U Hrvatskoj se ugradnja malih vjetroagregata u principu ne potiče, te se isti mogu naći samo vrlo rijetko kao plod entuzijazma pojedinaca ili djelomičnog rješenja napajanja potrošača izoliranih i udaljenih od elektro energetske mreže (npr. mobilne stanice). Trenutno također nema nijednog sustava koji koristi male vjetroagregate za proizvodnju energije i isporuku iste u mrežu po poticajnoj cijeni.

Na svjetskom tržištu se može primijetiti značajno povećana ponuda malih vjetroagregata upravo namijenjenih urbanim i naseljenim sredinama. Takvi vjetroagregati se koriste za postavljanje na kuće, na stupove javne rasvjete, u dvorišta, a kombinaciju svega toga je moguće vidjeti u nekim novim naseljima koja teže energetskoj neovisnosti od elektroenergetske mreže.

I dok se veliki vjetroagregati koriste gotovo isključivo u svrhu gradnje većih ili manjih vjetroelektrana čija je prvenstvena namjena prodaja električne energije krajnjem kupcu, uz određene iznimke od pravila, mali vjetroagregati imaju i mogu imati puno veću slobodu i način primjene. Tako se malih vjetroagregata može naći u širokom rasponu jediničnih snaga, modela izvedbe elemenata za konverziju energije vjetra u kružno gibanje (namjerno je izbjegnuta riječ lopatica, jer se ne radi uvijek o lopaticama), namjene i cijena.

Prednosti ugradnje malih vjetroagregata u urbanim i naseljenim sredinama su brojne. Potrošnja na mjestu proizvodnje, lagana instalacija, privatne investicije, manje opterećenje elektroenergetske mreže i relativno mala ukupna ulaganja su oni detalji koje mali vjetroagregati dijele s krovnim fotonaponskim instalacijama. Prednost im je također i veća mogućnost instalirane snage po jedinici površine, posebno u slučaju vjetroagregata s vertikalnom osi vrtnje. Također su u većini slučajeva mali vjetroagregati po jedinici proizvedene snage jeftiniji od fotonaponskih modula (makar to nije pravilo). Isto tako postoje mjesta gdje se zbog omjera sunčanih dana i količine vjetra daleko više isplati koristiti energiju vjetra, nego Sunca. Na mjestima gdje ima puno i jednog i drugog izvora energije, solarna energija se može koristiti za grijanje/hlađenje prostora pomoću daleko jeftinijih instalacija sa solarnim kolektorima topline, a električna energija se istovremeno može proizvoditi iz malih vjetroagregata koji su praktički točkasti objekti na površini krova ili u dvorištu.

Razvojem obnovljivih izvora energije i njihovom sve većom popularizacijom, a posebno promoviranjem distribuirane proizvodnje (struja se troši na mjestu proizvodnje) sve veću pažnju šireg kruga ljudi privlači mogućnost proizvodnje električne energije u "svom dvorištu".

Tako je recimo u Njemačkoj velika većina snage solarnih fotonaponskih sustava instalirana na krovovima fizičkih osoba, a proces dobijanja dozvola za takvu malu solarnu elektranu je izuzetno jednostavan i kratak. I mada nitko ne osporava potrebu za velikim sustavima za proizvodnju energije da bi se pokrile sve potrebe čovječanstva za električnom energijom, mali sustavi za proizvodnju energije su u većini zemalja donekle zapostavljeni, a njihov potencijal za poboljšanje kvalitete ljudskog života je izniman.

Vestas je na internetu stavio na raspolaganje seriju kratkih edukativnih flash filmića koji početnicima jako jednostavno i lijepo objašnjavaju sve bitne aspekte iskorištavanje energije vjetra.

Vjetroagregati se uobičajeno grade sa tri lopatice, koje su prihvaćene kao standard za razvoj, ali od nedavno je par tvrtki ponovno pokrenulo razvoj vjetroagregata sa dvije lopatice koje pokazuju određeni potencijal.