Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Struka

Energetska neovisnost - otok Lošinj E-mail
Autor Iva Zelenko   
Četvrtak, 08 Studeni 2012 11:32

U prethodnom članku predstavili smo ideju otoka Mljeta kao energetski neovisnog otoka, a u ovom članku istu ideju prenosimo na otok Lošinj koji na površini od 223 km2 ima 8388 stanovnika. Članak se u potpunosti temelji na diplomskom radu Planiranje energetskog sustava otoka Lošinja primjenom RenewIslands metodologije, kojeg je izradio Boris Hemetek.

Spomenuta površina, odnosno Grad Mali Lošinj nalazi se na sjeverozapadnom dijelu Sjevernog Jadrana, na zapadnoj strani Kvarnerskog zaljeva, a obuhvaća južni dio otoka Cresa (od zaljeva Koromačno i Ustrine), otok Lošinj i skupinu manjih otoka koju čine: Unije, Ilovik, Susak, Male Srakane, Vele Srakane, Sv. Petar i 19 nenaseljenjih malih otoka, grebena i hridi. Sva navedena područja karakterizira mediteranska klima uz prosječnu ljetnu temperaturu od 24º C i prosječnu zimsku temperaturu od 11.7º C. Povezanost s kopnom odvija se pokretnim mostom sa otokom Cresom koji je trajektnim vezama spojen s kopnom.

Primjena RenewIslands metodologije

RenewIslands metodologija bazira se na četiri osnovna koraka koji se primjenjuju pri energetskom planiranju otoka, a to su: mapiranje potreba, mapiranje resursa, razvoj scenarija u kojima se zadovoljavaju potrebe korištenjem raspoloživih resursa i njima primjerenih tehnologija i modeliranje scenarija. Osim toga, prilikom izrade mogućih scenarija korišten je program H2RES, koji je razvijen kao potpora za simulaciju različitih scenarija predloženih RenewIslands metodologijom s ciljem integracije obnovljivih izvora energije i vodika u energetske sustave otoka.

Kao i na Mljetu, osnovne gospodarske djelatnosti na otoku Lošinju su turizam, komunalne djelatnosti, trgovina, ribarstvo, promet i obrtništvo. Najveća aktivnost odvija se kroz tri ljetna mjeseca, pa se tada povećava aktivnost svih djelatnosti, kao i potrošnja otočkih resursa – vode, električne energije i fosilnih goriva.

Gledajuću ukupnu potrošnju energije za sve namjene u kućanstvima, električna energija je najzastupljenija (33%), a prate je lož ulje (32%), drvo (27%) i UNP (8%).

Napajanje električnom energijom izvedeno je u tri dionice nadzemnim kabelom kroz područje otoka Krka, Cresa i Lošinja, te u dvije dionice podmorskim kabelom između otoka Krka i Cresa, te Cresa i Lošinja.

Prema podacima o opterećenju elektroenergetskog sustava dobivenima od strane HEP-a, za razdoblje od 2002. do 2006. godine, zaključujemo da je potrošnja velika i decentralizirana zbog brojnih malih mjesta na otoku, te da bilježi konstantan rast.

Potrošnja električne energije u razdoblju od 2002. do 2006. godine

Slika 1 Potrošnja električne energije u razdoblju od 2002. do 2006. godine

Satna potrošnja električne energije za 2005. godinu

Slika 2 Satna potrošnja električne energije za 2005. godinu

Potražnja za toplinskom energijom u kućanstvima je srednja i najviše se upotrebljava za grijanje i pripremu potrošne tople vode. Potrošnja goriva je srednja, te raste tijekom ljetnih mjeseci.

Količina otpada u zimskim mjesecima je minimalna, dok u srpnju i kolovozu bilježi znatan rast; 2005. godine količina komunalnog otpada iznosila je 16.320 tona, uz dodatnih 5.000 tona drvnog otpada koji se spaljivao. Krajem 2005. godine pokrenut je program sakupljanja otpadnog ulja, te je u razdoblju od studenog 2005. godine do studenog 2006. godine prikupljeno 25.895 litara ulja.

Potrošnja vode na Lošinju je srednjeg intenziteta, a pitka voda crpi se iz Vranskog jezera na otoku Cresu. Otpadne vode se ispuštaju u more, prije čega se mehanički usitnjavaju, dok se na otoku Susku nalazi postojenje za eksperimentalno kemijsko tretiranje otpadnih voda.

Mapiranje potreba otoka Lošinja

Tablica 1 Mapiranje potreba otoka Lošinja

Na otoku Lošinju najdostupniji obnovljivi izvori energije su energija Sunca i energija vjetra. Uz prosjek od 2.600 sunčanih sati godišnje, to je jedno od najsunčanijih područja u Europi.

Prosječno satno sunčevo zračenje na horizontalnu površinu

Slika 3 Prosječno satno sunčevo zračenje na horizontalnu površinu

Vjetrovi koji pušu s jugoistoka imaju najveću godišnju prosječnu brzinu, gotovo 5 m/s, dok vjetrovi iz sjeveroistoka postižu brzinu od 4.7 m/s i pušu nešto rijeđe.

Prosječna satna brzina vjetra na 10 m visine

Slika 4 Prosječna satna brzina vjetra na 10 m visine

Topografska karta s potencijalno pogodnim lokacijama za vjetroagregate

Slika 5 Topografska karta s potencijalno pogodnim lokacijama za vjetroagregate



Index članka
Energetska neovisnost - otok Lošinj
Stranica 2
Sve stranice
 

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Vaš e-mail:
Naslov:
Komentar:
  Verifikacijska riječ. Samo mala slova bez razmaka.
Verifikacija:

Vjetroelektrane za početnike

VE u regiji

Nove tehnologije

Zadnje vijesti

Podržavate li izgradnju vjetroelektrana u vašoj regiji?