Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Reakcije

Vjetroelektrane ipak na otocima? E-mail
Autor Edo Jerkić   
Srijeda, 01 Veljača 2012 23:01

Na prvoj konferenciji za novinare ministrice zaštite okoliša i prirode Mirele Holy bilo je puno riječi o energetici, a posebno o obnovljivim izvorima energije, što svakako veseli. Također veseli činjenica da su najavljene određene promjene i, rekao bih napredak u tretmanu energetskih postrojenja s aspekta zaštite okoliša. Predstavnici ovoga Ministarstva su najavili i da će biti vrlo aktivni u suradnji s drugim ministarstvima, posebno Ministarstvom gospodarstva prilikom planiranja izgradnje energetskih i industrijskih postrojenja, a u sukladnosti s direktivama IPCC-a. Saznali smo i da se poseban naglasak kroz upravu za održivi razvoj stavlja na predlaganje aktivnosti u energetici upravo u smjeru energetske neovisnosti kroz suradnju s drugim ministarstvima. Ostaje jedino za vidjeti koliko će dobro sve skupa funkcionirati.

Jedna od najbitnijih izjava s aspekta ovog portala je da se planira revizija odluke o gradnji vjetroelektrana u zaštićenom obalnom pojasu. Od samog donošenja te odredbe nanesena je velika direktna i indirektna šteta otocima i pojedinim investitorima u vjetroelektrane, te je među stručnom zajednicom okupljenoj oko Zajednice OIE pri HGK dočekana s velikim negodovanjem, a i mi smo u suradnji za ZelenaEnergija.org organizirali potpisivanje peticije (ispalo je da smo morali dočekati novu vlast za prvu reakciju po tom pitanju) za uklanjanje spomenute odredbe. Već godinama se upozorava na apsurdnost ove odluke, posebno u usporedbi sa sasvim drugačijim primjerima izgradnje takvih objekata u drugim turistički orijentiranim državama u Europi, ali i svijetu. Argument o tome da vjetroelektrane smetaju turistima, dok istovremeno more i obalu zagađujemo industrijskim postrojenjima, rafinerijama i termoelektranama je oduvijek bio samo smiješan alibi argument kojem su vjerovali samo oni nedovoljno upućeni.

Prof. dr. sc. Davor Škrlec, pomoćnik ministrice za održivi razvoj je napomenuo i sljedeće: "Pazit ćemo da vjetroelektrane ne narušavaju krajobraz i da ne ometaju turističku djelatnost. Vjetroelektrane šalju dobru poruku i dobro funkcioniraju u turistički vrijednim područjima u Europi i zato ćemo revidirati spomenutu odredbu."

Nadam se da će kroz reviziju odredbe zaživjeti i gospodarska aktivnost proizvodnje električne energije na nekim pomno odabranim lokacijama na hrvatskim otocima, te da će iste donijeti pozitivan pomak u gospodarskim aktivnostima tih otoka, ali i u sigurnosti opskrbe energijom. Kada bih bio malo utopijski raspoložen, rekao bih da se nadam i da će se pokrenuti projekti spremanja energije na otocima, kako bi se neke od njih dovelo u stanje otočnog pogona i energetske neovisnosti.

Za one koji su relativno novi u svijetu vjetroelektrana, treba napomenuti i da je prva hrvatska vjetroelektrana izgrađena na otoku Pagu, a prvi hrvatski pilot projekt vjetroelektrane na otoku Visu na lokaciji Stupišće je zakočen u visokoj fazi razvoja upravo zbog spomenute uredbe, i to unatoč punoj potpori tadašnje vlade. Nadajmo se da se takvi primjeri neće ponoviti, kao i da vjetroelektrana na Pagu neće ostati zadnja vjetroelektrana izgrađena na otoku.

Osim dobrih vijesti o vjetroelektranama, na konferencije je spomenuto i da će se revidirati studija utjecaja na okoliš za HE Ombla, zbog sumnje u ekološku i ekonomsku isplativost projekta, te da će rezultati revizije s prijedlozima daljnjeg postupanja biti dostavljeni Vladi na razmatranje. Oko spomenute studije već duže vrijeme u stručnoj javnosti kruže razne informacije, a na projekt smo se i sami osvrnuli. Uz sadašnja saznanja ne mogu reći da se istome snažno protivim, međutim dok god se ne iskoriste dostupni i znatno jeftiniji svi potencijali HE Dubrovnik, HE Ombla se ne čini kao rješenje koje je ovog časa nužno potrebno.

Tema je bila i izgradnja termoelektrane Plomin C, aktivnosti za koju su u smislu pripreme dokumentacije već počele, te je ministrica Holy izjavila da se ne protivi izgradnji ovog objekta radi diverzifikacije proizvodnje, ali da će se tražiti upotreba najmodernije tehnologije radi smanjenja ispuštanja emisija u okoliš. Iako na ovom mjestu snažno promoviramo ideju o energetskoj neovisnosti do 2050., te potrebu da se sve snage usmjere na izgradnju obnovljivih izvora energije, isto tako je očito da bi termoelektrana Plomin C puno pomogla u smanjenju uvoza velikih količina električne energije i pokretanju dijela gospodarske aktivnosti, no samo ukoliko se napravi u relativno kratkom vremenskom periodu i uz stroge mjere ekološke zaštite.

Škrlec je izjavio i da će se morati izgraditi značajan broj novih energetskih objekata, a posebno onih koji će povećati udio obnovljivih izvora energije, te kritizirao neulaganje HEP-a u prijenosnu mrežu, kao i ograničenje od 360 MW vjetroelektrana koje se mogu trenutno priključiti. Naglasio je da se tome unatoč niti toliko objekata nije izgradilo i priključilo. Također je izjavio i da "postoji niz mogućnosti koje nisu tehničke prirode, kako bi se povećao udio obnovljivih izvora i na tome treba raditi." O ovoj temi je sve rečeno više puta, pa bih ovim putem izrazio nadu u promjenu ovog stanja po hitnom postupku.

Od interesantnih stvari za enegetiku spomenuta je i reorganizacija i bolje funkcioniranje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, kao i reviziju trenutne mreže Natura2000, što s obzirom na dosadašnju praksu i 32% zauzete površine na kojoj je ograničena gospodarska aktivnost (pa i ona u skladu s ekološkim ciljevima), također veseli. Takva revizija bi potencijalno otvorila mogućnosti dodatnih kvalitetnih lokacija za izgradnju vjetroelektrana.

I za kraj, ministrica i njen tim očito imaju ozbiljne i ambiciozne planove u implementaciji "zelenih" projekata, što je svakako pohvalno. Također je sasvim jasno da će za provedbu nekih ideja, posebno onih vezanih za energetiku biti nužna kvalitetna suradnja s Ministarstvom gospodarstva, koje je resorno ministarstvo za energetska pitanja. Ono što je u svemu ovom nepoznanica je, koliko će se uspjeti nametnuti Ministarstvu gospodarstva sa svojim idejama, te koliko će predstavnici Ministarstva gospodarstva uvidjeti i prihvatiti sve mogućnosti koje im obnovljivi izvori pružaju, te da li će dobiti dužnu pažnju potrebnu za značajniju realizaciju projekata. Na kraju, uz sve dobre namjere možda ćemo za godinu ili dvije i opet žaliti za ministarstvom energetike, ili ministarstvom održivog razvoja. Ali ja osobno odbijam biti pesimist prerano, i zasada se nadam da će se stvari pomaknuti s mrtve točke.

Tags:     vjetroelektrane      otoci      otok      Ministarstvo zaštite okoliša i prirode      Mirela Holy      Davor Škrlec      Stupišće      Ombla      Plomin      HEP      Natura2000      Ministarstvo gospodarstva
 

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Vaš e-mail:
Naslov:
Komentar:
  Verifikacijska riječ. Samo mala slova bez razmaka.
Verifikacija:

Vjetroelektrane za početnike

VE u regiji

Nove tehnologije

Zadnje vijesti

Podržavate li izgradnju vjetroelektrana u vašoj regiji?