U Hrvatskoj se ugradnja malih vjetroagregata u principu ne poti?e, te se isti mogu na?i samo vrlo rijetko kao plod entuzijazma pojedinaca ili djelomi?nog rje�enja napajanja potro�a?a izoliranih i udaljenih od elektro energetske mre�e (npr. mobilne stanice). Trenutno tako?er nema nijednog sustava koji koristi male vjetroagregate za proizvodnju energije i isporuku iste u mre�u po poticajnoj cijeni.

Na svjetskom tr�i�tu se mo�e primijetiti zna?ajno pove?ana ponuda malih vjetroagregata upravo namijenjenih urbanim i naseljenim sredinama. Takvi vjetroagregati se koriste za postavljanje na ku?e, na stupove javne rasvjete, u dvori�ta, a kombinaciju svega toga je mogu?e vidjeti u nekim novim naseljima koja te�e energetskoj neovisnosti od elektroenergetske mre�e.

I dok se veliki vjetroagregati koriste gotovo isklju?ivo u svrhu gradnje ve?ih ili manjih vjetroelektrana ?ija je prvenstvena namjena prodaja elektri?ne energije krajnjem kupcu, uz odre?ene iznimke od pravila, mali vjetroagregati imaju i mogu imati puno ve?u slobodu i na?in primjene. Tako se malih vjetroagregata mo�e na?i u �irokom rasponu jedini?nih snaga, modela izvedbe elemenata za konverziju energije vjetra u kru�no gibanje (namjerno je izbjegnuta rije? lopatica, jer se ne radi uvijek o lopaticama), namjene i cijena.

Prednosti ugradnje malih vjetroagregata u urbanim i naseljenim sredinama su brojne. Potro�nja na mjestu proizvodnje, lagana instalacija, privatne investicije, manje optere?enje elektroenergetske mre�e i relativno mala ukupna ulaganja su oni detalji koje mali vjetroagregati dijele s krovnim fotonaponskim instalacijama. Prednost im je tako?er i ve?a mogu?nost instalirane snage po jedinici povr�ine, posebno u slu?aju vjetroagregata s vertikalnom osi vrtnje. Tako?er su u ve?ini slu?ajeva mali vjetroagregati po jedinici proizvedene snage jeftiniji od fotonaponskih modula (makar to nije pravilo). Isto tako postoje mjesta gdje se zbog omjera sun?anih dana i koli?ine vjetra daleko vi�e isplati koristiti energiju vjetra, nego Sunca. Na mjestima gdje ima puno i jednog i drugog izvora energije, solarna energija se mo�e koristiti za grijanje/hla?enje prostora pomo?u daleko jeftinijih instalacija sa solarnim kolektorima topline, a elektri?na energija se istovremeno mo�e proizvoditi iz malih vjetroagregata koji su prakti?ki to?kasti objekti na povr�ini krova ili u dvori�tu.

Razvojem obnovljivih izvora energije i njihovom sve ve?om popularizacijom, a posebno promoviranjem distribuirane proizvodnje (struja se tro�i na mjestu proizvodnje) sve ve?u pa�nju �ireg kruga ljudi privla?i mogu?nost proizvodnje elektri?ne energije u "svom dvori�tu".

Tako je recimo u Njema?koj velika ve?ina snage solarnih fotonaponskih sustava instalirana na krovovima fizi?kih osoba, a proces dobijanja dozvola za takvu malu solarnu elektranu je izuzetno jednostavan i kratak. I mada nitko ne osporava potrebu za velikim sustavima za proizvodnju energije da bi se pokrile sve potrebe ?ovje?anstva za elektri?nom energijom, mali sustavi za proizvodnju energije su u ve?ini zemalja donekle zapostavljeni, a njihov potencijal za pobolj�anje kvalitete ljudskog �ivota je izniman.

Vestas je na internetu stavio na raspolaganje seriju kratkih edukativnih flash filmi?a koji po?etnicima jako jednostavno i lijepo obja�njavaju sve bitne aspekte iskori�tavanje energije vjetra.

Vjetroagregati se uobi?ajeno grade sa tri lopatice, koje su prihva?ene kao standard za razvoj, ali od nedavno je par tvrtki ponovno pokrenulo razvoj vjetroagregata sa dvije lopatice koje pokazuju odre?eni potencijal.