Otok Mljet jedan je od nekoliko na�ih otoka na kojima se �eli provesti ideja energetski neovisnog otoka. Iako je do danas jako malo toga po tom pitanju u?injeno, predstavljamo vam ideju i razra?ene scenarije prema kojima bi Mljet mogao postati elektroenergetski neovisan otok, kao �to su to danski Samso ili �panjolski El Hierro. Ovaj ?lanak nastavak je ?lanka Energetska neovisnost - otoci #2: Mljet za one koji �ele znati vi�e detalja.

Otok Mljet nalazi se u arhipelagu Ju�ne Dalmacije, naoko je nerazvedeni izdu�eni otok, �irok prosje?no 3 km, a duga?ak 37 km ukupne povr�ine 100,4 km². Reljef otoka karakteriziraju vapnena?ke uzvisine i kr�ke doline i polja, a klima je mediteranska s prosje?nom temperaturom� 8,7 �C u sije?nju i 24 �C u srpnju. Ve?a naselja nalaze se u unutra�njem dijelu du� obra?enih polja, prema popisu iz 2001. na otoku �ivi 1111 stanovnika.

Primjena RenewIslands metodologije

Potrebe otoka Mljeta za energijom sagledane su RenewIslands metodologijom, baziranoj na ?etiri osnovna koraka koji se primjenjuju pri energetskom planiranju otoka, a to su: mapiranje potreba, mapiranje resursa, razvoj scenarija u kojima se zadovoljavaju potrebe kori�tenjem raspolo�ivih resursa i njima primjerenih tehnologija i modeliranje scenarija.

Prilikom primjene metodologije, potro�nja elektri?ne energije ura?unata je kao srednje velika, s iznimkom ljetnih mjeseci kada je potra�nja za elektri?nom energijom visoka. Opskrba elektri?nom energijom otoka Mljeta je rije�ena putem dva podmorska kabela koji spajaju elektroenergetski sustav na otoku s mre�om na kopnu, a svaki kabel� snabdijeva po jednu stranu otoka. Slika 1 prikazuje prosje?no satno optere?enje elektroenergetskog sustava otoka Mljeta u 2002. godini, koje je prora?unato iz rezultata mjerenja optere?enja na podmorskom kabelu za opskrbu isto?ne strane otoka, te iz potro�nje elektri?ne energije hotela Odisej kao najve?eg potro�a?a na zapadnoj strani otoka.

Slika 1: Prosje?no satno optere?enje elektroenergetskog sustava otoka Mljeta u 2002.

Potra�nja za toplinom je raspr�ena po ku?anstvima i najvi�e se odnosi na potro�nju tople vode dok zagrijavanje i rashla?ivanje prostorija nije potrebno zbog povoljnih klimatskih uvjeta. Potro�nja goriva u transportu je mala, pa na Mljetu postoji samo jedna benzinska postaja koja gorivom opskrbljuje vozila, poljoprivredne strojeve i brodove.

Najobilatiji obnovljivi izvori na Mljetu su sun?evo zra?enje, vjetar i biomasa, a rezultati mapiranja resursa su prikazani u tablici 1.

Tablica 1 Mapiranje resursa

Na slici 2 prikazano je srednje satno globalno sun?evo zra?enje na zakrivljenu povr�inu od 36�, koje se prora?unalo iz mjernih podataka sa hidrometeorolo�ke postaje u Dubrovniku te pomo?u ra?unalnih programa H₂RES i PV GIS.

Slika 2 Srednje satno globalno sun?evo zra?enje na zakrivljenu povr�inu (36�)

Podaci o vjetru prora?unati su iz podataka dobivenih mjerenjem na hidrometeorolo�koj postaji u Dubrovniku i postaji u Mljetu te su prilago?eni rezultatima mapiranja.

Slika 3 Potencijal vjetra

Ve?ina biomase nalazi se u obliku gustih borovih �uma koje prekrivaju oko 72% otoka, posebice oko dva slana jezera na sjeverozapadnom predjelu otoka, a manje koli?ine biomase mogu biti dostupne i kao ostaci od poljoprivredne proizvodnje. Prilikom primjene RenewIslands metodologije upotreba biomase nije se razmatrala zbog specifi?nosti terena koji nije prikladan za njeno prikupljanje, te zbog za�ti?enih podru?ja koja zauzimaju veliku povr�inu otoka. Pretpostavlja se da bi jedina prihvatljiva kombinacija za prikupljanje biomase bio model koji uklju?uje kr?enje �uma u svrhu za�tite od po�ara zajedno s ne�to jednostavnijim prikupljanjem biomase po poljoprivrednim gospodarstvima.