Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Reakcije

Novi list: još jedan tendenciozan i neistinama te paušalnim procjenama prožet članak o vjetroelektranama E-mail
Autor Edo Jerkić   
Četvrtak, 14 Travanj 2011 08:56

Jučer, 13.04. je u riječkom Novom listu objavljen članak s naslovom "Vjetroelektrane skupe i (ne)isplative" u kojemu je iznesena zapanjujuća količina neistinitih informacija o vjetroelektranama i razvoju projekata istih. Nažalost, i ovoga puta glavnu riječ u ovakvom i sličnim člancima imaju ekoaktivisti koji pri tome ne biraju sredstva i neargumentirano iznose neistine protiv jednog od čistijih i jeftinijih načina proizvodnje električne energije, pri tome ne nudeći rješenja i ne poznavajući materiju o kojoj pričaju. Ostaje žalostan dojam da se takve stvari pišu samo zbog čitanosti i samopromocije, a za posljedice neistina niti itko odgovara, niti je ikoga briga.

Na ovom mjestu ćemo probati secirati većinu takvih tendencioznih izjava i napisa koji su se našli u ovom članku. I da ne bi bilo zabune, o svim uočenim "problemima" smo već više puta pisali i pokušali ih objasniti na što jasniji način, tako da sve skupa napisano nije ništa novo. Dapače, odgovor na većinu krivih informacija imamo sažeto u našim mitovima o vjetroelektranama. Samo se ovoga puta većina tih mitova našla na istom mjestu, s tim da su neki i kreativno iskorišteni da se ubace i danas uobičajeno nepopularne riječi kao što su "ekstraprofit" i "korupcija".

Tako se recimo u odvojenom okviru naglašava da se poticanjem gradnje vjetroelektrana potiče korupcija jer se stranim investitorima omogućuje "enormni ekstraprofit" i "vraćanje uloženog u iznimno kratkim rokovima". Mislim da bi se jednostavnom provjerom poslovanja tvrtki koje su vlasnici postojećih vjetroelektrana zaključilo da tih "enormnih ekstraprofita" nema, a većina studija isplativosti projekata bi svima pokazala povrat investicije od 8 do 11 godina - ovisno o kvaliteti projekta. Da li se to nekome čini kao iznimno kratko vrijeme? Toplo preporučam novinarima da drugi put takve informacije provjere kod vlasnika i direktora tvrtki developera ili investitora. A da je Hrvatska mala zemlja za veliku korupciju - i nije neka novost. Dapače, ovakvi članci samo pogoduju tome jer kod državnih službenika stvaraju dojam da bi se i oni mogli ogrebati za "ekstraprofit", te se stoga isti ti developeri susreću i s takvim problemima u razvoju. A usput budi rečeno, dosadašnja praksa nije otkrila korupcijske afere povezane s vjetroelektranama.

U drugom odvojenom okviru navode se sljedeće stvari vezane za studiju utjecaja na okoliš: "Da bi se SUO mogla izraditi, prije je potrebno provesti dugotrajna istraživanja koja će obuhvatiti sva godišnja doba i sve ugrožene biljne i životinjske vrste." - što je sasvim točno i ispravno. Studije utjecaja na okoliš za vjetroelektrane izgledaju upravo tako, te se u njih može dobiti i uvid. Dapače, zadnje rađene studije su po kompleksnosti i obuhvatu opsežne kao da se radi o puno većim investicijama i objektima. Navodi se i da "službeni stav u Hrvatskoj je takav da SUO ne treba dati odgovor da li se smije pristupiti izgradnji vjetroparka, nego samo odgovor na pitanje kako malo ublažiti negativne utjecaje vjetroparka." - ovo je recimo potpuno netočna izjava, kao što je i netočna izjava da se u Hrvatskoj nikad nije odustalo od gradnje nijedne planirane vjetroelektrane u procesu izrade SUO. Dapače, primjera vjetroelektrana koje nisu prošle studiju ili su na njih postavljena prevelika ograničenja ima nekoliko. Svi mogu tu informaciju potražiti u Ministarstvu zaštite okoliša. Jedina istina u okviru o SUO je ta da investitor plaća i sam bira izrađivača studije - što je i jedini logičan slijed. Međutim sama izrada studije ne garantira prolazak iste, jer je na kraju mora odobriti za tu svrhu odabrana komisija sastavljena od stručnjaka iz najrazličitijih oblasti djelovanja, tako da postoji neovisno stručno državno tijelo za odobravanje studije, iako se u članku sugerira suprotno.

Slovenski ekoaktivist nas pak u članku pokušava uvjeriti da će "gigantske vjetrenjače" zauzeti sva dalmatinska brda, sukladno stanju u registru OIEKP pri Ministarstvu gospodarstva. Da vas odmah umirim - to je fizički nemoguće iz više razloga. Najveći od tih razloga je nemogućnost priključenja tolikog broja projekata na mrežu, a drugi razlog je nemogućnost financiranja većine tih projekata iz razno raznih razloga (preslab vjetar, zaštita prirode, itd.) A da ne spominjemo da bi toliki broj vjetroelektrana i instaliranih vjetroagregata proizvodio više električne energije nego što je Hrvatska uopće treba tokom jedne godine. Što bi značilo snažan rast ekonomije i izvoza čiste električne energije, ali samo kada bi priključenje na sadašnji sustav HEP-a bilo uopće moguće.


Naravno da je isti taj ekoaktivist uložio pritužbu i na izuzetno visoku cijenu proizvodnje električne energije iz vjetroelektrana. Tu tezu smo objašnjavali već nekoliko puta u detalje (Skupa električna energija iz obnovljivih izvora energije - istina ili mit?), no sada možemo dodati i to da je garantirana otkupna cijena električne energije u prvih 12 godina zamišljena dobrim dijelom i zbog želje da se u sektor energetike privuku i privatne investicije, sukladno želji tržišnog funkcioniranja elektroenergetskog sektora. Te da je dugoročno gledano izgradnja vjetroelektrana itekako isplativa za državu, unatoč početnim poticajima. Nažalost, ekonomska slika ovakvih projekata se kod nas prvenstveno gleda kroz usku prizmu sadašnjosti, bez jasne vizije za budućnost, dok elektroenergetski sektor počiva na pretpostavkama stalne vizije za budući razvoj zbog svoje tromosti pri implementaciji i proširenja sustava da bi se zadovoljile rastuće potrebe za električnom energijom. Dodatno se prilikom izračuna isplativosti vjetroelektrane stalno koriste pretjerano pojednostavljene formule koje ne uzimaju u obzir stvarno stanje stvari - za takve procjene ipak se treba konzultirati stručnjake koji se time bave na dnevnoj bazi. Jedna druga dopredsjednica eko udruge iznosi tezu o tome da je jeftinije kupovati električnu energiju na stranom tržištu nego je proizvoditi iz vlastitog prirodnog izvora, pa makar to bio i vjetar, što i opet jednostavno nije istina, niti je moguće ostvariti.

Popularno je kod financijskih problema u današnje vrijeme spominjati i Španjolsku i Portugal kao primjere kako ne treba poticati OIE. Međutim, zadnje vijesti iz Španjolske daju drugačiju sliku, a i Portugal će krenuti tim stopama. Naravno, prilikom spominjanja subvencija na vjetroelektrane, zaboravljaju se i sve druge subvencije na ostale izvore energije koje koristimo. Još jedan uobičajen propust ovakvih članak, a o čemu smo već detaljno pisali.

U cijelu priču u članku uplela se ni kriva ni dužna i Elektroprivreda Srbije koja navodno ne potiče proizvodnju iz vjetroelektrana. No u Srbiji itekako postoji zakon o poticanju obnovljivih izvora i zadnjih tjedana se vode žustre rasprave upravo oko cijene električne energije iz vjetroelektrana. Naravno, argumenti su već poznati s obje strane. Dok jedni gledaju samo na sadašnjost i zanemaruju cijenu velikog onečišćenja konvencionalnih izvora, drugi gledaju u budućnost i činjenicu da su fosilna goriva sve skuplja i da ih ima sve manje, te da učinci na okoliš već danas koštaju previše.

Pri tome valja naglasiti da su i ovdje vjetroelektrane napadnute kao one koje imaju "štetan utjecaj na okoliš" i "trajno uništavaju biološki vrijedne dijelove okoliša". Naglašeno je i da se u zapadnoj Europi zbog tog percipiranog štetnog utjecaja vjetroelektrane više ne grade. Jesmo li već negdje spomenuli da je upravo Europska komisija donijela direktivu prema kojoj se vjetroelektrane smiju graditi čak i unutar EU ekološke mreže - Natura2000. Dapače, oni to čak preporučaju. Isto tako, vjetroelektrane nisu u stanju trajno uništiti ništa. One se nakon dvadeset godina rada mogu ukloniti i okoliš oko njih se doista može vratiti u prvobitno stanje - za razliku od većine drugih tehnologija za proizvodnju električne energije one neće ostaviti zagađen zrak, kontaminirano tlo, niti će imati značajan utjecaj na floru i faunu određenog područja. A to da se vjetroelektrane više ne grade u zemljama zapadne Europe? Pa zašto su onda baš Njemačka, Španjolska, Velika Britanije, Francuska, Portugal i Italija bila u vrhu novoinstaliranih vjetroelektrana prošle i predprošle godine? Jedina istočno Europska zemlja koja im se ugurala u redove je Poljska. Ti podaci se mogu službeno provjeriti na stranicama EWEA-e, a i sami smo o tome pisali. Prema tome još jedna sasvim neinformirana i promašena teza.

Percipirani stav da je u Hrvatskoj lako izgraditi vjetroelektrane, te da nema planiranja i jasnih uvjeta za izgradnju istih je također vrlo smiješan iz perspektive svih developera i investitora. Čak se i državne tvrtke (HEP, Končar) bune na prekomplicirane propise i pretjeranu administraciju, te u tom smislu djeluju putem Zajednice obnovljivih izvora energije pri HGK.

Za kraj članka se kao pozitivan primjer neizgradnje vjetroelektrana navodi Slovenija. Usporedba uvjeta za iskorištavanje vjetra u proizvodnji energije u Hrvatskoj i Sloveniji i nije usporedba.

Ovaj portal se trudi do kraja transparentno prikazati probleme pri implementaciji vjetroelektrana u sustav, i nitko ovdje ne bježi od osnovnih problema koje vjetroelektrane posjeduju, kao što su veća početna cijena, veća potreba za regulacijom, itd. Međutim smatramo da je isto tako nužno reagirati na ovako nestručne i većinom neistinite napise koji izravno štete napretku ove države, ali i društva u cijelini, a bazirani su na razgovorima sa nestručnim i neinformiranim osobama.

Razmislite samo o ovome - može vam se ne sviđati kako izgledaju Orlice ili Trtar postavljanjem vjetroelektrana (makar ako provedete anketu u Pagu, većina će pohvaliti VE Ravne1 i njihov vizualni učinak), može vam se ne sviđati trenutno skuplja struja zbog velikih kapitalnih ulaganja, ali činjenica je da fosilnih goriva nestaje i da ih moramo nadomjestiti. Činjenica je isto tako da su vjetroelektrane trenutno jedan od učinkovitijih načina za nadmoještanje. Činjenica je isto tako da su dugoročno gledano vjetroelektrane jednako isplative, ako ne i isplativije od ostalih izvora energije. Činjenica je i da smo korištenjem fosilnih goriva trajno utjecali na okoliš, te da se isto ne može desiti upotrebom vjetroelektrana. Činjenica je i da su obnovljivi izvori energije jedini resursi dostupni u Hrvatskoj koji nam mogu osigurati energetsku neovisnost s obzirom da gotovo sva fosilna goriva uvozimo. Ako se u budućnosti otkrije puno učinkovitij i čišći način proizvodnje energije od vjetroelektrana, njih ćemo se samo 20 godina poslije sjećati jedino po starim fotografijama. Isto tako činjenica je da vjetroelektrane ukazuju na stupanj razvijenosti države, te da na taj način bolje promoviraju parolu "Mediteran kakav je nekoć bio". Prije paušalnih procjena o tome koliko vjetroelektrane smetaju turistima, voljeli bismo vidjeti jedno opsežno istraživanje na tu temu. U Škotskoj recimo imaju pozitivan efekat kod takvih ispitivanja.

Tags:     Novi list      vjetroelektrane      Hrvatska      ekoaktivisti      turizam      priroda      okoliš      cijena
Index članka
Novi list: još jedan tendenciozan i neistinama te paušalnim procjenama prožet članak o vjetroelektranama
#2
Sve stranice
 

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Vaš e-mail:
Naslov:
Komentar:
  Verifikacijska riječ. Samo mala slova bez razmaka.
Verifikacija:

Vjetroelektrane za početnike

VE u regiji

Nove tehnologije

Zadnje vijesti

Podržavate li izgradnju vjetroelektrana u vašoj regiji?