Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Vijesti iz svijeta

Pogled na tržište vjetroelektrana u Cipru E-mail
Autor Leo Jerkić   
Srijeda, 19 Prosinac 2012 18:56

Cipar je treći najveći otok na Sredozemnom moru, te se polako okreće prema obnovljivim izvorima energije uključujući i energiju vjetra kako bi smanjio svoju tešku ovisnost o skupoj uvoznoj nafti.

Trenutačno je na mrežu spojeno pet vjetroelektrana ukupne snage 146,7 MW, a u gradnji su dvije vjetroelektrane sa zajedničkom snagom od 18,3 MW. Cipar ima cilj od 300 MW vjetroelektrana do 2020., te cilj od 13% ukupne energije iz obnovljivih izvora energije do 2020. Od tih 13%, 7% bi trebalo doći iz kopnenih vjetroelektrana, 4% iz fotonaponskih sustava i CSP solarnih elektrana, a ostatak iz biomase.

Ciparski državni akcijski plan za obnovljive izvore energije je podijelio ukupni cilj od 13% primarne energije iz obnovljivih izvora energije na 16% iz električne energije, 23,5% iz grijanja i hlađenja te 4,9% iz transporta. Christos Tsingis, glavni tajnik Ciparskog udruženja za energiju vjetra je izjavio da je Cipar na dobrom putu da ispuni svoje ciljeve za obnovljive izvore energije. Prema njegovoj procjeni uvjeti u Cipru, uključujući i povećani interes investitora su idealni da se cilj ne samo ispuni, nego i nadmaši.

EWEA je procijenila da bi 300 MW vjetroelektrana u toj državi koja se prostire na 9.250 kilometara kvadratnih i koja ima 1.140.000 stanovnika proizvodilo oko 0,5 TWh godišnje, što bi bio veliki rast s obzirom da je 2010. 82 MW proizvodilo 0.02 TWh. Udio vjetroelektrana u ukupnoj proizvodnji električne energije bi onda bio 6,8%. Vjetroelektrane u Cipru imaju pravo na feed-in-tarifu u iznosu od 16,6 €c/kWh, a proizvođači iz vjetroelektrana, s obzirom da otok Cipar ima izoliranu mrežu, moraju dostaviti dnevno predviđanje proizvodnje za iduća 72 sata, te ne smiju imati odstupanja za više od 20%, jer inače plaćaju penale.

EWEA primjećuje da mali sustavi vjetroelektrana snage do 30 kW mogu imati koristi od sheme poticaja za štednju energije. Do 55% budžeta za energiju može pokriti poticaj u iznosu do 50.000 eura za nekomercijalne sudionike tržišta. Za operatore u komercijalnim aktivnostim se može pokriti 15 do 30% troškova, odnosno do 45.000 eura. Financiranje za ove poticaje dolazi iz energetske tarife koju plaćaju svi korisnici električne energije, a čiji novci idu u posebni fond za obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost.

Pri spajanju na mrežu svi obnovljivi izvori energije plaćaju 50% troška priključka, a ostatak plaća Ciparska elektroprivreda. Isto tako obnovljivi ne plaćaju nikakve dodatne usluge ili troškove za održavanje rezerve snage. Na Cipru dosada ni jedan obnovljivi projekt nije kasnio zbog problema sa spajanjem na elektroenergetsku mrežu. Obnovljivi izvori imaju prioritet pri pristupu na mrežu, te se sva električna energija koju proizvedu isporučuje u mrežu i to prioritetno, osim u slučaju nestabilnosti odnosno nesigurnosti mreže.

Tsingis je rekao da bi potencijalna mogućnost izgradnje podmorskog kabela od Izraela, preko Cipra do Grčke mogao promijeniti energetsku scenu te države. Taj kabel bi bio dugačak 1.000 kilometara, te bi mogao prenositi 2.000 MW od Izraela do Cipra odnosno Grčke. I Izrael i Cipar su nedavno otkrili prirodni plin na priobalnim područjima koji bi se mogao koristiti za proizvodnju električne energije i za vlastitu potrošnju, ali i za izvoz. S realizacijom ovih projekata bi Cipar mogao postići potpunu neovisnost od uvoznih fosilnih goriva, te čak krenuti i u izvoz električne energije u Europsku Uniju.

Ciprani su u početku bili prilično skeptični prema razvoju vjetroelektrana, ali su s vremenom počeli mijenjati svoj stav pogotovo kada su vidjeli prve vjetroelektrane u pogonu. Tsingis je također izjavio da, iako Cipar ima umjerene ili čak niske resurse vjetra, tehnologija je toliko napredovala zadnjih godina da se ciljevi za 2020. mogu uvelike nadmašiti. Sam Cipar bi imao dodatne prednosti kada bi se paralelno ubrzano razvijale i tržišta solara, biomase i energije valova.

Za kraj je Tsingis dodao da bi sav razvoj vjetroelektrana trebao biti na kopnu, pošto su zadnje studije pokazale da Cipar nema dobrih plitkih lokacija u svojoj blizini, a plutajuće vjetroelektrane još uvijek nisu atraktivna opcija.

Izvor: www.ewea.org

Tags:     cipar      vjetroelektrana      sredozemno more      energija vjetra      obnovljivi izvori energije
 

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Vaš e-mail:
Naslov:
Komentar:
  Verifikacijska riječ. Samo mala slova bez razmaka.
Verifikacija:

Vjetroelektrane za početnike

VE u regiji

Nove tehnologije

Zadnje vijesti

Podržavate li izgradnju vjetroelektrana u vašoj regiji?