Kina je postigla veliki napredak u razvoju svojih priobalnih vjetroelektrana nakon što je u pogon krajem prošle godine puštena njihova najveća vjetroelektrana koja se nalazi na području koje je tokom plime pod morem, a tokom oseke na suhom.

28. prosinca je na mrežu spojeno 99,3 MW vjetroagregata u istočnoj provinciji Jiangsu u općini Rudong. Pošto je na toj lokaciji već postojalo 32 MW vjetroagregata, ukupna snaga je sad porasla na 131,3 MW čime je to postala najveća vjetroelektrana tog tipa u Kini. Longuyan Power koji gradi ovu vjetroelektranu je objavio da će vjetroelektrana na kraju imati snagu 150 MW, a skroz gotova će biti u ožujku ove godine. Njezina ukupna cijena će iznositi 397 milijuna dolara.

Jedina komercijalna priobalna vjetroelektrana u Kini je Shanghai East Sea Brigdje priobalna vjetroelektrana čija je ukupna snaga 102 MW a koja je u pogon ušla u lipnju 2010. te koristi Sinovelove 3 MW vjetroagregate.

Glavna prepreka daljnjem razvoju priobalnih vjetroelektrana u Kini su visoki troškovi postavljanja, pri čemu oni čine oko 15% ukupne cijene dok temelji, vjetroagregati i kablovi čine 79% troškova.

Longyuan tvrdi da su dostigli nivo kvalitete Europske tehnologije pri gradnji priobalnih vjetroelektrana, te da su uz to smanjili troškove postavljanja na 60% Europskih odnosno na 16.000 yuan/kWh. To su postigli smanjenjem troškova za podstrukture. Ipak, time je cijena proizvedene električne energije iz priobalnih vjetroelektrana 0,8 yuan/kWh dok je iz kopnenih vjetroelektrana na 0,51-0,61 yuan/kWh.

Procjenjuje se da Kina ima vjetra na moru za potencijalno 750 GW priobalnih vjetroelektrana. Kina je tokom 2010. dala četiri koncesije za 1 GW priobalnih vjetroelektrana koje će biti dovršene u iduće četiri godine, a očekuje se da će drugi tender za 2 GW doći na red tokom idućih šest mjeseci. U prvom tenderu su se smjeli koristiti samo vjetroagregati od Kineskih kompanija i to Sinovelovi, Goldwindovi i Shanghai Electricovi.

Prema Kineskim planovima bi ta država do 2015. trebala imati 5 GW priobalnih vjetroelektrana, a do 2020. bi ta brojka trebala narasti na čak 30 GW. Zbog toga svi veliki Kineski proizvođači vjetroagregata razvijaju 5 MW ili 6 MW modele s tim da Sinovel već testira 6 MW vjetroagregat u općini Sheyang.

Osim domaćih kompanija očekuje se i ulazak svih velikih stranih kompanija u tržišnu utakmicu za priobalne vjetroelektrane u Kini. Između ostalog u to tržište su već krenuli Siemens, GE i Gamesa koji proboj na tržište postižu zajedničkih poduhvatima sa lokalnim Kineskim kompanijama.

Izvor: http://english.cri.cn