. ve?a povr�ina koju zahva?aju lopatice zna?i i ve?u proizvodnju energije. Duplo ve?i promjer lopatica mo�e uzrokovati ?etiri puta ve?u proizvodnju energije.
   • gusto?a zraka: "te�i" zrak stvara ve?i potisak na lopaticama rotora. Gusto?a zraka je funkcija nadmorske visine, temperature i tlaka. Lokacije na visokim nadmorskim visinama imaju manji tlak i "lak�i" zrak, pa su to lokacije na kojima su vjetroagregati relativno manje u?inkoviti. Vjetroagregati na razini mora su zbog "te�eg" zraka relativno u?inkovitiji.
4. U ?etvrtoj to?ki ove animacije (slika!) mo�ete se igrati s nadmorskom visinom i brzinom vjetra da bi vidjeli koliko energije bi proizvodio jedan fiktivni moderni vjetroagregat, te koliko bi ku?anstava s tom energijom opskrbio, koliko emisija CO₂ u�tedio u odnosu na fosilna goriva potrebna za proizvodnju iste koli?ine elektri?ne energije, te koliko bi elektri?nih auta godi�nje mogao pokretati
5. U 2009. godini 74.767 GW instaliranih vjetroelektrana u EU je proizvelo 163 TWh (163.000 MWh ili 163.000.000 kWh) elektri?ne energije. U prosje?no vjetrovitoj godini te vjetroelektrane mogu proizvesti 4,8% potreba EU za elektri?nom energijom. Instalirane vjetroelektrane u EU su u 2009. godini ostvarile u�tedu od 106 milijuna tona emisija CO₂, �to je ekvivalentno tome da se sa cesta uklonilo 25% svih osobnih automobila u EU. Ta koli?ina elektri?ne energije bi bila dovoljna za pogon 82 milijuna elektri?nih automobila kroz cijelu godinu!

�

Sve ove brojke ukazuju na golemi potencijal koji vjetroelektrane imaju u ostvarivanju odr�ive i ?i�?e budu?nosti svih gra?ana EU.