Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Struka

Energetska neovisnost - otok Lošinj E-mail
Autor Iva Zelenko   
Četvrtak, 08 Studeni 2012 11:32

U prethodnom članku predstavili smo ideju otoka Mljeta kao energetski neovisnog otoka, a u ovom članku istu ideju prenosimo na otok Lošinj koji na površini od 223 km2 ima 8388 stanovnika. Članak se u potpunosti temelji na diplomskom radu Planiranje energetskog sustava otoka Lošinja primjenom RenewIslands metodologije, kojeg je izradio Boris Hemetek.

Spomenuta površina, odnosno Grad Mali Lošinj nalazi se na sjeverozapadnom dijelu Sjevernog Jadrana, na zapadnoj strani Kvarnerskog zaljeva, a obuhvaća južni dio otoka Cresa (od zaljeva Koromačno i Ustrine), otok Lošinj i skupinu manjih otoka koju čine: Unije, Ilovik, Susak, Male Srakane, Vele Srakane, Sv. Petar i 19 nenaseljenjih malih otoka, grebena i hridi. Sva navedena područja karakterizira mediteranska klima uz prosječnu ljetnu temperaturu od 24º C i prosječnu zimsku temperaturu od 11.7º C. Povezanost s kopnom odvija se pokretnim mostom sa otokom Cresom koji je trajektnim vezama spojen s kopnom.

Primjena RenewIslands metodologije

RenewIslands metodologija bazira se na četiri osnovna koraka koji se primjenjuju pri energetskom planiranju otoka, a to su: mapiranje potreba, mapiranje resursa, razvoj scenarija u kojima se zadovoljavaju potrebe korištenjem raspoloživih resursa i njima primjerenih tehnologija i modeliranje scenarija. Osim toga, prilikom izrade mogućih scenarija korišten je program H2RES, koji je razvijen kao potpora za simulaciju različitih scenarija predloženih RenewIslands metodologijom s ciljem integracije obnovljivih izvora energije i vodika u energetske sustave otoka.

Kao i na Mljetu, osnovne gospodarske djelatnosti na otoku Lošinju su turizam, komunalne djelatnosti, trgovina, ribarstvo, promet i obrtništvo. Najveća aktivnost odvija se kroz tri ljetna mjeseca, pa se tada povećava aktivnost svih djelatnosti, kao i potrošnja otočkih resursa – vode, električne energije i fosilnih goriva.

Gledajuću ukupnu potrošnju energije za sve namjene u kućanstvima, električna energija je najzastupljenija (33%), a prate je lož ulje (32%), drvo (27%) i UNP (8%).

Napajanje električnom energijom izvedeno je u tri dionice nadzemnim kabelom kroz područje otoka Krka, Cresa i Lošinja, te u dvije dionice podmorskim kabelom između otoka Krka i Cresa, te Cresa i Lošinja.

Prema podacima o opterećenju elektroenergetskog sustava dobivenima od strane HEP-a, za razdoblje od 2002. do 2006. godine, zaključujemo da je potrošnja velika i decentralizirana zbog brojnih malih mjesta na otoku, te da bilježi konstantan rast.

Potrošnja električne energije u razdoblju od 2002. do 2006. godine

Slika 1 Potrošnja električne energije u razdoblju od 2002. do 2006. godine

Satna potrošnja električne energije za 2005. godinu

Slika 2 Satna potrošnja električne energije za 2005. godinu

Potražnja za toplinskom energijom u kućanstvima je srednja i najviše se upotrebljava za grijanje i pripremu potrošne tople vode. Potrošnja goriva je srednja, te raste tijekom ljetnih mjeseci.

Količina otpada u zimskim mjesecima je minimalna, dok u srpnju i kolovozu bilježi znatan rast; 2005. godine količina komunalnog otpada iznosila je 16.320 tona, uz dodatnih 5.000 tona drvnog otpada koji se spaljivao. Krajem 2005. godine pokrenut je program sakupljanja otpadnog ulja, te je u razdoblju od studenog 2005. godine do studenog 2006. godine prikupljeno 25.895 litara ulja.

Potrošnja vode na Lošinju je srednjeg intenziteta, a pitka voda crpi se iz Vranskog jezera na otoku Cresu. Otpadne vode se ispuštaju u more, prije čega se mehanički usitnjavaju, dok se na otoku Susku nalazi postojenje za eksperimentalno kemijsko tretiranje otpadnih voda.

Mapiranje potreba otoka Lošinja

Tablica 1 Mapiranje potreba otoka Lošinja

Na otoku Lošinju najdostupniji obnovljivi izvori energije su energija Sunca i energija vjetra. Uz prosjek od 2.600 sunčanih sati godišnje, to je jedno od najsunčanijih područja u Europi.

Prosječno satno sunčevo zračenje na horizontalnu površinu

Slika 3 Prosječno satno sunčevo zračenje na horizontalnu površinu

Vjetrovi koji pušu s jugoistoka imaju najveću godišnju prosječnu brzinu, gotovo 5 m/s, dok vjetrovi iz sjeveroistoka postižu brzinu od 4.7 m/s i pušu nešto rijeđe.

Prosječna satna brzina vjetra na 10 m visine

Slika 4 Prosječna satna brzina vjetra na 10 m visine

Topografska karta s potencijalno pogodnim lokacijama za vjetroagregate

Slika 5 Topografska karta s potencijalno pogodnim lokacijama za vjetroagregate


Izrada i rezultati mogućih scenarija za otok Lošinj

Prilikom izrade scenarija, koji su detaljno razrađeni u diplomskom radu Planiranje energetskog sustava otoka Lošinja primjenom RenewIslands metodologije, kojeg je izradio Boris Hemetek, 2005. godina uzeta je za baznu godinu, a modeliralo se razdoblje od 2010. do 2025. godine. Temeljem podataka o potrošnji električne energije za razdoblje od 2002. do 2006. godine za modelirano razdoblje uračunato je konstantno godišnje povećanje električne energije od 10%. Također je uračunato povećanje potrošnje tople vode od 5% godišnje, te povećanje potrošnje vodika za prometne energetske potrebe od 7% godišnje.

Sa svim navedenim podacima izrađeno je 6 mogućih scenarija. U scenariju „Business as usual“ na elektroenergetskom sustavu nema nikakvih zahvata, pa se napajanje vrši preko postojeće mreže koja je povezana s kopnom.

Scenarij Business as usual

Slika 6 Scenarij Business as usual

U takvom scenariju jedini izvor električne energije je elektroenergetska mreža, čime bi stanje bilo zadovoljavajuće do 2020. godine, nakon čega bi kapacitet trafostanice od 40 MW postao nedovoljan. Jedno od mogućih rješenja je povećanje kapaciteta trafostanice na 70 MW, što je moguće s postojećim kapacitetom podmorskih kabela s kojima je otok Cres vezan s Krkom, no kapacitet nadmorskih kabela Cres – Lošinj bio bi nedostatan, pa se kao drugo moguće rješenje nameće povećanje kapaciteta nadmorskih kabela Cres – Lošinj. Ukoliko se trend godišnjeg povećanja potrošnje od 10% nastavi do 2025. godine, vršno opterećenje iznositi će 102 MW, što postojeća elektrodistribucijska infrastruktura neće moći osigurati, pa bi moguće rješenje bila izgradnja nove trafostanice na Lošinju, ali i novog distribucijskog dalekovoda. Prema prostornom planu grada Cresa predviđena je izgradnja transformatorske stanice – Loznati (100/20kV) i distribucijskog dalekovoda 110 kV: TE Plomin – TS Loznati – Krk – Lošinj.

Zadovoljavanje potreba za potrošnom toplom vodom pomoću solarnih kolektora predviđeno je u PTV (potrošna topla voda) scenariju, prema kojemu bi do 2010. godine trebalo postaviti 7.200 kW solarnih panela da bi se zadovoljilo 20% postojećih potreba. Daljnja predviđena povećanja za 2015., 2020. i 2025. godinu prikazana su na Slici 7.

PTV scenarij, zadovoljavanje potrošnje po godinama

Slika 7 PTV scenarij, zadovoljavanje potrošnje po godinama

Potrošnja energije potrebne za zagrijavanje PTV-a i uštede [kWh]

Tablica 2 Potrošnja energije potrebne za zagrijavanje PTV-a i uštede [kWh]

Treći scenarij nosi naziv VjetarSunce30%, a prilikom njegovog modeliranja postavljena su dva uvjeta: udio električne energije iz intermitentnih izvora (vjetar i sunce) ne smije preći 30% od trenutnog opterećenja elektroenergetskog sustava i udio odbačene energije ne smije biti veći od 10% ukupne energije iz obnovljivih izvora energije.

U scenariju je predloženo postavljanje 2 Vestasova vjetroagregata V90, pojedinačne snage 2 MW, te 750 kW fotonaponskih modula u 2010. godini, što bi zadovoljilo 9.5% potreba za električnom energijom. 2015. godine postavio bi se dodatni vjetroagregat Vestas V90 (1.8. MW) i 750 kW fotonaponskih modula što bi zadovoljilo još 9.7% potreba za električnom energijom. U 2020. godini bila bi postavljena dodatna dva vjetroagregata Vestas V90 (1.8 i 2 MW) i 750 kW fotonaponskih modula, a 2025. godine još 4 vjetroagregata Vestas V90 i 750 kW modula.

Snaga instaliranih komponenti po godinama za scenarij VjetarSunce30%

Slika 8 Snaga instaliranih komponenti po godinama za scenarij VjetarSunce30%

U posljednjem scenariju, VjetarSunce100% + PTV, dozvoljena je maksimalna penetracija električne energije iz obnovljivih izvora. Udio odbačene energije ne smije prelaziti 10% intermitentnog potencijala, a 30% udjela energije iz intermitentnih izvora možemo, putem mreže, izvesti na kopno. Na Slici 9 prikazana je instalirana snaga po godinama, a planirana je upotreba fotonaponskih modula i dva tipa vjetroagregata (Vestas V90 i Repower 5M).

Snaga instaliranih komponenti po godinama za scenarij VjetarSunce100% + PTV

Slika 9 Snaga instaliranih komponenti po godinama za scenarij VjetarSunce100% + PTV

Ovaj posljednji scenarij uz iste je uvjete razrađen i na način da se uz vjetar i sunce upotrebljava i vodik. Pa tako uz postojeće vjetroagregate i FN module uvodimo i gorive ćelije, elektrolizer i vodikov spremnik, pomoću kojih je moguće u potpunosti pokriti otočke potrebe za potrošnjom električne energije. U vrijeme kada se generira višak električne energije koristimo elektrolizer za proizvodnju vodika (H2) i njega spremamo u spremnik, te onda isti taj vodik upotrebljavamo za proizvodnju električne energije pomoću gorivih ćelija kada vjetroagregati i FN moduli ne mogu pokriti opterećenje.

Korak dalje u ovom scenariju predstavlja izmjenu postojećeg sustava transporta u transport koji se zasniva na vodikovoj tehnologiji, pa bi na taj način otok Lošinj bio u potpunosti obnovljivi i energetski neovisan otok.

Snaga instaliranih komponenti po godinama za scenarij H2VjetarSunceTransport100% + PTV

Slika 10 Snaga instaliranih komponenti po godinama za scenarij H2VjetarSunceTransport100% + PTV

Usporedba snaga instaliranih komponenti za scenarije 30% i 100% u 2010. i 2025. godini

Slika 11 Usporedba snaga instaliranih komponenti za scenarije 30% i 100% u 2010. i 2025. godini

Tags:     energetska učinkovitost      otoci      otok Lošinj
Index članka
Energetska neovisnost - otok Lošinj
Stranica 2
Sve stranice
 

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Vaš e-mail:
Naslov:
Komentar:
  Verifikacijska riječ. Samo mala slova bez razmaka.
Verifikacija:

Vjetroelektrane za početnike

VE u regiji

Nove tehnologije

Zadnje vijesti

Podržavate li izgradnju vjetroelektrana u vašoj regiji?