Nedavno istra�ivanje znanstvenika u SAD-u, koje zapravo nije otkrilo ni�ta novo i neo?ekivano podiglo je poprili?nu medijsku pra�inu, da ne ka�em senzaciju me?u svima onima koji samo takve vijesti i tra�e. Tako se u dijelu svjetskih medija moglo na?i naslove kako vjetroelektrane mogu prouzrokovati i utjecati na globalno zatopljenje. Od doma?ih medija vijest je prenio Jutarnji list, tako?er se pozivaju?i na navodnu veliku �tetnost vjetroelektrana, ili kako to oni nazivaju farme vjetrenja?a. Interesantno je promatrati kako se kod nekih tehnologija za proizvodnju elektri?ne energije uredno pre�u?uju stvarno �tetni i opasni utjecaji po okoli�, dok se tehnologijama koje koriste obnovljive izvore, a posebno vjetroelektranama i fotonaponskim sustavima tra�i dlaka u jajetu i iz konteksta izvla?e re?enice raznih istra�ivanja uz tvrdnje kako su te tehnologije �tetne, dok je pozadina i zaklju?ak takvih istra�ivanja upravo suprotan.

Tako je ovaj najnoviji "argument" proiza�ao iz kratke studije objavljene u Nature Climate Change ?asopisu koja je istra�ivala utjecaj vjetroagregata na temperaturu u razini tla tokom no?i. Studija je provedena na nekoliko velikih vjetroelektrana u Texasu, a analizirani su satelitski podaci u razdoblju od 2003. do 2010. godine. Otkriveno je da se, posebno tokom no?i temperatura u neposrednoj blizini vjetroelektrane pri tlu mo�e pove?ati i do 0,72�C. Ovaj lokalni efekt se de�ava zbog toga �to lopatice rotora prilikom vrtnje povla?e topli zrak s visine prema tlu tokom no?i kada se temperatura pri tlu spusti.

Rezultat istra�ivanja je svakako interesantan, ali isto tako nije neo?ekivan. A posebno nije razlog za ikakvu zabrinutost vezano za klimatske promjene, te se ?ak takva mogu?nost ni ne spominje u studiji. Dapa?e, na vrlo sli?an na?in taj efekt koriste i farmeri na Floridi koji uzgajaju naran?e i koriste velike ventilatore da privuku topliji zrak s visine u poku�aju spre?avanja smrzavanja uzgojenog vo?a. A �to se to?no onda de�ava? Vjetroagregat gibanjem lopatica uzrokuje turbulencije i promjenu smjera i ja?ine gibanja zraka, tj. vjetra. Uslijed toga dolazi do inverzije temperature od gornjih, u ovom slu?aju toplijih slojeva - prema donjim, u ovom slu?aju hladnijih slojeva. Drugim rije?ima re?eno, nema nikakvog govora o zagrijavanju zraka, nego samo o preusmjeravnju toka ve? zagrijanog zraka u strogo lokalnim uvjetima koje ne uzrokuje nikakav drugi globalni ili �iri regionalni efekt.

Autor studije Liming Zhou se i sam po�alio da su mediji potpuno krivo i s nerazumijevanjem prenijeli njegovu studiju. Tako je recimo Fox News postavio naslov: New Research Shows Wind Farms Cause Global Warming, a Daily Mail je objavio sljede?i naslov: Wind farms make climate change worse. Da ni doma?i mediji ne zaostaju za senzacionalisti?kim i krivim preno�enjem informacija pobrinuo se i Jutarnji s naslovom: �tetnije nego �to se mislilo? Farme vjetrenja?a POVISUJU temperaturu i �tete okoli�u. Svi ti ?lanci podigli su dosta senzacionalisti?ke pra�ine i podigli ?itanost, �to im je mo�da i bio cilj, a bez imalo promi�ljanja o tome da li je to uop?e mogu?e, te ako je eventualno i mogu?e kakva je usporedba toga sa drugim izvorima energije koji stvarno i dokazano uzrokuju globalno zatopljenje i klimatske promjene.

Kompletna studija se mo�e pro?itati na stranicama Nature Climate Change, a Liming Zhou je objavio i tuma?enje studije kroz ?esto postavljana pitanja, gdje je jasno dao do znanja da su vjetroelektrane veliki dio rje�enja problema globalnog zatopljenja i sigurnosti dobave energije, kao i da ovi lokalni efekti moraju biti dalje istra�eni, ali da nije vjerojatno da ?e zna?ajnije utjecati na globalnu klimu.

Tako da, istra�ivanju unato? i krivoj interpretaciji medija, vjetroelektrane nikako ne mogu i ne?e biti odgovorne za globalno zatopljenje.

Isto tako, mogu?i utjecaj instalacije velikog broja vjetroelektrana na klimu je istra�en i modeliran. Zasada je zaklju?eno da velika instalacija vjetroelektrana (ali na razini nekoliko redova veli?ine ve?a nego u dana�nje vrijeme) mo�e imati neke �ire regionalne efekte na promjene u strujanju zraka i oborinama, me?utim te fluktuacije nisu ni�ta ve?e od slu?ajnih varijaciji u globalnoj klimi planeta. Na Stanfordu se trenutno izra?uje detaljan model i studija na tu temu, ?iji ?e rezultati biti objavljeni do kraja godine. No, me?utim ve? sad se zna da sa sada�njim razvojem i upotrebom vjetroelektrana iste ne mogu utjecati na globalnu klimu, a posebno da nikada ne?e mo?i utjecati na globalno zatopljenje.