Nedavno istraživanje znanstvenika u SAD-u, koje zapravo nije otkrilo ništa novo i neočekivano podiglo je popriličnu medijsku prašinu, da ne kažem senzaciju među svima onima koji samo takve vijesti i traže. Tako se u dijelu svjetskih medija moglo naći naslove kako vjetroelektrane mogu prouzrokovati i utjecati na globalno zatopljenje. Od domaćih medija vijest je prenio Jutarnji list, također se pozivajući na navodnu veliku štetnost vjetroelektrana, ili kako to oni nazivaju farme vjetrenjača. Interesantno je promatrati kako se kod nekih tehnologija za proizvodnju električne energije uredno prešućuju stvarno štetni i opasni utjecaji po okoliš, dok se tehnologijama koje koriste obnovljive izvore, a posebno vjetroelektranama i fotonaponskim sustavima traži dlaka u jajetu i iz konteksta izvlače rečenice raznih istraživanja uz tvrdnje kako su te tehnologije štetne, dok je pozadina i zaključak takvih istraživanja upravo suprotan.

Tako je ovaj najnoviji "argument" proizašao iz kratke studije objavljene u Nature Climate Change časopisu koja je istraživala utjecaj vjetroagregata na temperaturu u razini tla tokom noći. Studija je provedena na nekoliko velikih vjetroelektrana u Texasu, a analizirani su satelitski podaci u razdoblju od 2003. do 2010. godine. Otkriveno je da se, posebno tokom noći temperatura u neposrednoj blizini vjetroelektrane pri tlu može povećati i do 0,72°C. Ovaj lokalni efekt se dešava zbog toga što lopatice rotora prilikom vrtnje povlače topli zrak s visine prema tlu tokom noći kada se temperatura pri tlu spusti.

Rezultat istraživanja je svakako interesantan, ali isto tako nije neočekivan. A posebno nije razlog za ikakvu zabrinutost vezano za klimatske promjene, te se čak takva mogućnost ni ne spominje u studiji. Dapače, na vrlo sličan način taj efekt koriste i farmeri na Floridi koji uzgajaju naranče i koriste velike ventilatore da privuku topliji zrak s visine u pokušaju sprečavanja smrzavanja uzgojenog voća. A što se točno onda dešava? Vjetroagregat gibanjem lopatica uzrokuje turbulencije i promjenu smjera i jačine gibanja zraka, tj. vjetra. Uslijed toga dolazi do inverzije temperature od gornjih, u ovom slučaju toplijih slojeva - prema donjim, u ovom slučaju hladnijih slojeva. Drugim riječima rečeno, nema nikakvog govora o zagrijavanju zraka, nego samo o preusmjeravnju toka već zagrijanog zraka u strogo lokalnim uvjetima koje ne uzrokuje nikakav drugi globalni ili širi regionalni efekt.

Autor studije Liming Zhou se i sam požalio da su mediji potpuno krivo i s nerazumijevanjem prenijeli njegovu studiju. Tako je recimo Fox News postavio naslov: New Research Shows Wind Farms Cause Global Warming, a Daily Mail je objavio sljedeći naslov: Wind farms make climate change worse. Da ni domaći mediji ne zaostaju za senzacionalističkim i krivim prenošenjem informacija pobrinuo se i Jutarnji s naslovom: Štetnije nego što se mislilo? Farme vjetrenjača POVISUJU temperaturu i štete okolišu. Svi ti članci podigli su dosta senzacionalističke prašine i podigli čitanost, što im je možda i bio cilj, a bez imalo promišljanja o tome da li je to uopće moguće, te ako je eventualno i moguće kakva je usporedba toga sa drugim izvorima energije koji stvarno i dokazano uzrokuju globalno zatopljenje i klimatske promjene.

Kompletna studija se može pročitati na stranicama Nature Climate Change, a Liming Zhou je objavio i tumačenje studije kroz često postavljana pitanja, gdje je jasno dao do znanja da su vjetroelektrane veliki dio rješenja problema globalnog zatopljenja i sigurnosti dobave energije, kao i da ovi lokalni efekti moraju biti dalje istraženi, ali da nije vjerojatno da će značajnije utjecati na globalnu klimu.

Tako da, istraživanju unatoč i krivoj interpretaciji medija, vjetroelektrane nikako ne mogu i neće biti odgovorne za globalno zatopljenje.

Isto tako, mogući utjecaj instalacije velikog broja vjetroelektrana na klimu je istražen i modeliran. Zasada je zaključeno da velika instalacija vjetroelektrana (ali na razini nekoliko redova veličine veća nego u današnje vrijeme) može imati neke šire regionalne efekte na promjene u strujanju zraka i oborinama, međutim te fluktuacije nisu ništa veće od slučajnih varijaciji u globalnoj klimi planeta. Na Stanfordu se trenutno izrađuje detaljan model i studija na tu temu, čiji će rezultati biti objavljeni do kraja godine. No, međutim već sad se zna da sa sadašnjim razvojem i upotrebom vjetroelektrana iste ne mogu utjecati na globalnu klimu, a posebno da nikada neće moći utjecati na globalno zatopljenje.